Piše: Charles Recknagel (priredila: Mirjana Rakela)
Talijani na referendumu u nedjelju odlučuju hoće li reformirati ustav kako bi koncentrirali vlast u rukama vlade ili odbaciti promjene kako bi sačuvali svoj posebni sustav demokratskih provjera i ravnoteža. Pozitivan ishod referenduma otvorio bi vrata za potencijalno najveću institucionalnu promjenu otkako je Italija postala republika.
No, referendum bi mogao osnažiti antieuropske sentimente i ojačati populističke snage, jer glasanje se odvija pola godina nakon Brexita i prošlomjesečne pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD.
Premijer Matteo Renzi ovim referendumom želi ojačati svoju moć kako bi mogao provesti nužne ekonomske reforme. Antieuropske partije pozivaju građane da kažu "NE", nadajući se da će to značiti odlazak Renzija s vlasti i otvoranje puta da Italija napusti eurozonu, pa čak i EU.
Sam Renzi je javno rekao da će odstupiti s vlasti ako referendum ne uspije. Njegova ostavka značit će i formiranje nove vlade, što bi antieuropskim snagama dalo šansu da uđu u vladu, ali i da zatraže raspisivanje izvanrednih parlamnetarnih izbora.
"Sve antieuropske snage su za 'NE' na referendumu, ali u tom taboru su i proeuropske snage koje su protiv Renzija. To je mnogo složenija slika nego da se radi samo o sukobu proeuropskih i antieuropskih snaga", upozorava Giovanni Orsina, profesor političke povijesti na sveučilištu u Rimu.
Istraživanja javnog mnijenja koja su vođena prije tri tjedna pokazuju da su antieuropske snage u vodstvu sa četiri do pet posto, ali zbog statističke greške nije moguće predvidjeti ishod referenduma.
Promatrači ističu kako populističke partije, poput pokreta Pet zvijezdica ili Lige Sjever, koriste nezadovoljstvo Talijana.
"Šansa da Italija namjerno odabere izlazak iz EU je prilično niska, ali šansa da će Italija napustiti eurozonu i dovesti do sloma jedinstvene valute je vjerojatno jača u ovom trenutku. Ako se dogodi da Italija napusti eurozonu, ono što će odmah uslijediti je povlačenje investitora, te rast kamata na sve vrste talijanskih dugova, od državnih do privatnih dugova", kaže Steve Davies, ekonomist u Institutu za ekonomske poslove u Londonu.
Davies podsjeća da otkada se Italija pridružila eurozoni, ekonomski rast nije bio više od jedan posto godišnje, što je izazivalo frustacije domaće javnosti, ali i samog Bruxellesa zbog neefikasnosti talijanske ekonomije.
Nezadovoljstvo eurom proizilazi i iz toga što jedinstvena valuta onemogućava Talijanima da potiču izvoz devalvacijom valute, što su često radili dok su imali liru.
Ipak, mnogi i nisu baš skloni ideji o napuštanju Europske unije, kako je postupila Velika Britanija, jer kako profesor Orsina kaže, izlazak iz EU znači i napuštanje eurozone.
"Promjena valute, povratak na liru, te posljedice koje bi takav korak imao zapravo je veliki korak u nepoznato", upozorava profesor.
Italija je treća najveća europska ekonomija, nakon Njemačke i Francuske i mnogi ekonomisti upozoravaju da bi talijanski izlazak iz eurozone ili EU, mogao zadati smrtni udarac Uniji.
Pravo glasa ima više od 50 milijuna Talijana, uključujući četiri milijuna koji žive u inozemstvu i glasuju poštom. Protivnici reforme zaprijetili su da će se žaliti u slučaju da referendum prođe zahvaljujući glasovima iz inozemstva.
Nije potreban neki minimalan odziv birača da bi referendum bio važeći. Rezultati se očekuju u ponedjeljak rano ujutro.
Facebook Forum