Dostupni linkovi

logo-print

Na istoku Ukrajine ponovo intenzivirani sukobi između separatista koje podržava Rusija i vladinih trupa. Najmanje pet ukrajinskih vojnika je ubijeno, a 39 ranjeno u najžešćim sukobima posljednjih mjeseci od kada je od polovine februara na snazi sporazum o prekidu vatre dogvoren u Minsku. Separtisti takođe tvrde da je 15 civila i separatista stradalo u obnovljenom konfliktu.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko upozorio je u četvrtak na, kako je rekao, “blisku opasnost” od obnavljanja vojnih operacija“na viskom nivou” na istoku njegove zemlje.

“Ukrajinska vojska mora biti spremna da brani zemlju od 'invazije u punom obimu'“u cijeloj dužini granice sa Rusijom, rekao je Porošenko.

To je potkrijepio i tvrdnjom da se na teritoriji Ukrajine nalazi više od 9.000 pripadnika ruskih trupa.

Sukobi u kojima je stradalo najmanje pet ukrajinskih vojnika i skoro četrdest povrijeđeno, prema tvrdnji Kijeva, počeli su kada su separtisti, koristeći tenkove i tešku artiljeriju, pokušali da preuzmu pozicije vladinih trupa u ofanzivi započetoj u srijedu 3.juna.

Savjetnik ukrajinskog predsjednika Jurij Birjakov napisao je na Facebooku u četvrtak da je najveći broj žrtava iz grada Marijanka, koji se nalazi zapadno od pobunjeničke utvrde Donjeck.

Separtisti pak za obnovu sukoba krive vladine trupe i navode da je 15 civila i separatista ubijeno od granatiranja ukrajinskih snaga.

Povodom obnove sukoba oglasio se portparol Kremlja Dmitrij Peskov koji je optužio ukrajinske snage da namjerno provociraju sukobe na istoku Ukrajine da bi izvršili pritisak na EU, koja uskoro treba da donese odluku o tome hoće li ili ne produžiti sankcije Rusiji.

“Ukrajinska strana je ranije preuzimala korake da pogorša tenzije uvijek uoči nekon važnog međunarodnog događaja.To se ranije događalo i mi smo sada ozbiljno zabrinuti povodom posljednje manifestacije takvih aktivnosti", rekao je Peskov novinarima.

Sa druge strane ukrajinska vojska tvrdi da su bili prinuđeni da koriste artiljeriju koja je bila povučena prema februarskom sporazumu o prekidu vatre Minsk II, kao dio napora da se stvori demilitarizovana zona između teritorija pod kontrolom ukrajinskih trupa i teritorija Donjeckai Luganjska koje drže separatisti.

Ukrajinska vojska je saopštila u srijedu, da je Kijev upozorio svoje “međunarodne partnere” o raspoređivanju teškog naoružanja, što je bilo neophodno da bi odgovorili na ofanzivu u koju je uključeno 1.000 boraca, kao i tenkovi minobacači i artiljerija.

Obnovljeni sukobi od srijede izazivaju strah i zabrinutost da bi se februarski sporazum o prekidi vatre iz Minska mogao u potpunosti raspasti. U četvrtak, pak, nema inforamcija o nastavku sukoba.

U konflikitu između ukrajinskih snaga i proruskih separtista na istoku zemlje od aprila 2014. godine ubijeno je 6.400 boraca i civila, što je sve dodatno pogoršalo odnose Rusije i Zapada, koji su se počeli zatezati nakon ruske aneksije ukrajinskog poluostrva Krim u martu 2014.

Ukrajina i Rusija ponovo sada razmjenjuju međusobne optužbe oko odgovornosti za obnavljanje sukoba.

Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov u četvratak, 4.juna, takođe je rekao da je sporazum iz Minska “konstantno u opasnosti zbog akcija vlasti u Kijevu”.

Kijev, NATO i zapadne vlade optužuju Rusiju za snadbijevanje separatista oružjem, vojnicima i obukom, što Moskva stalno odbacuje, uprkos brojnih dokaza o takvoj umješanosti.

Portparolka američkog Stejt Dipartmenta Marie Harf izrazila je zabrinutost zbog uznemirjućih vijesti, uključujući i izvještaje OEBS-a, o obnovi sukoba na istoku Ukrajine, podsjećajući da je napad na grad pod kontrolom ukrajinskih vlasti Marijanku, direktno kršenje sporazuma iz Minska i da Rusija snosi odgovornost za sprječavanje takvih napada.

Svaki pokušaj novog prisvajanja ukrajinske teritorije značiće suočavanje sa novim sankcijama“, rekla je Harf.

Dok se Kijev i Zapad plaše da bi novi sukobi mogli početi zbog pokušaja pobunjenika da uđu dublje na zapad Ukrajine, prvi čovjek NATO-a Jens Stoltenberg u četvrtak je izjavio da niti jedna članica Alijanse nije “u neposrednoj opasnosti” .

Za norvežanski javni radio NRK on je rekao da ponašenje Rusije na Krimu, istoku Ukrajine, kao i Gruziji 2008, pokazuje da je Moskva spremna da koristi silu da bi promijenila granice u Evropi.

On što vidimo je sve više nepredvidljivo, sve nesigurnije, sve nemirnije, ali ja vjerujem da nema neposredne opasnosti ni za jednu NATO članicu na istoku”, rekao je Stoltenberg.

I pored toga je dodao da je cilj NATO-a i dalje “saradnja sa Rusijom, koja će biti od koristi i Alijansi i Rusiji“.

  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG