Dostupni linkovi

logo-print

U Evropi 2012. godina aktivnog starenja


Ilustracija

Ilustracija

Starije ljude se sve više smatra prijetnjom ili teretom mlađim, radno sposobnim osobama. Ipak, današnje starenje je drugačije od prijašnjeg. Danas starimo zdraviji, sa puno više iskustva i vještina, a mlađi naraštaji od starijih mogu učiti.

2012. je godina mogućnosti da se ukaže na diskriminaciju starijih i demografske promjene. Ovo je godina da se promoviraju inovativna rješenja ekonomskim i društvenim izazovima s kojima se susreće starija populacija Evrope, ali i šire. 2012. je godina kada se starijim ljudima treba staviti do znanja da mogu aktivno sudjelovati u društvu, na tržištu rada i u svojim zajednicama.

"U kontekstu evropskih integracija Bosna i Hercegovina kao država trebala bi da poštuje odredbe i mjere za aktivno starenje i međugeneracijsku solidarnost. EU info centri u BiH već su pokrenuli tu kampanju. Kada uzmemo samo načela Evropske unije gdje su demokracija i ljudska prava osnovna načela – znači: pomagati ljudima znači pomagati samima sebi. Trebali bi se svi uključiti u volontiranje, bez obzira na starosnu dob“, kaže Dragana Šarić, voditeljica EU info centara BiH.

A konačno će strarije osobe koje možda susrećemo u svom susjedstvu kako pomažu drugima, volontiraju i aktivno djeluju doći u fokus interesiranja Evropske unije.

Mariju Divković iz Tuzle poznaje gotovo cijeli grad. Ova vitalna baka uključena je​ ​u sve velike humanitarne projekte, prikuplja novac za one koji su u potrebi, a njezin duh prepoznao je potrebe djece cijelog svijeta, pa nedavno nije dopustila da Uzor Majka Tereza

Uzor Majka Tereza

Tuzlu mimoiđe akcija prikupljanja novca za zemljotresom razrušeni Japan:

„Ja sam jako sretna, presretna, što sam uspjela – pored niza nedaća koje su me pratile tokom rata i mnogih neprilika – da jako lijepo organiziram svoj život, da pomognem prvo sebi, a i drugim ljudima. Meni je uvijek uzor Majka Tereza. Majka Tereza je uvijek rekla: 'Nemojte reći 'toliko djece umire od gladi, toliko rata, toliko laži'. Recite šta ste VI uradili dobro za dobrobit društva'.“

Marija Divković dodaje da je njezin dan bez učinjenog dobrog djela propao dan.

„Pozdrav - i to je dobro djelo. Ja sam jedna obična kap vode u moru. Na primjer, sad konkretno, 11. februar je Međunarodni dan bolesnika. Ja sam nekim svojim prijateljima rekla da trebamo s Crvenim križem da organiziramo posjetu Klinici za plućne bolesti i Neuropsihijatriji – s jednim ogromnim poštovanjem su ljudi to prihvatili. Treba samo svojim primjerom to pokazati, svojom odgovornošću, da ljudi mogu podržati akcije, i mora se naći pravo vrijeme i pravo mjesto.“

Poučne životne priče

A međugeneracijske solidarnosti također je svuda oko nas. Mlade ljude koji pomažu starima obično sami zaobilazimo i zanemarujemo njihova dobra djela. Andrea Đakula prije četiri godine je došla studirati u Tuzlu. Sve četiri godine studija upotpunila je pomažući i volontirajući upravo za stare:

„Prije svega, ono što smo mi činili jeste razgovor s njima. Pričali smo s njima, da znaju da su oni jedan prekrasan dio i u našem životu, da imaju pravo još uvijek živjeti, i to aktivno. Kad vide naše osmjehe, našu poletnost, radost, i oni kao da ponovo ožive. Nasmiju se, pričaju s nama. Nekad tu bude, naravno, i suza, jer se prisjete nekih teških vremena, ali sve u svemu, to je nešto što i njih ispunjava, barem sam ja to tako doživjela – kao da polete, kao da se vrate u one svoje mlade dane.“
"Ono što bih trebala ponijeti kroz život, to je ona njihova radost i poletnost, bez obzira što su se nalazili u teškim situacijama, njihova pozitivnost“, priča o svom iskustvu u pomoći starijima Andrea Đakula.

Andrea kaže da su je iskustva starijih i njihovi savjeti učinili zrelijom i savjesnijom osobom.

„To su životne priče iz kojih se može mnogo naučiti. To su priče u kojima je bilo i pogrešaka, gdje su oni govorili: 'Ne smijete činiti tako, naučite iz naših pogrešaka'. To je dobro iskustvo. Ono što bih trebala ponijeti kroz život, to je ona njihova radost i poletnost, bez obzira što su se nalazili u teškim situacijama, njihova pozitivnost, njihovo hrabrenje nas – da i mi idemo hrabro i odvažno kroz život“, priča o svom iskustvu u pomoći starijima Andrea Đakula.

U domovima umirovljenika mnogo se čini da osobe treće životne dobi budu što aktivnije. Postoje projekti za osobe smještene u Dom umirovljenika u Tuzli, kaže nam direktorica Mirjana Marinković Lepić, a realiziraju ih upravo osobe treće životne dobi.

„U našem nastojanju da uključimo stanare Doma u život lokalne zajednice, posljednjih mjeseci nam pomažu i realizatori projekta 'Starimo dostojanstveno'. Naime, radi se o Dnevnom centru za osobe treće životne dobi. Penzioneri tuzlanskih mjesnih zajednica dolaze u našu ustanovu i zajedno sa našim korisnicima realizuju različite akivnosti, kao što su, na primjer, hor, eko i likovna radionica, fitnes. Naravno, nezaobilazna su i zajednička slavlja, proslave rođendana, državnih i vjerskih praznika itd.“

Evropljani danas vode dulji i zdraviji život nego ikada prije, ali društvo se suočava s nizom problema. Kao rezultat toga, demografske projekcije EUROSTAT-a pokazuju pad od 28,000.000 radnoaktivnog stanovništva do 2030. godine.

Dvije osobe u radnoj dobi 15-64 godine biće potrebne kako bi se podržao jedan umirovljenik dobi preko 65 godina, u odnosu na današnji omjer od četiri. To može povećati pritisak na javne proračune i mirovinske sustave, kao i na socijalnu zaštitu starijih osoba.

Osim toga, starost je često povezana s bolestima i ovisnošću o drugima, a stariji se mogu osjećati isključenim iz obitelji i društva. Upravo zato Evropska unija je 2012. godinu proglasila godinom aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti.

*****

Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.

(Autor programa:
Gordana Sandić-Hadžihasanović)
  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

XS
SM
MD
LG