Nakon opstrukcija od strane pripadnika „Stožera za obranu hrvatskog Vukovara“, hrvatski državni vrh izišao je iz vukovarske Kolone sjećanja. 18. studenog pred 22 godine slomljena je obrana Vukovara i u grad su ušle postrojbe JNA i pripadnici srpske paravojske iz Hrvatske i Srbije, nakon čega su počinjeni masovni zločini.
Hrvatski državni vrh odustao je od sudjelovanja od vukovarskoj „Koloni sjećanja“ povodom obljetnice pada grada zbog – kako je kazao predsjednik Ivo Josipović – organizirane opstrukcije.
„U želji da svi zajedno odamo počast stradalima Vukovara, na neki način smo spriječeni organiziranom opstrukcijom. Ova opstrukcija je pokazatelj da onima koji su je organizirali nije stalo ni do Vukovara ni do pijeteta. Pijetet je u našim srcima i on postoji, bez obzira na one koji su danas učinili da se Hrvatska razjedini“, kazao je Jospović.
Državni vrh položio je vijence na spomen-obilježju na mjestu masovne grobnice na Ovčari, gdje je odmah nakon pada grada u jednoj noći ubijeno 260 ranjenika iz vukovarske bolnice, bolničkog osoblja i civila.
Iako su najavili da neće organizirati vlastitu kolonu sjećanja, pripadnici Stožera za obranu hrvatskog Vukovara, koji od rujna ratuje protiv dvojezičnih latinično-ćirilićnih ploča, uspjeli su manipulacijama preuzeti vukovarsku kolonu. U njoj su se na kraju našli svi građani, brojni umirovljeni hrvatski generali uključujući Antu Gotovinu i - naravno – prvi ljudi oporbenog HDZ-a, kojem je ovo veliki trijumf, a manipulacijama je onemogućeno sudjelovanje državnog vrha.
Premijer Zoran Milanović o opstrukciji „stožeraša“ kaže:
„Na ovakav način se svatko može organizirati, tko ovo doživljava kao utakmicu! A ovo za mene nije utakmica. Nek' igraju sami.“
Državni vrh se u već postojeću kolonu trebao uključiti nakon programa u dvorištu vukovarske bolnice, ali im je put ometan, a na kraju im je prepriječen put - svijećama. Nakon toga su odustali.
„Upravo zato što je danas dan pijeteta, mi nećemo inzistirati. Mi nećemo inzistirati, jer bi to značilo inaćenje u vrijeme kada inaćenje ne treba, u vrijeme kada svi trebaju imati osjećaj poštovanja, a ne osjećaj inaćenja“, kazao je predsjednik Josipović.
Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović i premijer Zoran Milanović u Vukovaru
Medijsko izvještavanje o vukovarskoj koloni sjećanja bilo je izuzetno zbrkano i proturječno, pa su u isto vrijeme kolale po dvije ili tri suprotne informacije.
U kraćem razgovoru za javni radio po povratku u Zagreb, predsjednik Josipović je kazao kako su se „stožeraši“ poslužili trikom, i da će mnogi sudionici vukovarske komemoracije shvatiti da su bili manipulirani.
„Oni su se zapravo sat vremena ranije uputili, ljudi su krenuli za tom kolonom koja je bila prvotno organizirana i dogodilo se ono što nitko ne bi trebao poticati, a to je – podjela Hrvatske oko Vukovara i vukovarske žrtve. Ja mislim da je ogromna većina ljudi došla u Vukovar da bi izrazila pijetet, a ne da opstruira zajedničku kolonu i mislim da će se to u narednim danima i vidjeti.“
Što se da zaključiti iz vukovarskih događaja? Za RSE govori politički analitičar Marinko Čulić:
„Ovaj incident je samo refleksija toga da je desnica trenutno bolje organizirana od lijevoliberalne koalicije koja drži vlast. To se možda najbolje vidi na smušenoj poziciji predsjednika Josipovića koji je sa onima koji su danas minirali ovaj proces – tražio razgovor."
Za razliku od njega, politički analitičar Davor Gjenero kaže za RSE da je razgovor – nužan.
„Što se samog Vukovara tiče, sutra ga više nitko neće spominjati! Očito je da tako dugo dok ne prevladaju vrijednosti koje zastupa predsjednik Josipović - dakle tako dugo dok se u Hrvatskoj ne počne razgovarati tolerantno i sa razumijevanjem – ništa se dobro ne može očekivati“, smatra Gjenero.
Politički analitičar Žarko Puhovski kazao je medijima kako su obje strane dobile što su željele.
„Radikalna desnica je željela dokazati da su oni jedini čuvari nacionalne riznice sjećanja na Vukovar, a Vlada je pokazala ono što do sada nije, a to je da je ljevičarska, liberalna koja nije sklona nasilju,“ ocjenjuje Puhovski.
On tvrdi da je dobro što je državni vrh odustao od suprotstavljanja „stožerašima“, ne tražeći od osiguranja da ih uklone.
„Na ovakav dan bilo kakvo nasilje dovelo bi do histerije. To bi dalo krila članovima Stožera i povlačenje Vlade je bio logičan potez,“ kazao je.
Podsjetimo, nakon tromjesečne opsade, Vukovar je pao 18. studenog 1991. godine. Nakon ulaska u grad JNA, pripadnika paravojski pobunjenih hrvatskih Srba i paravojski iz Srbije izvršeni su brojni zločini, od kojih je najmasovniji onaj na Ovčari.
U znak sjećanja na te događaje svake se godine 18. studenog organizira kolona sjećanja. Ove su godine po prvi puta u državnom izaslanstvu bili i predstavnici srpske manjine, koji su položili vijence na Ovčari, ali i na spomeniku stradalim Srbima u gradu.
