Grupa je saopštila da je "neodgovorno" baviti se ovakvim vidom prevencije, dok se ne sagledaju svi rizici i ne postigne širi konsenzus o tome kakve promjene genoma se mogu smatrati prihvatljivim.
Stručnjaci su naglasili da ta odluka ne bi trebalo da bude konačna, jer bi s napretkom u nauci "ovoj temi trebalo da se vraćamo na redovnoj bazi".
Sastanak koji je održan u četvrtak u Vašingtonu inicirale su Nacionalna akademija nauka SAD, Medicinski institut, kineska Akademija nauka i Kraljevsko društvo u Londonu.
Akademije nemaju regulatornu moć, ali imaju moralni autoritet kada je reč o ovoj temi i velike su šanse da će prijedlog prihvatiti naučnici iz većine zemalja.
Sličan moratorijum na genersko modifikovanje predložila je upravo američka Akademija nauka 1975. a prihvatio ga je cijeli svijet.
Sastanak je održan zbog nove tehnike osmišljene pre tri godine koja omogućava da se DNK mijenja sa dosad neviđenom preciznošću i lakoćom. Tehnika Crispr-Cas9 sada je široko dostupna i omogućava stručnjacima da liječe genetske bolesti ili čak aktiviraju određene mentalne ili fizičke osobine.
Za razliku od genske terapije, prihvaćene medicinske tehnike, ovakve promjene podrazumijevaju trajnu izmjenu ljudskih gena koji se potom prenose i na buduće generacije, zbog čega bi potencijalno mogle da u potpunosti promijene ljudsku prirodu.
Do sada je jedini eksperiment ovakve izmjene gena sproveden na Univerzitetu Sun Jat-sen u Kini.
Cilj je bio da se izmijene ljudski embrioni koji su imali defekt hromozoma zbog kog sigurno ne bi preživeli dalji razvoj, ali je tokom izmjene genoma “naopako” pošlo sve što je moglo da pođe po zlu.