Dostupni linkovi

logo-print

Lagumdžija pred parlamentarcima: O ambasadorima, vezama i službenim autima


Zlatko Lagumdžija

Zlatko Lagumdžija

Ministar vanjskih poslova BiH, Zlatko Lagumdžija, prvi put je u ponedjeljak odgovarao na pitanja koja su mu postavljali članovi parlamentarne komisije za vanjske poslove. On je u uvodnom izlaganju kazao kako su neki od ciljeva ministarstva na čijem je čelu saradnja sa zemljama u susjedstvu, priključenje Evropskoj uniji i NATO-u te ekonomska diplomatija. Parlamentarce je između ostalog interesovalo i da li Bosna i Hecegovina ima osposobljen kadar koji se bavi diplomatskim poslovima.

Ono o čemu se godinama govori u Bosni i Hercegovini - da su u diplomatskoj mreži, između ostalog, zaposleni i ljudi koji nisu dorasli ovom poslu - bila je tema koja je najviše zaokupila i parlamentarce koji su u ponedjeljak imali priliku da o tome razgovaraju sa ministrom vanjskih poslova Zlatkom Lagumdžijom. Svoje pitanje ovako je formulisao Mladen Bosić iz SDS-a:

„Zanima me da li postoji garancija i provjera kvaliteta i osposobljenosti ambasadora i konzula da idu na te funkcije, s obzirom da sam čuo da su nastavljena imenovanja po političkoj liniji, kao na primjer, za ambasadora u Beogradu od strane Predsjedništva.“

Odgovarajući na pitanje, Lagmudžija je podsjetio da ambasadore imenuje Predsjedništvo BiH.

„Ministarstvo je bilo to koje je trebalo da predlaže njima, na njihovu inicijativu, formalno da predlaže ambasadore, koji, sasvim prirodno, treba da zadovolje odgovarajuće kriterije, da prođu određenu proceduru. Predsjedništvo je u jednom trenutku smatralo da oni bez takvih provjera mogu da imenuju ljude, što im Ustav daje za pravo. Ja, kao ministar vanjskih poslova, smatrao sam, ukoliko im treba predlažem nekoga za koga ne mogu da stojim, da postoji bar elementarna provjera kada je u pitanju znanje jezika i osnovne sigurnosne provjere, da onda bolje da to sami rade“, odgovorio je on.

Novi zakon o vanjskim poslovima mogao bi riješiti ove probleme, vjeruje Lagumdžija.

„Moje stanovište je da Parlament može kroz zakon o spoljnim poslovima preciznije urediti ovu oblast koja se zove imenovanje ambasadora. Dakle, Predsjedništvo je to koje imenuje, a Parlament može reći zakonom da ljudi moraju proći određenu proceduru, i na kraju, Predsjedništvo imenuje čovjeka koji je prošao odgovarajuću zakonom definiranu proceduru.“

Pitanje nacionalne izbalansiranosti

Odgovorio je i zastupniku SNSD-a Dragi Kalabiću na opasku da u ministarstvu na čijem je čelu ima i ljudi zaposlenih isključivo na osnovu rodbinskih i prijateljskih veza.
Drago Kalabić

Drago Kalabić


„Da tu ima daidžića i sestrića, to nije sporno. Ja samo mogu reći da u mom mandatu nismo doveli nijednog. A od ovih 48 'ugovoraca' kojih je spalo na 12, dosta ih je otišlo. Da vam kažem, gospodine Kalabiću, ja sad ne znam dokle bi vi moju lozu ispitivali, ali, nađite mi nekoga ko je moje, što kažu, treće koljeno, da je ovdje nešto, dobićete Nobelovu nagradu, od mene privatno. A vi ste stručnjak za pronalaženje daidžića i sestrića.“

Ovo nije bilo jedino pitanje koje je Kalabić postavio:

„Ako sam ja dobro razumio, da mi na dva kontinenta nemamo nijednog, a bilo bi zanimljivo da nam se objasni: islamske zemlje smo natrpali ambasadama, negdje i po dvije, i nije to ništa sporno, nego da se kaže da li te ambasade ostvaruju svoju svrhu, da ih ako treba još pojačamo".

Evo kakav je odgovor dobio na ovo pitanje:

„Malo ste me zbunili; onaj stručnjak će nam trebati za diplomatiju da nam identifikuje ta dva kontinenta na kojima nemamo ambasade. Jedan kontinent na kojem nemamo ambasadu, imali smo i ukinuli, to je Južna Amerika. Imali smo svojevremeno u Argentini i sad nemamo. Ako ste pod drugim kontinentima mislili na Antarktik, slažem se da na dva kontinenta nemamo, mada ja ne bih predložio da ga tamo šaljemo, imajući u vidu da je to ustavna uloga predsjedništva, vidite s njima, možda dobijete pozitivnu saglasnost.“

Parlamentarci su pitali i za način na koji Ministarstvo vanjskih poslova troši novac. Ministar tvrdi da je troškove u odnosu na svog prethodnika uspio da smanji i do 27 procenata. Šta je sa službenim automobilima, zanimalo je Zvonka Jurišića iz Hrvatske stranke prava.

„Kada nam je rekao da je Ministarstvo jako štedljivo, iz ovih podataka nema razloga da ne vjerujem, vjerujem da je to tako. Kupio je, i treba ministar imati reprezentativno auto, dva nova vozila, A8 i A6.“

„Prošle godine Ministarstvo vanjskih poslova kupilo je dva nova vozila, Audi 8 i Audi 6, za potrebe protokola, ponavljam: protokola, stranih delegacija. U taj Audi 8 ja sam sjeo jednom do sada, sa ministrom Dautogluom, da obiđem jedno gradilište ovdje s njim. Dakle, to je auto isključivo za potrebe protokola, ali to je odmah predstavljeno kao 'slučaj' sa jednim članom Predsjedništva, kojeg mogu razumjeti kao mahalaša, ali ne i kao člana Predsjedništva.“


Jurišića, ali i ostale parlamentarce, zanimalo je takođe da li je nacionalna struktura zaposlenih u MIP-u izbalansirana.

Više puta na ovo pitanje Lagumdžija je i u ponedjeljak odgovorio. No na Jurišićevo pitanje imao je precizne podatke.

„Da skinemo s dnevnog reda to pitanje nacionalne izbalansiranosti; stalno se oko toga vrtimo. Pošto je kolega Jurišić postavio konkretno pitanje: po popisu Hrvata ima 16,1, odnosno 17 procenata iz 91. Samo da znate da je trenutno stanje u Ministarstvu - 23 posto ljudi koji se izjašnjavaju kao Hrvati koji rade u Ministarstvu vanjskih poslova“, naveo je Lagumdžija.
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG