Dostupni linkovi

logo-print

Je li region spreman za jedinstveno tržište?


Premijeri i ministri spoljnih poslava zemalja Zapadnog Balkana na velikoj berlinskoj konferenciji (avgust 2014)

Premijeri i ministri spoljnih poslava zemalja Zapadnog Balkana na velikoj berlinskoj konferenciji (avgust 2014)

Međunarodni biznis forum koji je održan u Sarajevu nosio je slogan „Jedan region, jedna ekonomija“. Potencijalni investitori poručili su da su države u regionu pojedinačno isuviše malo tržište za značajnija ulaganja. Evropska unija svojim novim ekonomskim planom za jugoistočnu Evropu u prvi plan je stavila projekte od regionalno značaja za koje će otvoriti svoje fonove. No, da li je region sazreo za ekonomsko ujedinjenje?

Priča o jedinstvenom regionalnom tržištu provlači se već godinama. Brojne su inicijative za regionalne projekte do sada pokrenute. Od Jadransko-jonske autoceste do Koridora 5C.

Regionalno povezivanje je jedinstvena prilika da se ekonomije zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije stave na noge, ocjenjuje profesor na Ekonomnskom fakultetu u Banjaluci Zoran Pavlović.

''To je zaista realni put kojim treba ići, jer ljudi na ovom području govore isti jezik, razumeju se, imaju istu ili sičnu istoriju i ekonomski su uvek bili povezani. Ako je Hrvatska uspela da napravi najlepši tramvaj onda nema logike da Beograd kupuje tramvaj u Španiji. Dakle, mi se moramo vratiti zajedničkoj saradnji i mogućnosti korištenja postojećih kapaciteta jer samo na taj način ćemo postati ozbiljan partner većim kompanijama u Evropi ili u svetu“, smatra Pavlović.

No, u praksi to malo teže ide, kaže Pavlović. Prvenstveno zbog politika koje su lideri ovih zemalja vodili proteklih godina.

''Vreme je da se popuste tenzije koje su stvorene na nacionalnim, državnim ili nekim drugim relacijama, da se posvete ekonomiji o kojoj naši lideri nažalost vrlo malo znaju osim ako nije njihov lični džep u pitanju. Međunarodna zajednica se fokusirala na jačanje ekonomskih procesa u regionu ne bi li to povećalo nivo kvaliteta života građana, a time i budžetske prihode iz kojih će se moći vraćati već nagomilani dugovi.''

Može li Bosna i Hercegovina, s obzirom na rascjepkanost nadležnosti po entitetima, kantonima, opštinama i sa glomaznom administracijom koju sve teže finansira, kao i različitim političkim interesima entiteta,stati rame uz rame sa susjedima koji nemaju takvih problema? Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Muris Čičić izražava sumnju.

''Kad je BiH u pitanju moram reći da sam skeptičan zbog snaga koje rade na tome da se Bosna i Hercegovina prikaže kao neodrživa zemlja i koji imaju jasan politički cilj da opstruiraju opstanak i prosperitet BiH tako da stalno imamo situaciju da ova zemlja kaska za susjedima“, konstatuje naš sagovornik.

Osnovni uslov od kojeg zavisi hoće li ozbiljni strani investitori uložiti svoj kapital je politička stabilnost i sigurnost, a onda i veličina tržišta napominju u Agenciji za promociju stranih investicija BiH FIPA.

''BiH ima tržište od oko četiri miliona stanovnika. Tržište te veličine nije atraktivno za velike kompanije, stoga mi u BiH nemamo multinacionalne kompanije koje posluju ovdje, kao ni susjedne zemlje“, kaže glasnogovornica Jasmina Dževlan.

Iz Vijeća stranih investitora, koje je svojevremeno izdalo „Bijelu knjigu“ sa preciziranim koracima kako unaprijediti poslovno okruženje i stvoriti uslove za ozbiljna investiranja, poručuju da je pravo vrijeme da lideri zemalja u regionu ekonomiju stave u fokus svih međusobnih relacija.

„Prvi korak je da čelnici svih sedam zemalja regiona sjednu za sto i otvore ekonomske pregovorei da prestanu pričati o nacionalnim i isključivo političkim interesima svake zemlje pojedinačno. Druga bitna stvar je da se krene u harmonizaciju propisa na nivou svih zemalja, koji su od interesa za investitore kako bi se protok roba i usluga neometano odvijao i poboljšao“,poručuje Bojana Škrobić Omerović, izvršna direktorica Vijeća stranih investitora, napominjući da region ima mnogo potencijala za ulaganje od proizvodnje ekološki uzgojene hrane do turizma.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG