„Noć knjige“ u Hrvatskoj: Izumire li kultura čitanja

U ponedjeljak navečer se u 47 gradova u Hrvatskoj održava manifestacija „Noć knjige“. Ova manifestacija posvećena knjizi i kulturi čitanja nameće pitanja čita li se u Hrvatskoj, može li se živjeti od knjige i za knjigu, i - hoće li izdavači u Hrvatskoj izumrijeti kao što su izmrli spiljski medvjedi?

Čitaju li hrvatski građani? „ O, da,“ tvrdi u izjavi za RSE knjižničarka Radmila Lamza iz Knjižnice Augusta Cesarca“ na zagrebačkom Kvaternikovom trgu.

„Jako posuđuju, jako vole čitati. Ne čitaju štampu, ne gledaju televiziju – naravno, jedan dio ljudi – jer ih to silno uzrujava pa dođu u knjižnicu i posuđuju knjige. To što ne kupuju – to je stvar našeg standarda - ali ja mislim da je još uvijek dovoljno velik broj ljudi koji su zainteresirani za knjigu“, kaže Lamza.

Može li se u Hrvatskoj živjeti od knjige? Književnik Edo Popović odgovorio nam je na to pitanje u pauzi pisanja redovite kolumne za jedan tjednik, jer – od nečega se ipak mora živjeti.

„Pa, onaj tko očekuje da će moći plaćati račune i živjeti na nekakvoj visokoj nozi možda griješi, međutim u Hrvatskoj se i ne treba pisati da bi se živjelo od toga, jer je nemoguće! Tržište je premalo da bi se moglo živjeti isključivo od pisanja i bavljenja litetaturom. Uvijek je potrebno naći neki dodatni posao“, navodi Popović.

Na istom tragu, ali mnogo pesimističnije – direktorica u izdavačkoj kući „Antibarbarus“ Simona Goldstein kaže:

„U Hrvatskoj je praktički nemoguće živjeti od knjige. Ostali su – što se tiče ozbiljne knjige – idealisti, nas par koji još uvijek vjerujemo da bi trebalo raditi stvari koje su važne i za opće dobro i za naše društvo na jednoj široj razini. Pitanje je – koliko ćemo još izdržati? Ja na žalost ne predviđam svjetlu budućnost nakladnicima u idućih par godina.“

Premalo medijskog prostora

Doista, kakvo je stanje sa hrvatskom knjigom? „Situacija je dramatična,“ kaže za RSE u ime svojevrsne „akcijske grupe“ izdavača „Knjižni blok“ Nenad Bartolčić – „prosječne naklade pale su ispod tisuću primjeraka, a hrvatski čitatelji kupuju sve manje i još se žale da su knjige preskupe. “

„Tada zapravo sve postaje upitno. Jer, sa premalim nakladama vi jednostavno niste u situaciji da producirate nove knjige. U tom trenutku teško da možete zatvoriti financijsku konstrukciju, teško da možete isplatiti sve one koji s pravom očekuju da budu plaćeni za svoj rad – od autora i prevoditelja pa do svih drugih koji sudjeluju u proizvodnji knjige... Dakle, ima puno toga što bi se trebalo presložiti ili iznova organizirati, i zapravo moramo svi skupa početi konkretno raditi“, ocjenjuje on.

„Noć knjige“ održava se u 47 hrvatskih gradova, u 60 knjižnica i 120 knjižara. Sudjeluje 160 autora, urednika i prevoditelja, održavaju se tribine, predstavljanje knjiga, kazališne i kino predstave, koncerti, igraonioce... Edo Popović, koji i sam u ponedjeljak čita svoje tekstove u knjižnici na zagrebačkoj Peščenici, podržava „Noć knjige“.

„Naravno, u Hrvatskoj se premalo govori o knjizi i problem je što televizije, dakle najmoćniji elektronski mediji vrlo malo prostora daju knjizi, pa je onda to dijelom razlog što je knjiga u ovako – 'ajmo reći – gadnoj situaciji kao što je u nas danas. Međutim, mislim da nismo po tome iznimka u svijetu, da je to jedan globalni trend i kod nas se samo radikalnije pokazuje. I u tom je smislu ovo što se večeras događa dobro i poželjno“, smatra Popović.