Dostupni linkovi

logo-print

Institucije i društvo zakazali u borbi protiv nasilja među mladima


Tuča djevojaka ispred Hemijske škole u Tuzli

Tuča djevojaka ispred Hemijske škole u Tuzli

U posljednje vrijeme je u porastu nasilje među mladima u BiH. Različita istraživanja pokazuju da je stanje zabrinjavajuće. Više od polovine mladića iz srednjih škola ima iskustva sa nasiljem, bilo u svojstvu žrtve ili napadača. No, posljednji primjer iz tuzlanske Hemijske škole pokazuje da nasilje ni djevojkama nije nepoznato. Javnost u Bosni i Hercegovini zabrinjava činjenica da su mladi sve brutalniji prema svojim vršnjacima.

Prije mjesec dana, snimak napravljen ispred Hemijske škole u Tuzli, u kojem tri srednjoškolke brutalno tuku kolegicu, izazvao je šok i nevjericu javnosti. Dok su tri djevojke tukle i zlostavljale četvrtu, skupina učenika iz istog odjeljenja je to sve posmatrala i snimala mobilnim telefonima. Roditelji žrtve, Amela i Hamid Gavranović, tada su rekli:

„Ne bih voljela da se ikome desi to što se meni desilo. Oni su moje dijete malte-ne iznijeli iz škole, tukli, šišali i radili od nje šta su htjeli. To je naselje koje ne bih poželjela nikome.”

„Izvele su je sa trećeg sprata i provele kroz cijelu školu izvan kruga škole i pretukli je, a da niko nije reagovao. Sutra će nečije drugo dijete nastradati, možda još i gore.”


Zbog toga su tri učenice Hemijske škole izbačene iz škole. Branka Antić - Štauber, psihologinja, koja se svakodnevno susreće sa međuvršnjačkim nasiljem, kaže da je javnost reagovala na ovaj pojedinačan slučaj, ali šuti zbog podatka da je 63 % posto djece u školama zahvaćeno vršnjačkim nasiljem:

„U djeci vrije neka agresija koju oni imaju, a koja potiče iz škole, odnosno iz porodice jer roditelji ne odgajaju djecu. Društvo mora da reaguje. Moramo ovo vrlo ozbiljno shvatiti i okrenuti se prevenciji, radu sa djecom i radu u porodici. Škole ne smiju biti samo edukativne ustanove. One moraju da budu i vaspitne ustanove", naglašava Branka Antić - Štauber.

Ispred jedne od sarajevskih srednjih škola upitali smo mlade šta misle o nasilju među vršnjacima, o sankcijama, te o razlozima zbog kojih najčešće dolazi do nasilja.

Jesi li ti nekada bila svjedok nasilja?

„Jesam, kada se djevojke tuku. Budu kažnjene smanjenjem vladanja”

RSE: Zašto do toga dolazi?

„Da bi postale popularne.”

„Vidjeli smo da se potuku. U školi, ispred škole. Tuku se zato što se neki prave mangupi, a drugima to ne odgovara. To je teži disciplinski prekršaj, pa ih kažnjavaju izbacivanjem iz škole, što nije neka teža kazna. Sve dok ne dođe do policije i suda, i oni ne budu smješteni gdje treba, to nije kazna.”

„Rijetko kad se tučemo. Kao i u svakoj školi i ovdje bude problema.”

„Ako je baš do nečega, onda se tučemo.”

„U našoj školi, kada se potuku, onda ih izbace iz škole.”


Nevladina organizacija Care international već godinama se bavi i istraživanjima o međuvršnjačkom nasilju. U saradnji sa organizacijom Perpetuum Mobile radili su istraživanje „Budi muško“, koje je pokazalo zabrinjavajuće podatke.

„Prema istraživanju u školama u BiH, 34 do 55 posto mladića su izjavila da su bili žrtve od strane drugih mladića najmanje jedanput, a 47 do 65 posto je izjavilo da je gurnulo ili udarilo drugog mladića. Isto istraživanje nam pokazuje da 75 do 90 posto mladića vjeruje da treba da brani svoju čast ako ih neko napadne, čak i koristeći fizičko nasilje", kaže Saša Petković iz Care internationala.

Mirsada Bajramović iz Udruženja zemlja djece iz Tuzle kaže da se u BiH koriste samo represivne mjere protiv djece koja vrše nasilje, a veliki problem je i neznanje:

„Sama djeca, da ne govorim o roditeljima i nastavnicima, ne prepoznaju oblike vršnjačkog nasilja te zbog toga neblagovremeno reaguju. Zbog toga takvi oblici poprimaju teške oblike nasilja nad djecom, pa čak i sa težim tjelesnim ozljedama", navodi Mirsada Bajramović.

U borbi protiv maloljetničke delikvencije, bosanskohercegovačke institucije su zakazale. BiH ima koordinacijsko tijelo za borbu protiv maloljetničke delikvencije, mada nema zakon na državnom nivou.

Uz različite socijalne, ekonomske i postratne probleme, bosanskohercegovačko društvo se suočava sa poremećenim sistemom vrijednosti. Globalna ocjena je da su mladi danas prepušteni sami sebi.

„Poslije dvije decenije je vrijeme da se stvori ambijent u koji ulazi novi sistem vrijednosti, koji nije ni nacionalni, ni religijski i koji se ne bazira na tome da je neko naš, a neko njihov, nego koji se bazira na univerzalnim vrednotama koje će, prije svega kod djece, razviti različite osjećaje poštovanja, solidarnosti i svega onoga što čini složenost života", zaključuje sociolog Srđan Vukadinović.
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG