Dostupni linkovi

logo-print

Otvaranje Evropskih igara u sjeni kritika Azerbejdžanu


U petak navečer se u azerbejdžanskoj prijestonici Bakuu otvaraju prve Evropske igre na kojima će učestvovati oko 6.000 sportista.

Iako je predsjednik Azerbejdžana, Ilham Alijev, uložio ogroman novac, oko 10 milijaradi dolara, u organizaciju ove manifestacije, na ceremoniju otvaranja se, kako navode svjetski mediji, neće pojaviti niko „ko drži do sebe“ jer je Azerbejdžan pod ogromnim pristikom i kritikama zbog kršnja ljudskih prava.

Već šest mjeseci zatvorena je azerbejdžanska novinarka Hadidža Ismailova, koja u pismu koje je objavio „The New York Times“ kaže da se ova centralnoazisjka dražava koja je domaćin prvih Evropskih igara nalazi „usred krize ljudskih prava“.

Ismailova je apelovala na međunarodnu zajednicu da ne dozvoli vlastima Azerbejžana da igrama skreću pažnju sa "kršenja ljudskih prava".

Kako je navela, drugi novinari u ovoj zemlji, branioci ljudskih prava i svi aktivisti koji se protive azerbejdžanskoj vlasti su „sklonjeni“ u zatvor da bi vlasti u Bakuu mogle na miru da upriliče veliki sportski događaj.

Istraživač korupcije, Ismailova, koja je novinarka RSE, je već šest mjeseci u pritvoru gdje čeka suđenje pod optužbom da je "pisanjem uzrokovala pokušaj samoubistva jedne osobe". Kolege i međunarodna zajednica proces nazivaju političkim budući da je Hadidža istraživala korupciju u vrhu azerbejdžanske vlasti.

U pismu koje je njujorški dnevnik objavio u petak, Ismailova kaže da “dok oni nastavljaju da profitiraju od korupcije, obični se ljudi bore da nađu posao, preživljavaju, budu slobodni“.

Ismailova traži od međunarodne zajednice da pritisne Alijeva da oslobodi sve političke zatvorenike.

Azerbejdžan je u četvrtak odbacio optužbe da krši ljudska prava političkih oponenata, novinara i drugih aktivista, tvrdeći da nema političkih zatvorenika iza rešetaka.

Neke evropske organizacije vode kampanju i tvrde da ima političkih zatvorenika u Azerbejdžanu, da nema slobodne štampe, ali sve je to neutemeljno“, rekao je Ali Hasanov, savjetnik predsjednika za politička pitanja.

"Dobrovoljni" prilozi

Nije objasnio zašto su iz zemlje izbacili organizacije poput Amnesty Internationala ili OEBS-a, ali je rekao da u Azerbejdžanu „ima 55 političkih partija koje imaju svoje skupove i učestvuju na izborima i uživaju punu slobodu".

Jedan od posljednjih primjera te slobode je i to što je u četvrtak "The Guradian" saopštio da je njihovom glavnom sportskom novinaru, Owenu Gibsonu, odbijena akreditacija za praćanje igara, a samim tim i viza, zbog načina na koji je pisao o pripremama Bakua za Evropske igre, što je objavljeno u tom mediju u decembru 2014.

Ali i pored zatvaranja svih domaćih kritičara, te toga što su svi pristojni odbili da ih danas ugosti azerbjedžanski predsjednik Alijev, a međunarodne organizacije poput Amnestyia i OEBS-a izbačene iz zemlje, neposredno prije ceremonije otvaranja Evropskih igara, nezadovoljstvo običnih građana uspjeva izbiti na površinu.

Naime, u svoti od oko 10 milijardi dolara za igre, participirali su i svi zaposleni u svim državnim institucijama. Bili su prisiljeni da daju od 100 do 500 manatsa, što je između 105 i 525 dolara po osobi.

Tako je, pod uslovom anonimnosti, jedan doktor ispričao da je svako odjeljenje u njegovoj bolnici moralo da donira najmanje 2.000 do 5.000 manatsa, odnosno od 2.100 do 5.240 dolara.

Osim toga, ljekari načelnici odjela morali su da sakupljaju novac od svog osoblja, a uz to se širila glasina da će svako ko ne da novčani prilogbiti otpušten".

Prvi čovjek ministarstva zdravstva Azerbjedžana, Ilham Majilov, pak na poziv RSE ove je kritike odbacio kao netačne.

Međutim, ima još gorih primjera, na primjer to da su neki ljekari odlučili da umjesto njih cijenu za Evropske igre plate pacijenti. Jedan stanovnik Bakua koji boluje od multipleks skleroze na svom je Facebook profilu prošlog mjeseca napisao:

Moj doktor mi je rekao da neću primiti niti jedan lijek koji dobijam besplatno u naredna dva mjeseca dok se Evropske igre ne završe".

Ovaj pacijent uobičajeno dobija četri injekcije mjesečno kao tretman za ovu tešku bolest, a svaka injekcija košta oko 400 dolara.

Nema medicinskih tretmana

Druga osoba koja prima hemoterapiju obaviještena je da će do završetka Igara primati samo jednu trećinu svojih tretamana koje joj plaća država.

I ostali zaposleni u svim državnim institucijama bili su prisiljni su da daju priloge, u prosjeku po 260 dolara mjesečno, za organizovanje međunarodne sportske manifestacije.

Više od popravljanja imidža po pitanju ljudskih prava, azerbejdžanske vlasti su se, baš kao i prilikom organizacije Eurosonga 2012., fokusirale na vizuelni imidž prijestonice, murale na zidovima i mostovima i slično.

Interesnatno, ili ironično, je da su umjetnici koji su za tu priliku angažavani da uljepšaju Baku bili ulični slikari koji su u prošlosti hapšeni zbog crtanja grafita po gradu.

Neki od njih proveli su po desetak dana u zatvoru zbog krivičnog djela "huliganizama", kojim su vlasti okarkterisale to što su po ulicama Bakua ispisivali grafite „sloboda“ ili neke od opozcionih slogana.

Dok se neki od građani Bakua ne daju zavarati, drugi su zahvalni za benefite od igara, poput zasađenog cvijeća i parka u blizini bulevara Baku, glavne ulice bliještećeg centra Azerbejdžana, u kojoj će dok traju igre biti besplatan WiFi.

Po gradu ima modernih autobusa, a metro je klimatizovan. A ljudi su na Facebooku primjetili i da su konačano vidjeli azebjedžanske policijace sa osmjehom na licu.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG