Haško suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću nastavljeno je svjedočenjem istražitelja tužiteljstva Dušana Janca. On je dao iskaz o najnovijem izvješću tužiteljstva o broju identificiranih žrtava srebreničkog genocida te načinima provjere podataka.
U dvije godine broj je povećan za oko 200 novo identificiranih žrtava od Jancovog svjedočenja 2010. godine na suđenju generalu Vojske Republike Srpske Zdravku Tolimiru.
Najnoviji podatak govori o 6747 potpuno identificiranih žrtava, a cifre ubijenih bošnjačkih dječaka i muškaraca pogubljenih u srpnju 1995. godine rastu i dalje godinama, potvrdio je istražitelj Janc, policajac iz Slovenije.
„Tako je, stavio sam to kao zbir žrtava iz Srebrenice. Znači da su to oni ljudi koji se nalaze na spiskovima nestalih osoba, odnosno nestalim osobama nakon pada Srebrenice“, potvrdio je svjedok ažuriran broj utvrđenih žrtava pomoću DNA analiza.
Svjedočenjem Janca tužiteljstvo je željelo dodatno potkrijepiti proceduru provjere podataka, ponajviše od Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), čiji je jedan od direktora (Thomasa Parsons) nedavno svjedočio na suđenju Karadžiću.
Budući da je Janc pri izradi izvještaja koristio podatke starijeg izvještaja ICMP-a iz 2010., umjesto iz siječnja 2012.godine, tužiteljstvo je napomenulo kako je od tada još identificirano dodatnih 80 žrtava. To znači da je do sada poznat identitet 6827 pogubljenih.
Inače prema pretpostavci spomenute komisije u Srebrenici je ubijeno oko 8100 ljudi, no proces potpune identifikacije još traje. Budući da Karadžić osporava broj ubijenih te između ostalog optužuje bosansko-hercegovačku Vladu za namještanje podataka, istražitelj Janc je potvrdio kako je neprovjerene informacije posebno izdvojio.
„Imamo nekakve nekategorizirane lokacije za što ne znam što predstavljaju. Tražio sam od vlasti Bosne i Hercegovine da nam daju dokumentaciju za te pojedince. Dokumentaciju koju smo dobili našli smo nepotpunom. Točnije, meni nije bila dovoljna da donesem neke zaključke ili nismo dobili nikakvu dokumentaciju. Zato sam ih stavio u ovaj red gdje piše – nekategorizirano“, izjavio je svjedok.
Janc je tužiteljstvu detaljno opisao povezivanje podataka Međunarodne komisije za nestale s brojnim primarnim i sekundarnim masovnim grobnicama, pogotovo onih najvećih, koje su istraživale vlasti Bosne i Hercegovine te istražitelji Haškog suda.
Njegovo svjedočenje obilovalo je s podacima uspoređivanja budući da su primarne grobnice prekopavane te su ostaci ubijenih prebacivani u sekundarne - tako da su dijelovi pojedinih osoba pronađeni na više lokaliteta. Osim toga određeni broj žrtava je pronađen i u susjednoj državi.
„Jednu cifru gdje piše – vezano za Srbiju. To znači tijela koja su nađena u rijeci Drini ili u rijeci Savi na srpskoj strani. I koja su pokupljena poslije srpnja 1995.godine. Poslije pada Srebrenice“, objasnio je svjedok.
Na početku unakrsnog ispitivanja Karadžić je želio pokušao dovesti u pitanje proceduru istraživanja haških istražitelja i njihovu naklonjenost tužiteljstvu, odnosno poslodavcu.
„Vaš glavni zadatak je bio da osigurate podršku optužnici?“, ispitivao je optuženi što mu je svjedok djelomično i potvrdio navodeći kako je između ostalog prikupljao i zbrajao podatke o broju žrtava napominjući kako tužiteljstvo nikad nije vršilo na njega nikakav pritisak i da je uvijek postupao u skladu s profesionalnim standardima.
Iskaz istražitelja Janca nastaviti će se i u srijedu.
U dvije godine broj je povećan za oko 200 novo identificiranih žrtava od Jancovog svjedočenja 2010. godine na suđenju generalu Vojske Republike Srpske Zdravku Tolimiru.
Najnoviji podatak govori o 6747 potpuno identificiranih žrtava, a cifre ubijenih bošnjačkih dječaka i muškaraca pogubljenih u srpnju 1995. godine rastu i dalje godinama, potvrdio je istražitelj Janc, policajac iz Slovenije.
„Tako je, stavio sam to kao zbir žrtava iz Srebrenice. Znači da su to oni ljudi koji se nalaze na spiskovima nestalih osoba, odnosno nestalim osobama nakon pada Srebrenice“, potvrdio je svjedok ažuriran broj utvrđenih žrtava pomoću DNA analiza.
Svjedočenjem Janca tužiteljstvo je željelo dodatno potkrijepiti proceduru provjere podataka, ponajviše od Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), čiji je jedan od direktora (Thomasa Parsons) nedavno svjedočio na suđenju Karadžiću.
Budući da je Janc pri izradi izvještaja koristio podatke starijeg izvještaja ICMP-a iz 2010., umjesto iz siječnja 2012.godine, tužiteljstvo je napomenulo kako je od tada još identificirano dodatnih 80 žrtava. To znači da je do sada poznat identitet 6827 pogubljenih.
Inače prema pretpostavci spomenute komisije u Srebrenici je ubijeno oko 8100 ljudi, no proces potpune identifikacije još traje. Budući da Karadžić osporava broj ubijenih te između ostalog optužuje bosansko-hercegovačku Vladu za namještanje podataka, istražitelj Janc je potvrdio kako je neprovjerene informacije posebno izdvojio.
„Imamo nekakve nekategorizirane lokacije za što ne znam što predstavljaju. Tražio sam od vlasti Bosne i Hercegovine da nam daju dokumentaciju za te pojedince. Dokumentaciju koju smo dobili našli smo nepotpunom. Točnije, meni nije bila dovoljna da donesem neke zaključke ili nismo dobili nikakvu dokumentaciju. Zato sam ih stavio u ovaj red gdje piše – nekategorizirano“, izjavio je svjedok.
Janc je tužiteljstvu detaljno opisao povezivanje podataka Međunarodne komisije za nestale s brojnim primarnim i sekundarnim masovnim grobnicama, pogotovo onih najvećih, koje su istraživale vlasti Bosne i Hercegovine te istražitelji Haškog suda.
Njegovo svjedočenje obilovalo je s podacima uspoređivanja budući da su primarne grobnice prekopavane te su ostaci ubijenih prebacivani u sekundarne - tako da su dijelovi pojedinih osoba pronađeni na više lokaliteta. Osim toga određeni broj žrtava je pronađen i u susjednoj državi.
„Jednu cifru gdje piše – vezano za Srbiju. To znači tijela koja su nađena u rijeci Drini ili u rijeci Savi na srpskoj strani. I koja su pokupljena poslije srpnja 1995.godine. Poslije pada Srebrenice“, objasnio je svjedok.
Na početku unakrsnog ispitivanja Karadžić je želio pokušao dovesti u pitanje proceduru istraživanja haških istražitelja i njihovu naklonjenost tužiteljstvu, odnosno poslodavcu.
„Vaš glavni zadatak je bio da osigurate podršku optužnici?“, ispitivao je optuženi što mu je svjedok djelomično i potvrdio navodeći kako je između ostalog prikupljao i zbrajao podatke o broju žrtava napominjući kako tužiteljstvo nikad nije vršilo na njega nikakav pritisak i da je uvijek postupao u skladu s profesionalnim standardima.
Iskaz istražitelja Janca nastaviti će se i u srijedu.
