Iako su za sada samo poznati rezultati izlaznih anketa nakon parlamentarnih izbora u Poljskoj, čini se da će rezultati imati dramatične posljedice i za Poljsku i za širu Evropu. Radio Slobodna Evropa donosi šest zanimljivih stvari nakon historijske noći.
PiS prvi, ali opozicija pobjeđuje?
Prema nacionalnoj izlaznoj anketi predstavljenoj sinoć u 21 sat, vladajući nacionalni konvervativni Pravo i pravda (PiS) završili su na prvom mjestu na parlamentarnim izborima 15. oktobra sa 36,8 posto glasova, ali tri opozicione stranke zajedno imaju dovoljno glasova da formiraju većinu koja bi mogla staviti tačku na osam godina vlasti PiS-a.
Taj period obilježen je sparingom s Briselom, nazadovanjem vladavine prava i zaokretom ka društvenom konzervativizmu po pitanjima kao što su abortus i LGBTQ prava. Građanska koalicija desnog centra (KO) osvojila je impresivnih 31,6 posto glasova i sada je spremna da udruži snage sa "trojkom" – što je koalicija agrarne Poljske narodne stranke i nove centrističke snage pod nazivom Poljska 2050. i Ljevice, koje su dobile 13 posto odnosno 8,6 posto glasova. Prema ovoj projekciji, oni u parlamentu mogu osigurati 248 mjesta od ukupno 460.
PiS, koji je 2019. osigurao nevjerovatnih 44 odsto glasova, nadao se ili da će ponovo vladati sam ili se udružiti s petom strankom koja ulazi u parlament, krajnje desnom Konfederacijom. Ali, ova stranka bila je možda najveći gubitnik večeri, prešavši od potencijalnog tasa na vagi u pravljenju vlasti i očekivanih preko 10 posto glasova, do mizernih 6,2 posto kada su došli rezultati.
Još nije gotovo
Prije svega, konačni rezultati bi trebali biti u utorak. Izlazna anketa ima marginu greške od samo 2 posto, stoga vrijedi podsjetiti na slovačke parlamentarne izbore 30. septembra, na kojima je liberalna opozicija završila prva na izlaznim anketama da bi je prilično lako pobijedila populistička ljevičarska stranka Smer kada je prebrojavanje završilo kasnije u izbornoj noći.
Ali, u Poljskoj kraj još nije blizu i iz još jednog razloga - obje strane tvrde da su pobijedile. Predsjednik Andrzej Duda, koji je povezan s PiS-om, mora sazvati prvu sjednicu novog parlamenta u roku od 30 dana. Zatim mora odrediti kandidata za premijera, obično iz najveće stranke, iako za to ne postoji nikakva ustavna obaveza.
Ali vjerovatno će predložiti nekoga iz PiS-a pošto su završili prvi i odmah se proglasili pobjednicima izbora. Mora postojati glasanje o povjerenju prostom većinom u parlamentu. Ako ne dobije potrebnih 50 posto, onda parlament može izabrati alternativnog kandidata za premijera i vidjeti postoji li većina.
Ovdje se čini da su tri opozicione stranke sada u prednosti jer zajedno imaju više od polovine poslanika u novom domu i vjerovatno će predložiti Donalda Tuska, lidera KO, kao svog zajedničkog kandidata. Kao i PiS, i on se sam proglasio pobjednikom u izbornoj noći. Dakle, sljedećih nekoliko dana i sedmica će biti uzbudljivo gledati. Očekujte da će PiS iskoristiti sve trikove kako bi pokušao namamiti poslanike na svoju stranu, posebno iz "trojke", i odgoditi proces što je više moguće. Možda ćemo imati novu vladu tek početkom sljedeće godine.
Tuskov trijumfalni povratak
Možda će to potrajati, ali sljedeći premijer Poljske vjerovatno će biti Donald Tusk. I kakav je to lični povratak za njega. Ozaren na bini, uzvikivao je oduševljenim pristalicama dok su se predstavljale izlazne ankete: "Nikada u životu nisam bio tako srećan sa ovim navodno drugim mjestom, Poljska je pobijedila, demokratija je pobijedila". Već drži rekord na najdužoj premijerskoj funkciji - sa svojih više od šest godina na funkciji od 2007. do 2014. - vratio se u Varšavu prošle godine nakon što je bio i predsjednik Evropskog vijeća i desnog centra Evropska narodna partija (EPP) u Briselu.
Tokom njegovog boravka u glavnom gradu EU, PiS je dominirao nacionalnim političkim pejzažom, i bilo je očigledno da su tokom izborne kampanje svoju pažnju (i gnjev) usmjeravali na bivšeg premijera. Najočigledniji potez bilo je stvaranje novog zakona, koji su protivnici nazvali "Lex Tusk", kojim je stvorena komisija koja bi istraživala svakoga za koga se smatra da je djelovao pod "ruskim uticajem" dok je bio na vlasti, za što PiS često optužuje Tuska, i zabraniti im da obavljaju funkcije. Nakon pritiska EU, zakon je međutim razvodnjen.
Ali čak i ako opozicija na kraju formira vladu, to neće biti jednostavno. Malo je vjerovatno da će imati većinu od 3/5 kako bi poništili veto predsjednika Dude, državni mediji će i dalje biti neprijateljski raspoloženi, a cijeli državni aparat, uključujući sudove i velike državne kompanije, prepun je ljudi imenovanih i (vjerovatno) lojalnih PiS-u. A ekonomija ne izgleda sjajno sa inflacijom i naglim porastom javnog duga.
Nema 'zamora' od Ukrajine
Ako su zastrašivanje i umor od Ukrajine djelovali kada su Slovaci glasali na svojim parlamentarnim izborima prije dvije sedmice – poljski izbori su pokazali suprotno.
Vlada je odlučila da organizuje referendum isti dan kada su i izbori postavljajući četiri pitanja u vezi s privatizacijom državnih preduzeća, povećanjem starosne granice za odlazak u penziju, uklanjanjem barijere na poljsko-bjeloruskoj granici i prijemom neevropskih imigranata u okviru EU mehanizma relokacije.
Kvartet pitanja je kritikovan zbog toga što je usmjeren na opoziciju i osmišljen da poveća izlaznost birača Prava i pravde. Također se upoređuje sa sličnim referendumima koje je Fidesz održao u Mađarskoj posljednjih godina kako bi prikupio podršku.
U pravom preokretu za PiS, referendum nije prešao prag od 50 posto da bi bio validan. Takođe se činilo da se njihovo kockanje da dobiju više glasova tako što će biti oštriji prema Ukrajini nije isplatilo. Uoči izbora, zaustavili su ulazak ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda na poljsko tržište, izbjegli sastanke na visokom nivou s ukrajinskim najvišim zvaničnicima i odgodili odluku EU o proširenju prava ukrajinskim izbjeglicama u bloku.
Iako su im ovi stavovi možda pomogli da dobiju neke glasove od Konfederacije, inače antiukrajinske stranke , teško da je to bilo onoliko glasova koliko su očekivali.