Dostupni linkovi

logo-print

NATO i Turska razgovaraju o akcijama protiv militanata


Vijeće NATO-a u utorak se hitno sastalo na zahtjev Turske, koja želi razgovarati o sigurnosti granica i nedavnim operacijama protiv militanata Islamske države (ISIS) i zabranjene Radničke partije Kurdistana (PKK).

Turska je pojačala mjere sigurnosti nakon napada koje su prošle sedmice izvele ISIS i PKK i pokrenula vazdušne napade protiv militanata u Siriji i sjevernom Iraku.

"Turska je zatražila sastanak nakon nedavnih terorističkih napada, ali i kako bi informirala saveznike o mjerama koje poduzima u borbi protiv militinata", izjavila je zamjenica portparola NATO-a Carmen Romero.

NATO-a, kao i Turska, Evropska unija i Sjedinjene Američke Države smatraju ISIS i PKK terorističkim organizacijama.

"NATO saveznici prate dešavanja i stoje u solidarnosti s Turskom", dodaje se u saopštenju Alijanse.

“Mislim da je pravo vrijeme za sastanak o previranjima i nestabilosti koje vidimo u Siriji, Iraku i okruženju, te blizu turskih NATO granica”, rekao je za BBC uoči najavljenog sastanka generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

"NATO prati pažljivo zbivanja. Snažno podržavamo našeg saveznika Tursku. Terorizam u bilo kojem obliku ne može biti ni toleriran, ni opravdan”, poručio je Stoltenberg.

Do sada suzdržan partner u međunarodnoj koaliciji koju predvodi SAD protiv militantne Islamske države, Turska je učinilia dramatičan zaokret nakon što je bila meta niza terorističkih napada u proteklih sedam dana, počevši sa samoubilačkim bombaškim napadom ISIS-a u Suruč distriktu jugoistočne pokrajine Sanliurfa, gdje je ubijeno 32 ljudi.

Premijer Ahmet Davutoglu izjavio je u intervjuu Televiziji ATV da je važno da NATO razumije " turske namjere ispravno" i pokaže solidarnost i podršku za kampanju.

Tražeći, naime, sastanak NATO-a, Turska se nije pozvala načlanak 5, po kojem bi saveznici trebali razmotriti vojnu pomoć članici čija je teritorijalna cjelovitost isigurnost ugrožena.

Turska vojska u bazi Indžirlik

Turska vojska u bazi Indžirlik

Istovremeno, turske snage sigurnosti pritvorile su 1.050 ljudi u 34 turske provincije u okviru, kako je navedeno, "antiterorističke operacije".

Pretpostavlja se da većina uhapšenih pripadaju ISIS-u, PKK i krajnje lijevo orijentisanoj Revolucionarnoj narodnooslobodilačkoj partiji - Front (DHKP-C), saopštio je Ured za javnu diplomatiju turskog premijera.

Američko-turski plan

Zvaničnici u Washingtonu medijima su prenijeli da SAD i Turska rade na vojnim planovima eliminisanja militanata Islamske države iz dijelova sjeverne Sirije.

Oni su naveli da bi zona oslobođena od militanata ISIS-a osigurala veću stabilnost duž sirijsko-turske granice.

Prema sporazumu koji je, kako se navodi, finaliziran, militanti bi bili uklonjeni iz područja koje se proteže 109 kilometara zapadno do rijeke Eufrat, prenio je Washington Post.

Ovakav dogovor omogućio bi značajno povećanje obima akcija koje predvode SAD protiv ISIS-a u sjevernoj Siriji.

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan izjavio je da bi sigurna zona na sjeveru Sirije omogućila povratak1,7 miljuna izbjeglih Sirijaca koji su našli utočište u Turskoj.

No, drugi turski dužnosnici tvrde da je cilj stvaranje sigurne zone zatvoriti granicu prema militantima, kako onima Islamske države, tako i kurdskim militantima na sjeveru Iraka.

BBC naglašava da je turska vlada dugo zatvarala oči pred snaženjem militantne Islamske države ili čak pomagala džihadiste u borbi protiv Asadova režima. Reporter BBC-a iz Istanbula kaže da je napad na militante zapravo pokriće za napade na stvarne neprijatelje - Kurde. No, vlada u Ankari to negira i ističe da su se iz njihove vojne kampanje isključeni sirijski Kurdi.

Međunarodnoj zajednici je stalo da Turska nastavi mirovni proces sa Kurdima. No predsjednik Erdogan izjavio je da kurdski militanti potkopavaju sigurnost i integritet zemlje i da je s njima nemoguć nastavak mirovnog procesa. Izjava je uslijedila nakon što je ministar energetike Taner Jidliz optužio kurdske militante da su digli su zrak plinovod koji povezuje Ankaru i iranski grad Tabriz.

  • 16x9 Image

    Lejla Sarić

    Diplomirani žurnalista. Novinarstvom se počela baviti za vrijeme studija, a nastavila 1996. godine u Nezavisnoj novinskoj agenciji ONASA u Sarajevu. Od 2002. godine radi u sarajevskoj redakciji RSE kao novinar za radijski program i TV Liberty, te urednik vijesti. Od 2005. godine je urednik i web master internet stranice Radija Slobodna Evropa, a od 2016. regionalni web urednik za Balkanski servis.

  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG