Dostupni linkovi

logo-print

Jedinstveni recept balkanskih milionera


Zlatne poluge, ilustracija

Zlatne poluge, ilustracija

Kažu da ih ne treba pitati za prvi milion. Ali, kako su na Balkanu u posljednjih više od dvadeset godina, većina milionera ili milijardera svoje bogatstvo stekli bukvalno "preko noći", ali ne živeći "američki san" nego zahvaljujući vezama politike i biznisa, a počesto i kriminala, dok su građani njihovih zemlja rapidno siromašili?

Ko su balkanski bogataši?

Uz pitanja - kako su došli do tolikog novca, šta rade sa njim, kako ga ulažu i troše - u temi sedmice Radija Slobodna Evropa pokušali smo saznati ima li iko od njih svijest, da kako je to praksa na Zapadu, dio novca daju u humanitarne svrhe ili ulože ga u javno dobro.

Uvjerili smo se da je to rijetkost, a stručnjaci kažu da bi svijest o tome mogla imati tek sljedeća generacija balkanskih bogataša, jer kažu tako je bilo i na Zapadu. Sjetite se Kenedijevih ili Bušovih!

Bilo bi logično da se po broju milionera procjenjuje stepen ekonomskog razvoja zemlje, no to već odavno nije tako. U ovdašnjim uslovima pokazuje samo dubinu jaza između bogatih i siromašnih.

Balkanska sprega politike i novca

Neka istraživanja govore kako su najbogatiji u Bosni i Hercegovini biznismeni. Međutim, javnost smatra da su to, ipak, političari. Dok građani gladuju, što je u februaru dovelo do kulminacije i protesta, uz zahtjeve za ukidanje beneficija i ostavke, čak 27 bosanskohercegovačkih političara je, obavljajući funkcije, steklo ogromno bogatstvo. Za sticanje enormnog bogatstva zloupotrebama, procesuirana je samo jedna osoba, piše Dženana Karabegović u tekstu "Porastao broj super bogataša u BiH".

Lista prvih deset bogataša u Srbiji ne mijenja se već deceniju, sa izuzetkom Miroslava Miškovića, koji je, dok nije završio u zatvoru, držao ubjedljivo prvo mjesto. Svi su oni u biznis ušli tokom mračnih i sivih devedesetih, da bi im nakon 2000. bilo omogućeno da stečeno bogatstvo ulažu u privatizacije. Građani Srbije se ne pitaju jer znaju kako su ti ljudi došli do svog prvog, a potom i ostalih miliona, navodi Iva Martinović u priči "Privatizacije iznedrile mnoge bogataše".

Nedavno je objavljno da u Crnoj Gori, zemlji sa 640.000 stanovnika prema posljednjem popisu, ima 20 euro milionera. Nema, doduše, rang liste po kojoj bi građani bili u prilici da saznaju ko su domaći bogataši. No, javnost ipak ima određenu predstavu o tome ko su pripadnici kruga najbogatijih, te na koji su način stekli basnoslovno vrijedan imetak. U tekstu Esada Krcića "Bliska veza crnogorskih vlasti i biznismena" saznaćete da su, kao i drugdje na Balkanu, politika i novac u sprezi.

Hrvatska, prvi put, ima milijardera u dolarima, potvrđuju u hrvatskom izdanju časopisa Forbes koji, u broju od idućeg sedmice, objavljuje listu najbogatijih Hrvata u 2013. Riječ je o Ivici Todoriću, vlasniku Agrokora, čiji prihodi dosežu četvrtinu državnog budžeta. Ankica Brabir Mladinović u tekstu "Najbogatiji Hrvati trgovci i proizvođači hrane" je zabilježila.

Konačno i jedan pozitivan primjer. Vjeruje se da je Behgjet Pacolli najbogatiji Albanac na svijetu. No, prvi zamjenik kosovskog premijera nije se obogatio u politici, već je u politiku ušao veoma bogat. Jedni milijarder, koji je rado pristao govoriti o tom kako je stekao bogatstvo, kaže da mu je za to trebalo 40 godina rada, i srećan je što ga je stekao znojem i radom, navodi Amra Zejneli u priči "Pacolli: Bogatstvo je i osećaj za javno dobro".
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG