Dostupni linkovi

logo-print

Kraljičina plaža i Mamula ponovo pred parlamentarcima


Kraljičina plaža

Kraljičina plaža

Iako je prije dva i po mjeseca Skupština odbila Predloge ugovora za dva nova projekta koje je Vlada za budvansku Kraljičinu plažu i ostrvo Lastavica sa tvrđavom Mamula dogovarala sa stranim investitorima, parlament će ove dokumente ponovo razmatrati.

Sadržaj Vladinih obnovljenih Predloga koji će se tek naći u skupštinskoj proceduri još uvijek nije poznata ali, prema nezvaničnim informacijama, nema nikakvih suštinskih izmjena u odnosu na Predloge ugovora koje je parlament odbio krajem jula.

Vladini Predlozi nijesu prošli jer su protiv bili poslanici opozicije i manje članice vladajuće koalicije, Socijaldemokratske partije, pa se nameće pitanje – ako nema suštinskih izmjena, a SDP i dalje ne želi da podrži ove aranžmane – da li je Vlada obezbijedila podršku među opozicionim partijama.

„Apsolutno se neću baviti računicama Vlade dok ne vidim te konkretne tekstove. Stav SDP-a u odnosu na ranije Predloge ugovora je poznat. Ukoliko je došlo do nekih izmjena, mi ćemo ih pažljivo analizirati sa pravnog aspekta. Sve što je u interesu građana i države, SDP će podržati. Ukoliko je to prethodni tekst ili ako se radi o nekom dogovoru, apsolutno ne želim time da se bavim, kao ni računicama – sa čim Vlada računa i ne računa“, kaže funkcionerka SDP-a, Draginja Vuksanović.

Ostrvo Lastavica na ulazu u Boku sa tvrđavom Mamula je, prema prethodnoj Vladinoj zamisli, trebalo iznajmiti kompaniji Orascom egipatskog biznismena Samiha Savirisa (Samih Sawiris) na 49 godina po cijeni od svega 4.000 eura mjesečno što je od strane opozicije, SDP-a i dijela NVO sektora ocijenjeno kao nedovoljno, a moglo se čuti i da je ta cijena niža od mjesečnog zakupa obične tezge u Budvi.

Vlada je, takođe, namjeravala da grčkom biznismenu Petrosu Statisu da pravo da gradi apartmane za prodaju na području Kraljičine plaže, odnosno, Miločera na šta je iz SDP-a rečeno da bi na tom mjestu trebalo graditi hotel, a ne vikendice za prodaju od kojh će korist imati samo investitor.

Među strankama koje su bile protiv ovih aranžmana, bila je i opoziciona Pozitivna Crna Gora koja je, u međuvremenu, publikovala da se njen lider Darko Pajović sastao sa zakupcem Svetog Stefana, Petrosom Statisom.

„Ako se radi o identičnim dokumentima, ne vidim smisao da se oni vraćaju u Skupštinu. Ne vidim ni razlog zašto bih ja, Pozitivna ili bilo ko glasao drukčije o dokumentima o kojima je Skupština već odlučivala“, rekao je funkcioner Pozitivne, Goran Tuponja.

RSE: Šta bi u ovim dokumentima trebalo izmijeniti da bi dobili vašu podršku?

Tuponja: Mi smo imali niz otvorenih razgovora sa gospodinom Statisom i vjerujemo da postoji prostor da se taj aneks ugovora promijeni da bude u interesu i investitora i države Crne Gore.

Premijer Milo Đukanović je prvi put, nezadovoljan jer mu avgusta 2013. nije prošao rebalans budžeta, optužujući Skupštinu da sebi pribavlja veća prava nego što joj pripada rekao da time „postajemo zarobljenici parlamentarne diktature, ili diktature političkog voluntarizma“. Nakon toga, Đukanović je iritiran sve češćim saglasjem svog koalicionog partnera SDP-a i opozicije, nastavio sa sličnim ocjenama nakon svakog odbijanja parlamenta da usvoji Vladine predloge, u potpunosti ignorišući argumentaciju kojom je odbijanje obrazloženo kao što je upravo bio slučaj sa dva odbijena predloga ugovora o zakupu i koncesijama za koje su opozicija i SDP tvrdili da ukazuju na postojanje elemenata korupcije, da su benefiti za državu suviše mali.

„Ukoliko su ugovori ostali isti, radi se o štetnim ugovorima. Mamula bi se po njima izdala u zakup po smiješnoj cijeni, a za Kraljičinu plažu smo vidjeli da u samim ugovorima postoje elementi ozbiljnih koruptivnih djela. Ukoliko Skupština ponovo odbije, to će biti još jedna pobjeda parlamentarne kontrole koju, nažalost, Vlada i konkretno premijer vidi kao parlamentarnu diktaturu jer ne shvata da je upravo to ključna funkcija parlamenta“, zaključuje zamjenik direktora NVO MANS, Dejan Milovac.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG