Dostupni linkovi

logo-print

Gotovo 68.000 građana Bosne i Hercegovine napustilo je Bosnu i Hercegovinu od sredine 2013. godine do danas, podaci su Unije za održivi povratak i integracije u BiH. Čitave porodice napuštaju domove i 'trbuhom za kruhum' odlaze najčešće u zemlje Evropske unije, vrlo često i ilegalnim putem.

To je postala svakodnevica u bh. društvu. Prema nekim procjenama Bosna i Herecegovina svake godine izgubi grad veličine Zvornika. A upravo, taj grad je od polovine 2013. godine napustilo 6.000 ljudi.

Dvadesetrogodišnji Hrusto Hasanović iz Zvornika išao je u Njemačku, bio u azilu i vratio se u rodni Zvornik.

„Otišao sam da vidim kako je...i nije bilo baš najbolje. Nije bilo nimalo dobro! Poslije dva mjeseca sam se vratio. Ne možeš tamo raditi. Ljudi idu, jer misle da je bolja situacija. Nema posla u Bosni i Hercegovini, a tamo idu u nadi da će naći posao i dobiti papire, ali to je nemoguće“, objašnjava ovaj mladi Zvorničanin.

Zbog velike nezaposlenosti i bilo kakvih izgleda za otvaranjem radnih mjesta, sve više mladih ljudi, po uzoru na svoje djedove, gastarbajtere, odlaze u tuđinu u gradovima poput Livna ili Tomislavgrada. Najčešće odredište je Njemačka. U inostranstvo odlaze sa porodicama.

To nisu jedini gradovi koji nestaju. Građani masovno odlaze iz Sanskog Mosta, Ljubuškog, Brčkog, Bijeljine, Odžaka, podaci su Unije za održivi povratak, koja je radila istraživanja na terenu.

„Od 2013. godine do danas mi smo zabilježili da je 68.000 lica otišlo iz Bosne i Hercegovine legalno, ali i ilegalno. Ove podatke nismo mogli potvrditi u institucija, jer su ljudi išli ilegalnim putem“, kaže Mirhunisa Zukić, predsjednica ove organizacije.

Koristeći bezvizni režim, većina onih koji napuste napuste Bosnu i Hercegovinu, pokušavaju u zemljama Evropske unije raditi na crno.

„Utvrdili smo da je 80 posto ljudi otišlo ilegalno, pri tome su prodali svu imovinu. U zvorničkom kraju ljudi su prodavali štale, krave i sve ono što su dobili u procesu povratka. Plaćali su po 7.000 ili 8.000 konvertibilnih maraka kako bi jedna porodica otišla do Francuske. Naravno, tamo nisu mogli ostati , a onda kada su se vratili nisu imali ništa“, tvrdi Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak.

Prema podacima Eurostata, bh. građani najčešće ilegalno borave u Njemačkoj, potom Švedskoj, Švajcarskoj i Francuskoj, navodi Murveta Džaferović, pomoćnica ministra u sektoru za imigraciju Ministarstva sigurnosti BiH.

„Za prva tri mjeseca 2015. godine imali smo oko 900 zahtjeva. Uglavnom, mi vršimo prihvat državljana Bosne i Hercegovine po zahtjevima za readmisiju“, kaže Džaferović.

„Od početka organizovanja naše dijaspore širom svijeta bilo nas je milion, a sada, prema posljednjim podacima bosanskohercegovačka dijaspora broji dva miliona ljudi“, naveo je Zaim Pašić iz Svjetskog Saveze dijaspore.

Ujedinjene nacije su izračunale da će Bosna i Hercegovina za 85 godina imati tek dva miliona ljudi na svojoj teritoriji, to je skoro duplo manje nego danas. Ovo predviđanje odnosi se na cijeli zapadni Balkan. A Bosna i Hercegovina, čini se, već ima ozbiljan problem.

„Balkan je nesigurno područje, koje se nalazi na repu Evrope i po resursima – prirodnim, finansijskim, ekonomskim, ljudskim. Zato ko god može, on jednostavno ode. Ako uzmemo samo Bosnu i Hercegovinu, posljedice će biti velike, jer više nećete imati vrijednu radnu snagu, nećete imati posebno stručnu radnu snagu, koja je danas neophodna. To su visokoobrazovani ljudi u tehničkim i naučnim oblastima. A onda će svi jedni druge optuživati i svaljivati krivicu zato što su mladi otišli, a neće ništa preduzeti u smislu liječenja društva“, smatra sociolog Ivan Šijaković.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG