Dostupni linkovi

logo-print

Nemiri u Švedskoj otkrivaju lošu stranu "skandinavskog modela"


Nakon nemira u predgrađu Stockholma

Nakon nemira u predgrađu Stockholma

Autori: Niklas Pollard i Phillip O’Connor, (Reuters), prevela Ena Stevanović

Husby je naizgled tipično uredno predgrađe sa šarenim igralištima, uređenim parkovima i niskim stambenim zgradama.

Međutim, razgovor sa stanovnicima ovog imigrantskog naselja otkriva neuspješne potrage za zaposlenjem, policijska uznemiravanja, rasnu diskriminaciju i osjećaj da se živi na margini što je u suprotnosti sa švedskom reputacijom otvorenosti i tolerancije.

Neredi koji su počeli u Husbyju su se u protekle četiri noći proširili Stockholmom sa scenama koje podsjećaju na London 2011. i Pariz 2005. U srži prosvjeda je segregacija, zanemarivanje i siromaštvo. Švedski model skrbi, koji uključuje 480 dana porodiljnog za svako dijete skriva i svoju drugu stranu.

Oko petnaest posto stanovništva se rodilo u inozemstvu, što je najviše u cijeloj Skandinaviji. Uspon anti-imigrantske Švedske demokratske stranke koja je, kao odgovor na nasilje zatražila uvođenje policijskog sata, je polarizirao Švedsku.

Metro i vozovi u predgrađu Stockholma su kasno navečer prepuni iscrpljenih imigranata koji govore arapski ili španski jezik i vraćaju se kući nakon cjelodnevnog obavljanja ponižavajućih poslova. Čak i druga generacija doseljenika se bori da dobije dostojanstven posao.

Kako kaže jedan azijski diplomata: „S jedne strane, Švedska ima sve te imigrante. S druge strane, gdje su oni? Ponekad se čini da svi oni prodaju hotdog.“

Kao ilustracija dva različita svijeta stoji činjenica da su neredi započeli onda kada su mnogi Šveđani proslavljali pobjedu na svjetskom prvenstvu u hokeju na ledu. Mnogi imigranti igraju nogomet jer se obično smatra da je hokejaška oprema preskupa.

„Ono što smo doživjeli u proteklih nekoliko dana nije najgori vandalizam“, rekla je voditeljica zajednice Arne Johansson na prosvjednom skupu u Husbyju. „Najgori je spori vandalizam kojem nas je ova desničarska vlada izložila u proteklih sedam godina.“

U sedam godina vladavine premijera Fredrika Reinfeldta, koji je prosvjednike nazvao huliganima, su smanjeni porezi i državna pomoć. Kao rezultat toga, Švedska je u ekonomskom rastu je nadmašila gotovo cijelu Europu, ali ona također ima najbrže rastuću stopu nejednakosti od svih članica Organizacije za ekonomsku kooperaciju i razvoj.

Profesor kriminologije na Univerzitetu u Stockholmu Jerzy Sarnecki kaže da je segregacija sve češća pojava u Švedskoj pri čemu veliki broj siromašnih imigranata živi u područjima velikih gradova gdje je nezaposlenost mnogo viša nego drugdje.

Ankete pokazuju da većina Šveđana još uvijek podržava imigraciju. Švedska je poznata po tome što dobro zbrinjava nove doseljenike, obezbjeđuje im smještaj, kurseve švedskog i dozvoljava azilantima da žive sa svojom obitelji. Međutim, sve je teže postići konsenzus.

„Svi oni koji iz bilo kojeg razloga nemaju posao ne sudjeluju u općem porastu prosperiteta,“ rekao je Ulf Bjereld, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Gothenburgu.

Nedavno vladino istraživanje je pokazala da gotovo trećina mladih između 16 i 29 godina u nekim od najugroženijih dijelova velikih švedskih gradova niti studira, niti ima posao.

Švedska je 2012. godine primila 43.900 zahtijeva za azil, što je gotovo 50 posto više nego 2011. Više od polovice njih je iz Sirije, Afganistana i Somalije. Mnogi Šveđani su zabrinuti da socijalni sistem neće izdržati ako se taj trend nastavi.

Kratkoročno gledano, azilanti su fiskalni teret za socijalnu državu. Podaci pokazuju da nezaposlenost stanovnika koji su rođeni u inozemstvu iznosi šesnaest posto dok nazaposlenost rođenih Šveđana iznosi šest posto. Švedska mora imati visoku stopu zaposlenosti kako bi mogla platiti svoja izdašna socijalna davanja.

Ljuta omladina

Neredi se čine organiziranim. Zapaljeni automobili su u blizini pješačkih mostova, a omladina je bacala kamenje kada su policija i hitna pomoć stigle na mjesto zbivanja.

Svjedoci kažu da je nasilni odgovor policije dodatno pogoršao situaciju. Mještani Husbyja kažu da im se policija rugala i nazivala ih „majmunima“.

„Na početku je bilo zabavno,“ rekao je jedan mladić u ranim dvadesetim koji nije želio biti imenovan. On je bio jedan od 30-40 mladića koji su se sukobili sa policijom.
„Ali onda kada sam vidio policajce kako odguruju žene i djecu i mašu pendrecima još više sam se razljutio.“

Policija, koja je prosvjednike nazvala bandom kriminalaca kaže da su navedene optužbe protiv policije pod istragom.

U razgovoru sa mladima iz Husbyja smo saznali da je većina njih ili nezaposlena ili su vječni pripravnici, što dodatno podstiče ogorčenost.

Mnogi od njih vjeruju da je njihova adresa kriva za njihov neuspjeh. Ako imaju dovoljno sreće da budu pozvani na razgovor za posao, mnogi od njih kažu da žive u susjednom naselju Kista, sjedištu IT kompanija koje simbolizira moderniju globalnu sliku Švedske.

Stockholm je i ranije pretrpio nemire i paljenja automobila, ali većina ih je zaustavljena nakon jednog dana. I drugi gradovi ove skandinavske države su doživjeli isto.

Prije pet godina u Malmeu, u kojem živi veliki broj imigranata, lokalna omladina je bacala ručno napravljene bombe kojima je napadala hitne službe s ciljem da otjera policiju.

Pucnjava policije na sumnjivog muškarca koji je prijetio mačetom je pokrenula nemire u Husbyju. Lokalno stanovništvo, od čega 80 posto njih ima strano porijeklo, je organiziralo mirni prosvjed.

Međutim, njihov poziv na istragu o smrti ovog šezdesetdevetogodišnjeg muškarca je prošao kroz gluhe uši. Ljutita omladina se na twitteru žalila na rasističke uvrede čime se dodatno hranio bijes.

„Mladići su zapalili malu vatru,“ rekla je Nefel, kozmetičarka u ranim dvadesetim.

„Vidjela sam kako ih je policija tretirala. Bila sam šokirana.“

„Bila sam tamo i vidjela sam sve što se dogodilo. Mene nisu udarili, već su poslali psa na mene. A policijski pas nije malo slatko štene.“

Ogorčenost i nasilje na ulicama ne prestaje.

„Moja kćerka je došla kući iz škole i kaže da su joj djeca rekla da se ne mogu igrati s njom zato što je tamnoputa,“ kaže Maria Petersson, tridesetdevetogodišnja medicinska sestra porijeklom iz Etiopije. „Ja sam i Etiopijka i Šveđanka, ali Šveđani me nikada neće smatrati Šveđankom. Za njih sam ja samo još jedan useljenik.“

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG