Dostupni linkovi

logo-print

Kurspahić: "Naše" i "njihove" istine


Reakcija predstavnica udruženja žrtava nakon izricanja presude ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, Sarajevo, 24. mart 2016.

Reakcija predstavnica udruženja žrtava nakon izricanja presude ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, Sarajevo, 24. mart 2016.

Prošlonedjeljna presuda Radovanu Karadžiću izazvala je – očekivano – ekstremno suprotne reakcije u bošnjačkoj i srpskoj javnosti.

Među Bošnjacima, i posebno među predstavnicima brojnih udruženja žrtava rata, nezadovoljstvo presudom fokusira se uglavnom na dvije tačke.

Prva je – to što je Karadžić osuđen na 40 godina zatvora a ne na maksimalnu doživotnu robiju: predstavnici porodica žrtava insistiraju kako nikakva presuda na može nadoknaditi njihov gubitak i patnju, ali da je baš zato bilo šta ispod maksimalne kazne nedovoljno i čak uvredljivo.

Druga – to što je presuda potvrdila da je genocid počinjen samo u Srebrenici ali je u sedam drugih opština proglasila Karadžića odgovornim za istrebljenje, progone, ubistva i transporte nesrpskog stanovništva, ali ne i za genocid.

U najvećem dijelu srpske javnosti, presuda Karadžiću predstavlja se kao antisrpska "selektivna pravda" i potvrda da je Tribunal "politički sud" koji "sudi samo Srbima".

Taj prevlađujući narativ – u kojem se građanima i na jednoj i na drugoj strani u izjavama najviših izabranih zvaničnika, iz medija koji nastavljaju njegovati uređivačke kriterije ratnohuškačkog novinarstva devedesetih, od savršeno uštimanih medijskih i kvaziakademskih propovjednika nacionalne isključivosti u tumačenju devedesetih – nude nove doze nepomirljive "naše" i "njihove" istine i podozrenja, pa i prezira prema i antisrpskoj i antibošnjačkoj međunarodnoj zajednici, učvršćuje osjećanje planetarnih zavjera i nepravdi i savršeno služi održavanju na vlasti nacionalističkih vođa i politika.

Iz tih krugova insistira se kako i Haški tribunal i njegova presuda Karadžiću, kao i najnovija oslobađajuća presuda Vojislavu Šešelju, više doprinose poticanju novih napetosti i sporova nego pomirenju u regionu.

To se – za ovih nedjelju dana od izricanja presude Karadžiću – i pokazuje kao tačno, ali je za te prigovore o proizvođenju novih svađa Tribunal u Hagu potpuno pogrešna adresa.

Nije, naime, Tribunal stvarao javnost u kojoj riječ vođe – o međunarodnoj zavjeri i komšijskim mržnjama kao motivu za donošenje "prestrogih" ili "preblagih" presuda – ima veću težinu i uticaj na raspoloženje javnosti nego hiljade stranica dokumentovanog obrazloženja presude.

Tribunal se nije mogao baviti retroaktivnim prevaspitavanjem nacionalističkih vođa koji bi nekako i prihvatili istoriju jednakih krivica, u kojoj bi jednako bili suđeni kreatori i vođe udruženog zločinačkog poduhvata koji kulminira u genocidu i komandant odbrane u opkoljenoj i terorisanoj bosanskoj kasabi.

Tribunal se nije mogao baviti retroaktivnim prevaspitavanjem nacionalističkih vođa koji bi nekako i prihvatili istoriju jednakih krivica, u kojoj bi jednako bili suđeni kreatori i vođe udruženog zločinačkog poduhvata koji kulminira u genocidu i komandant odbrane u opkoljenoj i terorisanoj bosanskoj kasabi; u kojoj bi 3,5 godišnji teror nad Sarajevom – snajperskom, minobacačkom, artiljerijskom vatrom – bio nekako poništen zločinima odmetnih komandanata odbrane grada; i po kojoj su u nekim od masovnih masakra poput onih na Markalama "Muslimani granatirali sami sebe kako bi izazvali međunarodnu intervenciju".

Povodom presude Karadžiću, srpski politički prvaci s obje strane Drine zaokupljeni su, prije svega, pitanjem šta bi ona mogla da znači za Srbiju i Republiku Srpsku, nipodaštavanjem Tribunala kao "političkog suda" i nastojanjem da se "drugima" pripiše odgovornost što u regiji još nema pomirenja, pri čemu su sami zainteresovani samo za pomirenje pod njihovim uslovima: da se nekako sporazumijemo da su "svi činili zločine" i da "svima treba da se sudi" bez i najmanjeg uvažavanja postojanja i genocidnih razmjera udruženog zločinačkog poduhvata.

Neposredno nakon rata lično sam učestvovao u nastojanjima da se u našim krajevima poradi na projektu "istina i pomirenje" i bio sam potpuno ubijeđen kako su oba sastojka – i istina i pomirenje – jednako značajni i da pomirenja bez istine i ne može biti.

"Istina" bi u vezi s ratovima devedesetih podrazumijevala uvažavanje međunarodno-pravo utvrđenih činjenica i poštovanje za žrtve zločina i saosjećanje s njihovim najdražima. To je elementarni preduslov pomirenja.

Poricanje zločina – čak više puta presuđenog genocida u Srebrenici – sve do toga da se kao "pobjeda srpske diplomatije" proslavlja ruski veto na rezoluciju o osudi tog zločina; herojski dočeci haških osuđenika i imenovanje javnih ustanova u Republici Srpskoj po njenom utemeljitelju osuđenom za genocid, istrebljenje, ubistva, progone i transporte nesrpskog stanovništva, nikako ne bi moglo da se razumije kao želja za pomirenjem.

Bošnjački politički prvaci, i tokom i nakon rata, propustili su da daju iskren doprinos projektu "istina i pomirenje".

Po cijenu da među zagovornicima crno-bijele "istine" o devedesetima, kako su sva zla počinili samo "drugi", budem okrivljen za "izjednačavanje krivice" – ponoviću ono što sam više puta napisao u ovoj kolumni. Bošnjački politički prvaci, i tokom i nakon rata, propustili su da daju iskren doprinos projektu "istina i pomirenje". Nikada nisu istražili i na odgovarajući način kaznili zlodjela pretežno nad Srbima tokom opsada Sarajeva, dozvoljavajući s najvišeg nivoa – u izjavama Alije Izetbegovića – da su njihovi počinioci mogli biti "i heroji i zločinci", niti su ikada istražili i kaznili zločine mudžahedina nad srpskim i hrvatskim civilima u centralnoj Bosni.

U odsustvu iskrene želje, "na svim stranama", da se istraži – i uvaži – istorija devedesetih, procesi pred Haškim tribunalom najpouzdaniji su izvor budućih proučavanja našeg vremena.

  • 16x9 Image

    Kemal Kurspahić

    Vodeći urednik lanca nedjeljnih listova "The Connection Newspapers", osnivač je i predsjednik Instituta za medije u demokratiji, sa sjedištem u Washingtonu. Bio je glavni urednik "Oslobođenja" u Sarajevu od 1988. do 1994.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG