U Tuzli je u srijedu uveče svečano otvoren 4. Međunarodni sajam knjiga, koji će u narednih pet dana okupiti oko 80 izlagača iz BiH i zemalja regije. Četvrti sajam knjige u Tuzli usmjerio se na očuvanje knjige i tome da joj opet vrati mjesto kakvo zaslužuje. Iako ni ranije vremena nisu bila sjajna, barem kada je novac u pitanju, u literaturu se posebno ulagalo. Danas se to promijenilo, nove generacije rijetko u svojim domovima imaju čak i police za knjige, a kupovinu knjiga zamijenili su internetom.
Tuzlanski sajam knjige ove godine okrenuo se popularnoj literaturi, odnosno onome što je trenutačno moderno. Na taj način organizatori žele privući što više građana na sajam i vratiti im knjigu u ruke, a djecu potaknuti da se jedino uči iz knjige.
„Potrudili smo se da autore koji su u ovom momentu najznačajniji, da izložimo ono najnovije i najbitnije što se pojavilo u književnosti, u stručnoj literaturi i u oblasti dječije književnosti. Pozitivna novina u odnosu na raniji period je i proglašenje knjige dana", kaže Mehmed Đedović.
Još jedan način da sajam knjige postane ovih dana mjesto okupljanja je biti bolji od svih sajmova u zemljama regije, kaže nam Zlatko Aliđanović, jedan od organizatora:
„Mislim da će sajamska ponuda biti značajno bolja, čak i u odnosu na slične manifestacije u okruženju. Radi se o nekomercijalnom sajamskom sadržaju za razliku od sličnih manifestacija u regionu“, navodi Aliđanović.
Iako su se ljudi, posebice mladi, otuđili od knjige, izdavači su mišljenja da i na izdavačkim kućama leži odgovornost, te da trebaju osnažiti kulturu čitanja. Dragan Marković, iz University pressa, i Ema Kostić, iz Izdavačke kuće Jovan iz Beograda:
„Knjiga je u ovoj improvizaciji u kojoj mi živimo u silaznoj putanji. Međutim, kad imate sinergiju izdavača, knjižara, to ipak daje neki dodatni motiv da možete preživjeti, i knjiga i svi mi koji se bavimo knjigom“, kaže Marković.
„Ja sam već četvrti put ovde, volim Tuzlu, sviđa mi se ovde, sviđa mi se kako su ljudi pristupačni. Zbog finansijskih mogućnosti neko može da kupi sebi knjigu, neko ne, ali uglavnom zainteresovani su. Ja sam primetila da oni koji ne mogu sebi da kupe prestali su i da gledaju. A to što sada mogu preko kompjutera da čitaju, ja mislim da to nije to“, navodi Ema Kostić.
Poremećen sistem vrijednosti
A da su se ljudi otuđili od knjige činjenica je o kojoj već godinama govore pisci, književnici, publicisti, novinari, ali i znanstvenici.
„Kad odete u neke zapadne zemlje vidite da je čitava institucija obrazovanja sagrađena oko biblioteke kao centralnog mjesta. Kod nas se biblioteke nalaze u podrumima, na mom fakultetu je biblioteka u podrumu, čitaonica je u prizemlju. Knjige se ne kupuju. PDV na knjigu postoji jednako kao i na luksuzne uređaje itd. Mora se sistemski stvar rješavati u društvu, a dok se sistemski ne riješi problem ovoga društva, neće se riješiti ni problem knjige - da ne širimo lažni optimizam“, navodi bosanskohercegovački književnik Nedžad Ibrahimović.
Mnogi pisci, želeći se približiti mladima, umjesto na papiru svoja djela objavljuju na internetskim blogovima. Međutim, Sabina Babajić, voditeljica zavičajne književne zbirke u Tuzli, smatra ipak da je knjiga nezamjenjiva:
„Ako je knjiga važan faktor u oblikovanju naših intelektualnih, moralnih, estetskih vrijednosti, onda odsustvo knjige u bilo kojoj formi je u svakom slučaju gubitak, a to se, prije svega, odnosi na mlade“, kaže Sabina Babajić.
Nekada se u školama učilo da je knjiga najbolji čovjekov prijatelj i da čovjek vrijedi onoliko koliko zna, a saznavalo se sve iz knjiga. Takav odnos prema knjizi potpuno je promijenjen, kaže nam direktor NUB „Derviš Sušić“ Tuzla Edin Jahić:
„Da li je taj sistem vrijednosti ispravan ili ne, vrijeme će da pokaže. S ove naše distance, mi smatramo da je sistem vrijednosti poremećen, navika čitanja knjiga je sve manje prisutna, ali knjigu ništa ne može zamijeniti - jer kada vidite neku staru knjigu u našoj biblioetci, vidite da je ono što je nekada davno napisano neprocjenjivo bogatstvo", kaže Jahić.
Danas centri moći u BiH institucije kulture zatvaraju, a knjige su zamijenile televizijske sapunice.
„Zašto je to tako, pitanje je za državu, za društvo u cjelini, za sistem vrijednosti u tom društvu, što je značajno narušeno u odnosu na ono što smo imali ranije. U ovo, postdejtonsko vrijeme imamo jednu strašnu anarahiju. Niko se ne brine o znanju, niko se ne brine o knjizi. Danas je knjiga ugrožena više nego ikada. Danas je znanje ugroženo više nego ikada“, kaže povjesničar Azem Kožar.
Zbog svega ovoga tuzlanski sajam knjige prilika je da se mnogi barem upozaju s knjigom, nekima da svoju ljubav prema knjizi ne gledaju kroz prizmu trošenja novca, već kroz stvaranje novog bogatstva. Jer čitati zapravo znači - misliti!
Tuzlanski sajam knjige ove godine okrenuo se popularnoj literaturi, odnosno onome što je trenutačno moderno. Na taj način organizatori žele privući što više građana na sajam i vratiti im knjigu u ruke, a djecu potaknuti da se jedino uči iz knjige.
„Potrudili smo se da autore koji su u ovom momentu najznačajniji, da izložimo ono najnovije i najbitnije što se pojavilo u književnosti, u stručnoj literaturi i u oblasti dječije književnosti. Pozitivna novina u odnosu na raniji period je i proglašenje knjige dana", kaže Mehmed Đedović.
Još jedan način da sajam knjige postane ovih dana mjesto okupljanja je biti bolji od svih sajmova u zemljama regije, kaže nam Zlatko Aliđanović, jedan od organizatora:
„Mislim da će sajamska ponuda biti značajno bolja, čak i u odnosu na slične manifestacije u okruženju. Radi se o nekomercijalnom sajamskom sadržaju za razliku od sličnih manifestacija u regionu“, navodi Aliđanović.
Iako su se ljudi, posebice mladi, otuđili od knjige, izdavači su mišljenja da i na izdavačkim kućama leži odgovornost, te da trebaju osnažiti kulturu čitanja. Dragan Marković, iz University pressa, i Ema Kostić, iz Izdavačke kuće Jovan iz Beograda:
„Knjiga je u ovoj improvizaciji u kojoj mi živimo u silaznoj putanji. Međutim, kad imate sinergiju izdavača, knjižara, to ipak daje neki dodatni motiv da možete preživjeti, i knjiga i svi mi koji se bavimo knjigom“, kaže Marković.
„Ja sam već četvrti put ovde, volim Tuzlu, sviđa mi se ovde, sviđa mi se kako su ljudi pristupačni. Zbog finansijskih mogućnosti neko može da kupi sebi knjigu, neko ne, ali uglavnom zainteresovani su. Ja sam primetila da oni koji ne mogu sebi da kupe prestali su i da gledaju. A to što sada mogu preko kompjutera da čitaju, ja mislim da to nije to“, navodi Ema Kostić.
Poremećen sistem vrijednosti
A da su se ljudi otuđili od knjige činjenica je o kojoj već godinama govore pisci, književnici, publicisti, novinari, ali i znanstvenici.
„Kad odete u neke zapadne zemlje vidite da je čitava institucija obrazovanja sagrađena oko biblioteke kao centralnog mjesta. Kod nas se biblioteke nalaze u podrumima, na mom fakultetu je biblioteka u podrumu, čitaonica je u prizemlju. Knjige se ne kupuju. PDV na knjigu postoji jednako kao i na luksuzne uređaje itd. Mora se sistemski stvar rješavati u društvu, a dok se sistemski ne riješi problem ovoga društva, neće se riješiti ni problem knjige - da ne širimo lažni optimizam“, navodi bosanskohercegovački književnik Nedžad Ibrahimović.
Mnogi pisci, želeći se približiti mladima, umjesto na papiru svoja djela objavljuju na internetskim blogovima. Međutim, Sabina Babajić, voditeljica zavičajne književne zbirke u Tuzli, smatra ipak da je knjiga nezamjenjiva:
„Ako je knjiga važan faktor u oblikovanju naših intelektualnih, moralnih, estetskih vrijednosti, onda odsustvo knjige u bilo kojoj formi je u svakom slučaju gubitak, a to se, prije svega, odnosi na mlade“, kaže Sabina Babajić.
Nekada se u školama učilo da je knjiga najbolji čovjekov prijatelj i da čovjek vrijedi onoliko koliko zna, a saznavalo se sve iz knjiga. Takav odnos prema knjizi potpuno je promijenjen, kaže nam direktor NUB „Derviš Sušić“ Tuzla Edin Jahić:
„Da li je taj sistem vrijednosti ispravan ili ne, vrijeme će da pokaže. S ove naše distance, mi smatramo da je sistem vrijednosti poremećen, navika čitanja knjiga je sve manje prisutna, ali knjigu ništa ne može zamijeniti - jer kada vidite neku staru knjigu u našoj biblioetci, vidite da je ono što je nekada davno napisano neprocjenjivo bogatstvo", kaže Jahić.
Danas centri moći u BiH institucije kulture zatvaraju, a knjige su zamijenile televizijske sapunice.
„Zašto je to tako, pitanje je za državu, za društvo u cjelini, za sistem vrijednosti u tom društvu, što je značajno narušeno u odnosu na ono što smo imali ranije. U ovo, postdejtonsko vrijeme imamo jednu strašnu anarahiju. Niko se ne brine o znanju, niko se ne brine o knjizi. Danas je knjiga ugrožena više nego ikada. Danas je znanje ugroženo više nego ikada“, kaže povjesničar Azem Kožar.
Zbog svega ovoga tuzlanski sajam knjige prilika je da se mnogi barem upozaju s knjigom, nekima da svoju ljubav prema knjizi ne gledaju kroz prizmu trošenja novca, već kroz stvaranje novog bogatstva. Jer čitati zapravo znači - misliti!
