Dostupni linkovi

logo-print
Uticaj vjerskih zajednica u bivšoj Jugoslaviji je neupitan - od velikog kulturnog i duhovnog značaja s jedne i tendencije politizacije s druge strane. Zbog toga se nameće pitanje njene uloge u procesima mehanizama tranzicione pravde, međunacionalnog pomirenja i kulture sjećanja. Upravo o tome je bilo govora na regionalnom skupu koji je održan u Sarajevu.

Dvadeset godina nakon rata prostor Zapadnog Balkana nalazi se u jednoj vrsti zamrznutog konflikta, u kojem i dalje bujaju razne etničke i vjerske tenzije. Loša ekonomska situacija, politikanstvo, korupcija, nepoverenje naroda, pojava ekstremnih grupa - konstantni su faktori koji čine čitav region podložnim za stvaranje raznih konflikata, kako među narodima, tako i među vjerskim zajednicima.

Mogu li religije pomoći u stabilizaciji ovih odnosa? Akademik prof. Ivan Cvitković kaže kako univerzalni model pomirenja ne postoji.

„Tamo gdje konfesije iza sebe imaju neku prošlost koja je vezana za konflikte u koje su one na ovaj ili onaj način, direktno ili indirektno uključene, tamo taj proces ide sporije", ocjenjuje prof. Cvitković.

Vjerske zajednice mogu biti primjer zajedničkog dijaloga i jedan od ključnih faktora pomirenja u regionu. Njihova odgovornost je velika, upozorava i prof. dr. Zorica Kuburić sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, koja se poziva i na rezultate istraživanja koje je provedeno na području Bosne i Hercegovine.

„Istraživanje je rađeno na dve i po hiljade ispitanika na teritoriji cele Bosne i Hercegovine, trinaest gradova. Rezultati pokazuju da mnogo više moći za proces pomirenja ima religija u odnosu na političare", navodi dr. Kuburić.

U dijelovima religijskog vodstva i dalje je prisutna kultura rata prema drugačijim svjetonazorima, zbog čega ne treba čuditi, primjerice, protivljenje uvođenju predmeta kulture religije u srednje škole, ili pak ćiriličnog ili latiničnog pisma. Religijske zajednice gube uvjerljivost u borbi za pomirenje i zbog rata simbola. Umjesto podjela, granice vrlo često crtaju novopodignuti vjerski objekti.

Sve navedeno, smatra dr. Nikola Knežević iz Centra za istraživanje religije, politike i društva, udaljava religiju od procesa tranzicione pravde koji su društvu neophodni.

„Ono što sam ja radeći na ovom polju uspeo da zaključim – da svaka od religijskih zajednica ima problem selektivnog pristupa prošlosti. Gledaju se isključivo žrtve pripadnika svoje etničke zajednice, a gledaju da se umanje na neki način tuđe žrtve. Tu je i taj kritički pristup – uloga religije u samim sukobima. To je ono što mora da se prevaziđe. I naravno, mora se jasno, svesno razgovarati o svim vinovnicima, bez obzira koje nacije i vere. Crkve imaju ogroman uticaj, samim tim taj uticaj mogu da iskoriste za promicanje pozitivnih vrednosti", ocjenjuje dr. Knežević.

Iako se nakon smrti prvog predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana činilo kako će religijske institucije u ovoj zemlji predstavljati okosnicu napretka u međunacionalnom dijalogu, posljednje kontraverze oko pokušaja uvođenja ćirilice pokazale su koliko su se doista demokratizirale. Prof. dr. Vjekoslav Perica, sa Sveučilišta u Rijeci, dodaje:

„Što se tiče vjerskih elita, ja tu nisam primijetio neke promjene kod njih. Oni su uz HDZ i tu opciju bili i ostali. Sukob oko ćirilice u Vukovaru podsjeća me na devedesete; kao što je bilo pitanje onog zdravstvenog odgoja, što sada nazivaju nekakvom konzervativnom revolucijom u Hrvatskoj, a zapravo iza stoji Crkva.“

Stanje nije ništa bolje ni u Makedoniji.

„Oni su deklarativno raspoloženi. Što se tiče prakse, vrlo malo se to radi. Mi imamo konstantan problem sa Islamskom vjerskom zajednicom i Makedonskom pravoslavnom crkvom, i još više problem MPC nasuprot Grčkoj i Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Oni nisu spremni na dijalog. Osim toga, oni su ekspoziture kao takve, i to se najčešće događa u politici", naglašava doc. dr. Dejan Donev sa Univerziteta Ćirila i Metodija u Skopju.

Dino Abazović

Dino Abazović

Bez crkava i vjerskih zajednica nemoguće je regionalno pomirenje, slaže se i dr. Dino Abazović sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Ipak upozorava:

„Ja sam, iskreno vam kažem, umoran i dosadno mi je slušati o međureligijskom dijalogu. Ja smatram da je primarna zadaća organizirane religije u Bosni i Hercegovini da unutar svojih zajednica prethodno otvore dijalog o potrebi pomirenja, s kim, kad i kako, pa kad imaju jednom konsezus da bi to možda bilo važno za budućnost svih nas, tek onda krenuti ka drugome. Do tada, mislim da nema smisla ići ka drugoj religijskoj zajednici. Otiđite u Mostar, otiđite u Gornji Vakuf, otiđite u bilo koje od tih mjesta – vidjećete da predstavnici lokalnih zajednica, lokalni mali župnici, nemaju nikakvu komunikaciju među sobom. Čak ni na praznike – ne posjećuju se.“

Dok jedni u religiji vide izvor društvenog konflikta, drugima je ona nada za globalni mir. Na čemu će naglasak biti - ovisi o ponašanju pripadnika tih zajednica i njihovog vodstva.

********************************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG