Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt poručio je u petak, 19. aprila da "ne smije doći do umanjivanja standarda koje preporučuje OSCE/ODIHR (Ured za demokratske institucije i ljudska prava pri OSCE), te da se o nadležnostima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) ne može pregovarati".
Standardi na koje se poziva Schmidt odnose se na obavezu vlasti da osiguraju integritet i transparentnost izbora, svodeći mogućnost za izborne prevare na minimum.
To uključuje dosljednu primjenu proceduralnih mjera zaštite, tajnosti glasanja i svih drugih mjera sa ciljem sprečavanja izborne korupcije, prevara i neregularnosti.
Schmidt se saopštenjem za javnost obratio nakon što su predstavnici vladajuće koalicije na nivou BiH 17. aprila na sastanku u Istočnom Sarajevu dogovorili da mogu pokušati pronaći "domaće rješenje" za izmjene Izbornog zakona BiH, te najavili kako je rješenje da se do idućeg petka u parlamentarnoj proceduri usvoji Izborni zakon BiH.
Njihova reakcija došla je nakon što je visoki predstavnik u BiH, krajem marta, nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH.
"Izmjene i dopune koje je donio visoki predstavnik sadrže pravila koja su već na snazi (uključujući pilot projekte za elektronsko brojanje glasačkih listića i identifikaciju birača, te restrukturiranje biračkih odbora sukladno pravilima ODIHR-a), ali one se mogu u potpunosti ugraditi u drugi zakon", saopšteno je iz OHR-a, 19. aprila, ne precizirajući o kom drugom zakonu se radi.
Schmidt je pozdravio inicijativu bh, političara da nastave svoju opredijeljenost za usvajanje zakona koji štiti integritet izbornog procesa u skladu s međunarodnim standardima, te ponudio i svoju pomoć u iznalaženju adekvatnog rješenja.
Inače, dan nakon sastanka u Istočnom Sarajevu, Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine odbio je inicijativu za poništavanje odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, koju su u proceduru uputili zastupnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), čiji je lider proruski predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske (RS) Milorad Dodik.
Schmidt je 26. marta 2024. godine nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona koje predviđaju jačanje izbornog integriteta. One predviđaju veću transparentnost pri registraciji birača, pogotovo kada su u pitanju osobe koje glasaju u odsustvu i izbjeglice, ali i provjere ispravnosti registra birača.
Kao odgovor na ove izmjene, Skupština RS je 19. aprila usvojila tekst Zakona po kojem je definisano da entitetska izborna komisija preuzima zakonsku ulogu državne Centralne izborne komisije BiH u organizovanju lokalnih izbora u tom bh. entitetu, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS, te entitetski parlament.
Iz CIK-a je ranije saopšteno da su jedino oni nadležni za održavanje izbora u BiH.
Sve izbore od donošenja Izbornog zakona BiH 2001. do danas, organizovao je CIK, a izbore prije toga je organizovala Privremena izborna komisija, uspostavljena Dejtonskim sporazumom.
Lokalni izbori u BiH, na kojima se biraju gradonačelnici, načelnici opština i lokalni parlamenti, nisu još zakazani, ali zakon predviđa da bi oni trebalo da budu održani 6. oktobra.
Usvajanje ovog zakona Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) je ocijenila protuustavnim.
Prethodno su brojni predstavnici međunarodne zajednice upozorili da se radi o "direktnom napadu na državnu strukturu BiH".
