Dostupni linkovi

logo-print

Mapa puta na papiru, EU na dugom štapu


Štefan File sa političarima u BiH, novembar 2012.

Štefan File sa političarima u BiH, novembar 2012.

U BiH nije problem raspoloženje građana prema EU, već rad političara na priključenju. Iako je jednako, kao i kada je o Srbiji riječ, EU jednako fokusirana na dešavanja u BiH, to je zemlja koja se u regionu po mnogim ocjenama kreće najsporije ka EU, bolje rečeno - ne ispunjava postavljenje zadatke iz Brisela. Krivci su stari i dobro poznati – bosanskohercegovački političari koji se u posljednje vrijeme isključivo bave sobom i vlastitim pozicijama. Pompezno su bezbroj puta najavljivali kako su postigli dogovor o nekom, za evropski put važnom pitanju, i svaki je to put bio „pucanj u prazno”.

Rok do kada je prema Mapi puta trebao biti izmijenjen Ustav BiH, a prema presudi Suda u Strazburu u slučaju Sejdić – Finci, istekao je 30. novembra. Propušten je i rok za definisanje efikasnog sistema koordinacije o integracijskim procesima.

„Nema uopće osnova za ikakvo zadovoljstvo postignutim. Istekao je rok primjene partnerstva. Veoma je nizak procent ispunjenih prioriteta i veliki je broj značajnih pitanja koja uopće nisu razmatrana. Kada je u pitanju privremeni sporazum, on je uglavnom trgovinski sporazum i on će se provodi. Tu uglavnom nije bilo nekih značajnih problema, ali ni velikih uspjeha. Ono što nije provedeno, je najznačajniji program preuzimanja Akija. Onda tu dolazimo do problema zbog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. On nije još uvijek stupio na snagu“, napominje predsjedavajući Komisije za evropske integracije Parlamenta BiH Halid Genjac.

Evropski komesar za proširenje, Štefan File, bio je jasan - Nema popuštanja:

„Zadaci koji stoje pred nama se neće promijeniti. Mapa puta od 27. juna i dalje ostaje važna. Htio bih iskoristiti ovu priliku da podržim ojačan angažman svih lidera političkih stranaka na svemu što su uradili u prethodnom periodu na promovisanju aktivnosti koje se tiču evropskih integracija. I dalje postoji predanost i iniciranje događaja koji će se desiti pred nama. Ono što tek treba da se uradi i načina na koji treba da uradi, implementacija presude Sejdić – Finci, je neophodna za eliminaciju diskriminacije protiv manjina. Kredibilna aplikacija BiH za članstvo u EU ne može biti donesena prije nego dođe do implementacije ove presude", naglasio je File.

Milorad Dodik, predsjednik RS, jedan od šest lidera stranaka koji se već godinama bezuspješno sastaju, ponovio je staru, svima zajedničku tezu:

„Podržavamo realizaciju Mape puta. Mislim da bi bilo dobro raditi upitnike i iz ostalih oblasti, kako bi mogli da se krećemo dalje ka evropskim integracijama.“

Doris Pak

Doris Pak

U junu su bosanskohercegovački političari potpisali dokument kojim su se obavezali na činjenje neophodnih koraka ka EU. Ali tek deklarativno, procjena je izvjestiteljke Evropskog parlamenta za BiH, Doris Pak:

„Ono što imaju je Mapa puta. Nema tu ništa novo. Da su pročitali izvještaj Komisije Evropskog parlamenta, znali bi šta treba da rade. Oni znaju šta treba da rade. Sada imaju takozvanu Mapu puta koja se dojima pametnom i zanimljivom. Potpisali su je, ali - koliko su toga do sada potpisali?! Treba raditi na implementaciji“, naglašava Pak.

Lažna nada

Svaki put, kad se sastanu, bosansko-hercegovački lideri navode kako su korak do rješenja pitanja presude u slučaju Sejdić- Finci. Stvarne volje nema, tek priča koja godinama ulijeva lažnu nadu. To je potvrdio i član Predsjedništva BiH, Željko Komšić:

„Da smo drugačiji, pošteniji, i prema sebi i ovoj zemlji, ne bi smo se našli u problemu kako da provedemo presudu međunarodne pravne institucije. Ne bi smo u njoj gledali priliku kako da prevarimo jedni druge. Ne bi smo tvrdili da je sasvim normalno, demokratski, ustavno i pragmatično da svi ljudi rođeni u ovoj zemlji nisu isti.“

Dok predstavama za javnost, praćenim pompeznim sastancima širom BiH, političari zamagljuju nerad, istovremeno građani očekuju više radnih mjesta i bolju socijalnu zaštitu, ali i ekonomski napredak. To sve vide nakon ulaska zemlje u EU. A kada će to biti, ne znaju.

„Nadam se uskoro.“

„Kada budemo imali pametnu Vladu.“

„U ovakvim uslovima nikada. Sumnjam i 2020. Treba nešto da se napravi za mlade, da se napreduje, a ne svi jedni druge guraju. Zemlja nije toliko loša. Treba da se uključi nešto oko turizma jer bi nas turizam dosta izvukao.“

„Volja građana mislim da ne postoji jer biramo iste ljude koji su nas unazadili toliko godina.“


Evropski istraživački centar u svojim nalazima naveo je kako je podrška građana BiH ulasku u EU najviša od svih zemalja u regiji, te ide od 70 do preko 90 procenata. Istovremeno, građani podržavaju partije koje rade sve da se to ne dogodi, što je paradoks.

„Političke elite nemaju racionalni interes u procesu evropskih integracija jer dovršenje tog procesa za njih znači potpunu promjenu političke klime i političkog života prema transparentnosti, prema odgovornosti i prema svemu onome što bi im omogućilo da se ponašaju na političkoj sceni onako kako se ponašaju sada“, ocjenjuje Direktorica Centra Tija Memišević.

Procjene napretka BiH na evropskom putu iz godine u godinu sve su lošije. Pomjera se i granica mogućeg članstva u evropskoj porodici. Do sadašnjeg stadija zemlji je trebalo 18 godina. Tako procjene koje su kao gornju granicu članstva navodile 2020. godinu, danas sežu do daleke 2030. U međuvremenu, morat će se provesti korjenite političke, društvene i ekonomske promjene, koje se ne pomjeraju s mrtve tačke.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG