Dostupni linkovi

logo-print
Evropski parlament na sjednici u četvrtak nije prihvatio amandman na rezoluciju o BiH kojeg je podnijela Doris Pak, u kojem je tražila suspenziju članstva BiH iz Vijeća Evrope, suspenziju prelaznog Ugovora o trgovini i zaustavljanje IPA fondova za BiH.

Ovakav ishod je očekivan s obzirom da Pak nije imala podršku većine parlamentaraca i da je amandman podnijela tek u srijedu. No, kako ocjenjuju analitičari, sve da je amandman i usvojen, on ne bi štetu nanio bh. političarima, kojima ovakvo stanje odgovara i koji već godinama ne mare za opomene koje dolaze iz Evrope i SAD-a. Posljedice bi u tom slučaju trpjeli jedino građani.

Amandman Doris Pak ni u srijedu, kada je iznesen, a ni u četvrtak, kada nije izglasan u Evropskom parlamentu, nije uznemirio bosanskohercegovačke političare. Dobronamjerne poruke, inicijative, ili u zadnjem slučaju prijetnje, njih pretjerano ne pogađaju, jer da je suprotno, već bi bila provedene presuda Sejdić-Finci, BiH bi bila “rame uz rame” sa susjedima na putu ka Evropskoj uniji, a IPA fondovi iskorišteni.

Oni i dalje jedni druge optužuju za sadašnje stanje, koje jedino u Bosni i Hercegovini odgovara njima i nikome više. To, uostalom, potvrđuje i izjava Asima Sarajlića, poslanika SDA u državnom parlamentu i visokog funkcionera te stranke:

„Jer ova nova vladajuća šestorka donosi određene zakone i stavlja ih u parlamentarnu proceduru, a o onome što su obaveze naše države spram EU niko ne vodi računa“, rekao je Sarajić.

Sarajlićeva izjava ove vrste nije jedina takva u proteklih nekoliko dana. Identično su se ponijeli i prema kritici Filipa Rikera, zamjenika pomoćnika američkog državnog sekretara, koji je u utorak u Sarajevu imenom i prezimenom naveo odgovorne za postojeće stanje:

Filip Riker

Filip Riker

„Odluka SDP-a prošlog ljeta da prestruktuira federalnu vladu bez uzimanja u obzir ustavnih procedura uništila je zamah evroatlantskih integracija. Istovremeno, zloupotreba mjera i blokada procedura od strane SDA produžila je političku paralizu i dala izgovore drugima da se ne bave puno važnijim pitanjima. Politički lideri su se prije godinu dana dogovorili oko načina knjiženja vojne imovine. Pa, ipak, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nastavlja blokirati provođenje sporazuma na koji je pristao“, rekao je Riker.

Prozvane političke opcije iz SDP-a, SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a, Lidija Korać, Sulejman Tihić, Vjekoslav Bevanda i Dušanka Majkić ovako komentarišu Rikerove ocjene:

„Činjenica je da je SDP, poštujući principe parlamentarne demokracije, uz puno uvažavanje svih procedura, pokušao da izvrši rekonstrukciju vlasti“, kaže Lidija Korać.

„Ja mislim da to nije tačno i da on nije dovoljno informisan“, tvrdi Tihić.

„Dva HDZ-a stvarno ne koče ništa“, kategoričan je Bevanda.

„Institucije BiH sve što treba za obavljanje njihovih aktivnosti treba da uzmu, i to je imovina BiH, sve što im ne treba vraća se onima na čijoj teritoriji se imovina nalazi“, navodi Dušanka Majkić.

Glumljenje žrtve

Međusobna optuživanja i okrivljanje drugih, pa i međunarodne zajednice, za postojeće stanje, ovdašnji političari vrlo često koriste, što je prepoznao i Jelko Kacin, evropski parlamentarac. To je jedan od razloga zbog kojih u četvrtak nije dao podršku amandmanu Doris Pak:

„Ja se plašim da tu postoji i druga opcija, da glume žrtvu, da optužuju sve druge za svoju nesreću, a da nemaju hrabrosti pogledati sebe u ogledalo i na kraju zaključiti da nisu napravili ono što su odavno mogli“, kaže Kacin.

Iako amandman nije usvojen, Kacin smatra da se radi o "opomeni pred isključenje" koju bh. političari ozbiljno trebaju uzeti u obzir i razmotriti svoje djelovanje, te da moraju pod hitno iz politikanstva preći u državnike:

„Jer je to poruka političkim elitama da razmisle o tome kako oni obavljaju posao za koji su izabrani i za koji su i plaćeni. To je glavni izazov“, naglašava Kacin.

No, analitičari nisu sigurni da bilo kakve prijetnje ovdašnje predstavnike vlasti može opomenuti da bilo šta urade kako bi riješili nagomilana politička, ekonomska i socijalna pitanja.

Prema riječima Adisa Arapovića iz nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa, posljedice bi trpjeli jedino građani:

„Odgovor se krije u jednoj jednostavnoj hipotezi, a to je da su politiku okupirali ljudi koji nisu dostojni ovog momenta, ovog vremena i ovog prostora. Domaći političari nemaju osjećaja prema biračkom tijelu, jer znaju da će generiranjem krize i minimalnim radom na poboljšanju socijalno-ekonomske situacije i dalje ostati mnogo prostora za ponovni izbor i za prebacivanje odgovornosti nekom drugome - drugoj stranci, drugom entitetu, drugom narodu“, kaže Arapović.

„Te ’prijetnje’ iz EU su potrebne, samo se bojim da su još uvijek na deklarativnom nivou, još uvijek tu nema ozbiljne odlučnosti za jedan takav korak zbog toga što ni Doris Pak ne reprezentira sve glasove iz EU, a ni EU nema jasan stav prema BiH. Čak u nekim državama postoji totalna indiferentnost prema onome što se događa u BiH“, ocjenjuje Vedran Džihić, predavač na Institutu političkih nauka u Beču.

Da je amandman Doris Pak usvojen u Evropskom parlamentu, Bosna i Hercegovina bi “rame uz rame” sa Bjelorusijom bila jedina država u Evropi koja nije članica Vijeća Evrope.

Uprkos tome što bi za to zaslužni bili isključvo ovdašnji političari, mnogi vjeruju kako i međunarodna zajednica snosi dio odgovornosti, jer ona već godinama pokazuje tobožnju brigu za Bosnu i Hercegovinu, čime, ustvari, domaćim političkim elitama otvara još više prostora za manipulacije.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG