Dostupni linkovi

U Jasenovcu održana zajednička komemoracija


Obilježavanje 78. obljetnice proboja preostalih logoraša iz ustaškog konclogora Jasenovac, uz prisustvo hrvatskog državnog vrha i predstavnika svih naroda žrtava, 23. travanj 2023.
Obilježavanje 78. obljetnice proboja preostalih logoraša iz ustaškog konclogora Jasenovac, uz prisustvo hrvatskog državnog vrha i predstavnika svih naroda žrtava, 23. travanj 2023.

U Spomen-području Jasenovac obilježena je 78. obljetnica proboja preostalih logoraša iz ustaškog konclogora Jasenovac.

Na komemoraciji koja je, kao i obično posljednjih godina, održana bez govora političara, sudjelovao je kompletan hrvatski državni vrh i predstavnici svih naroda žrtava – Srba, Židova, Roma i Hrvata antifašista, kao i predstavnici vjerskih zajednica i diplomatskog zbora.

Šest od proteklih sedam godina predstavnici židovske nacionalne manjine, obično zajedno sa predstavnicima srpske zajednice i Savezom antifašističkih boraca Hrvatske, komemorirali su zasebno, a prošle godine to je učinio i predsjednik Republike Zoran Milanović.

Na komemoraciji su pročitana sjećanja preživjelih logoraša i pisma članova obitelji koji su tražili puštanje najbližih iz logora, a pravoslavni, židovski i katolički svećenici izgovorili su molitvu za stradale u Jasenovcu.

Činjenice o Jasenovcu

Sabirni, radni, tranzitni i logor smrti Jasenovac osnovan je krajem ljeta 1941. godine.

Nakon četiri godine, 22. travnja 1945. godine, oko 600 preostalih logoraša, na vijest da su prethodnu noć ustaše pobili sve preustale zatvorenice u ženskom dijelu logora, na povik sekretara partijske organizacije u logoru Ante Bakotića "Krenimo, drugovi" kreću u proboj.

Oko devedeset ih se uspjelo probiti i priključiti partizanima, a preostali su poginuli u proboju ili su ih ustaše poubijale pred bijeg pred partizanima.

U nepune četiri godine postojanja logora, u njemu i na nekoliko obližnih lokacija je ubijeno ili umrlo od posljedica nečovječnog postupanja, bolesti i gladi između 85 i 100 tisuća ljudi.

Do tog podatka su znanstvenim istraživanjem došli djelatnici Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac. Tu se navode imenom i prezimenom 83.145 žrtava, i taj popis nije zaključen.

Od toga je bilo 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti.

Najviše je žrtava srpske nacionalnosti, njih 47.627, od toga 21.738 muškaraca, 13.706 žena i 12.386 djece.

U Jasenovcu su stradala 16.173 Roma – 5.688 muškaraca, 4.877 žena i 5.608 djece.

Ukupno je 13.116 Židova stradalo u logoru – 7.762 muškarca, 3.753 žene i 1.601 dijete.

Stradalo je i 4.255 Hrvata, 1.128 Bošnjaka, 266 Slovenaca i drugih.

Plenković: Podsjećati na zločinački karakter NDH

"Nužno je govoriti o ovim temama, podsjećati na zločinački karakter NDH (Nezavisna država Hrvatska) te upozoravati da se takvo nešto neće i ne smije nikada više ponoviti", izjavio po završetku komemoracije premijer Andrej Plenković.

Podvlačeći da se "prisjećamo svih žrtava holokausta i svih žrtava totalitarnih režima", on je najavio nastavak napora na dizanju svijesti u borbi protiv antisemitizma kako bi i "na taj način osobito mladim generacijama prenijeli ove traumatične trenutke povijesti koji su važni i u vezi kojih moramo imati jasne i decidirane stavove".

Sa komemoracije žrtvama Jasenovca aprila 2022. Andrej Plenković, premijer Hrvatske, je prvi s ljeva, od trojice postrojenih najviših zvaničnika.
Sa komemoracije žrtvama Jasenovca aprila 2022. Andrej Plenković, premijer Hrvatske, je prvi s ljeva, od trojice postrojenih najviših zvaničnika.

"Naravno i obrazovni sustav koji će graditi mlade ljude svjesne tih zbivanja Tijekom Drugog svjetskog rata", kazao je Plenković.

On je izrazio zadovoljstvo što su na komemoraciji bili i predstavnici židovske zajednice.

"To je važna poruka da smo se ove godine okupili zaista svi, vjerujem da će ta poruka imati svog odjeka i da će tako biti u godinana koje su pred nama", poručio je.

Židovski predstavnik proziva Srbe i Rome

Predsjednik Koordinacije židovskih općina Hrvatske Ognjen Kraus je pred komemoraciju kazao novinarima kako nema ništa protiv povećanja kazni u Prekršajnom zakonu za ustaški pozdrav i ikonografiju, ali da ne odustaje da se to sankcionira i u Kaznenom zakonu.

On je prozvao "naše supatnike Srbe i Rome" što mu u tome nisu dali podršku, konkretno Milorada Pupovca i saborskog zastupnika romske i još 10 manjina, među kojima i židovske, Veljka Kajtazija.

Pupovac: Kazneni zakon postoji, treba ga primijeniti

"Iznimno je dobro i časno biti u koži dežurnog krivca", odgovorio je Krausu u izjavi novinarima predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac.

On je kazao kako je na sucima da procjenjuju hoće li nekoga kazniti sa 700 ili 4.000 eura, te hoće li biti primijenjen Prekršajni zakon ili odredbe Kaznenog zakona koje – naglasio je – "već postoje".

Pupovac je izjavio kako je pozdrav "za dom spremni", kojeg je u raspravi o povišenju kazni za ustaški pozdrav i znakovlje usred Hrvatskog sabora izrekao zastupnik desnopopulističkog oporbenog Mosta Miro Bulj "stvar članka 325 Kaznenog
zakona".

"Ali nitko to nije rekao, osim mene", istakao je Pupovac.

Po članku 325 Kaznenog zakona, "javno poticanje na nasilje i mržnju" zbog rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti kažnjava se sa do tri godine zatvora.

Pupovac je kazao kako donošenje propisa o kažnjavanju korištenja ustaških simbola i pozdrava bilo Prekršajnim zakonom, bilo Kaznenim zakonom – nije dovoljno.

"Jer ljudi ne znaju što je to što treba kažnjavati, što je to što stoji iza zabrane i iza sankcija. U školama se o tome ne uči. U medijima, među vama koji ste me tako svesrdno spopali da biste me pitali kako se osjećam nakon što me naš prijatelj prozvao da nisam dovoljno učinio, niste uradili dovoljno da se zna što je ustaški režim", poručio je predsjednik SNV-a.

Plenković je, povodom Krausove izjave, kazao kako je drastično povećanje kazni za korištenje ustaškog pozdrava i ikonografije "dobar korak u pravom smjeru, a da je sve to već i sada zabranjeno".

Dodao je kako ta tema kroz zadnjih nekoliko godina svedena "na jedan vrlo malen i uzak krug ljudi. Napravili smo velike korake naprijed". "To se vidi i u javnom životu" poručio je Plenković.

Što se tiče sankcioniranja ustaškog pozdrava i ikonografije do sada, on je podsjetio da postoji niz presuda hrvatskih sudova, da policija svaki puta podnosi prijave.

Takođe je navedo i da je važno da "u javnom prostoru generiramo jednu novu kulturu dijaloga, kulturu jasnih osuda totalitarnih režima pod čijim su se vodstvom događale strahote poput Jasenovca".

Predsjednik Hrvatskog sabora, institucije koja je pokrovitelj komemoracije u Jasenovcu, Gordan Jandroković je nakon komemoracije izrazio nadu da će to biti model po kojem će se memorirati žrtvu Jasenovca svake godine.

"I ove godine iskazali smo pijetet, poštovanje prema žrtvama, osudili smo zločin, osudili smo zločinački režim koji je doveo do toga da ubija ljude baš zbog njihove vjere, nacije ili političke pripadnosti", rekao je predsjednik Sabora.

Zagreb uskoro mjenja imena ulica

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević izvijestio je da je prošle godine u središtu Zagreba podignut spomenik "žrtvama holokausta i ustaškog režima".

Podvukao je i da će uskoro na dnevni red Gradske skupštine doći promjena imena više ulica koje su tijekom devedesetih nazvane imenima osoba povezanih sa ustaškim režimom.

On je drastično povećanje kazni u Prekršajnom zakonu za ustaški pozdrav i ustaško znakovlje nazvao "korakom koji nije dovoljan", i najavio da će se oporbeni Zeleno-lijevi blok nastaviti zalagati da se to sankcionira i u Kaznenom zakonu.

Prema postojećim zakonskim rješenjima, to se kažnjava po Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, po Zakonu o suzbijanju diskriminacije, po Zakonu o javnom okupljanju i po Zakonu o sprečavanju nereda na sportskim natjecanjima.

Da povećanje kazni u Prekršajnom zakonu nije dovoljno ocijenio je u izjavi novinarima i predsjednik oporbene Socijademokratske partije Peđa Grbin, koji se također zalaže da se to ugradi i u Kazneni zakon.

"Vlada apsolutno ne čini dovoljno. Zato je i dvolično što Hrvatska u ovom trenutku predsjeda Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust, jer sve što bi trebali napraviti na čelu te organizacije i na što bi trebali nagovoriti druge, mi kod kuće nismo spremni. Upravo zbog Vlade i onog tko je na čelu", rekao je Grbin.

Ruže podno spomenika "Kameni cvijet" arhitekta Bogdana Bogdanovića položili su i počast stradalima odali predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković s izaslanstvima.

Počast su odali predstavnici obitelji stradalih, predstavnici Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj predsjednikom Koordinacije Ognjenom Krausom, Saveza antifašističkih boraca i antifašista predvođeni Franjom Habulinom i bivšim hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, Srpskog narodnog vijeća predvođeni saborskim zastupnikom Miloradom Pupovcem te Saveza Roma u RH "Kali Sara" predvođeni saborskim zastupnikom Veljkom Kajtazijem i predsjednicom Saveza Suzanom Krčmar.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG