Hrvatska Vlada predstavila je šesti krug porezne reforme, kojim žele povećati plaće zaposlenima i olakšati poslovanje tvrtkama. Onima s najnižim plaćama država će uplaćivati dio mirovinskog doprinosa, a ukida se prirez koji je lokalnoj samoupravi važan dio prihoda.
Opozicija i eksperti kažu da najavljeni efekti neće biti postignuti, a da se dodatno destabilizira mirovinski sustav.
"Cilj nam je podići plaće, a to što radimo nema veze s izborima koji su tek dogodine", poručio je premijer Andrej Plenković predstavljajući novi paket porezne reforme.
Ukida se porez na porez na dohodak, takozvani prirez, koji je važan izvor prihoda za lokalnu samoupravu, osobni odbitak diže se na 560 eura, a država će za one sa najnižim primanjima uplaćivati dio doprinosa za mirovinsko osiguranje.
Povećati plaće, pogotovo najniže
"Prvi cilj je da se povećaju plaće, a pogotovo one najniže. Drugi cilj je da se poveća kupovna moć kućanstava, i treće je – osnažiti fiskalnu autonomiju općina i gradova", poručio je Plenković predstavljajući paket porezne reforme.
Za one sa plaćom do 700 eura plaće bi se povećale nešto preko 42 eura mjesečno, za one s plaćom do 900 eura nešto preko 34 eura, a za one sa plaćom od 1.100 do 1.300 eura nešto preko 20 eura mjesečno.
Oporba je posebno bijesna zbog ukidanja prireza, pa će gradovi i općine – da namire sredstva za funkcioniranje svoje infrastrukture - morati dizati stopu poreza na dohodak. To je bio i cilj, kažu u oporbi.
"Sve to zato da bi Plenković mogao prozivati oporbu"
"Zamjenjujemo jednu stvar sa drugom, doslovce na način da joj promijenimo ime! Ali što Plenković želi napraviti? Želi prisiliti gradonačelnike Rijeke, Zagreba i Splita i sve druge koji mu nisu po volji da ove godine moraju donijeti novu odluku o porezima, kako bi ih onda on mogao prozivati", tvrdi predsjednik oporbene Socijaldemokratske partije Peđa Grbin.
U Zagrebu, Rijeci i Splitu na vlasti su gradonačelnici iz oporbe.
Sindikati upozoravaju na nesigurnost rješenja
U sindikatima kažu da najava o povećanju plaća na prvu dobro zvuči, ali da radnici dugoročno sigurno ulaze u nesigurniji položaj. Prvo, kako je Vlada odlučila dati subvenciju, tako je može i povući, a to će onda automatski smanjiti neto plaću radnika. A drugo – dodatna intervencija proračuna u mirovinski fond je načimanje nečega što dugoročno može ići u još gorem smjeru. Tajnik Sindikata graditeljstva u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske Domagoj Ferdebar.
"Čini mi se da je to trenutno puno komplikacija za malo efekta, a dugoročno puno nesigurniji sustav mirovinskog osiguranja za radnike", kazao je Ferdebar za Radio Slobodna Europa (RSE).
Sada se mirovine financiraju sa 62,6 iz doprinosa zaposlenih, a 37,4 posto iz proračuna, većinom iz prikupljenog PDV-a. Poreznom reformom udio iz proračuna povećao bi se na 43,1 posto, a udio iz doprinosa smanjio na 56,9 posto.
Struka nije posebno oduševljena predloženim Vladinim mjerama. "S ekonomskog aspekta jasno je da ova porezna reforma nije uvjerljiva da će podići razinu kvalitete života građana niti poslovanja tvrtki", kaže za RSE profesor ekonomske grupe predmeta na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Mladen Vedriš.
Porezna preraspodjela, a ne rasterećenje
"Što se tiče lokalne samouprave, ukidanje prireza otežat će život građana. A što se tiče pojačanog prijenosa iz proračuna u mirovinski sustav, to ga čini osjetljivijim i ovisnijim – ne od vlastitih prihoda, što je logično jer svatko tko radi odvaja za sutra, za vlastitu mirovinu - nego to ovisi o transferima bilo po osnovi vanjskih uplata, bilo PDV-a", kaže Vedriš.
Za Vedriša je ovaj Vladin prijedlog politički ambiciozan, ali ekonomski ne previše uvjerljiv. "Radi se o poreznoj preraspodjeli, a ne rasterećenju", ocijenio je analitičar.
"Porezno rasterećenje bilo bi kada bi se negdje spustile porezne stope. Funkcija koju pokrivate tim iznosom ostala bi ista, a istovremeno bi kroz povećanu vrijednost PDV-a naplatili veću vrijednost po nižoj stopi, i onda je to ekonomija razmjera. Ovdje nećete stvoriti veću vrijednost niti ćete naplatiti više poreza, a onda nakon toga rasteretiti porezne obveznike", kaže Vedriš.
Prirez nije namet, već potreba
Ukidanje prireza nije povoljno za gradove u Hrvatskoj, jer od 30 najvećih gradova svega sedam ih nema prirez.
"Što je grad veći, to je njegova infrastruktura kompleksnija, od prometa i javnog života do kumunalnih potreba. Prirez je nasušna potreba, a ne namet, jer on svima nama koji živimo u gradu čini taj život ugodnijim i primjerenijim. Sa svojih 20-30 eura pojedinačno ne možemo riješti ni bolji promet ni vrtiće ni kazališta", upozorava Vedriš.
Ako te usluge nema, građani su zakinuti, a ako bi se plaćala izravno komercijalno, taj bi novac vrlo brzo ispario na plaćanju povećane cijene pojedinih usluga, dodao je.
Kako će veći dio povećane proračunske intervencije u mirovine biti pokriven naplaćenim PDV-om, Vedriš je to ovako ilustrirao:
"Što se tog mjeseca proda i naplati u mallovima, to će biti gotovo polovica vrijednosti mirovina. Simbolički rečeno, unuk će dobiti 50 eura od dide ili bake za džeparac, otići će u shopping mall u kupnju i onda se to – daj bože – vraća u mirovinski fond. Trenutno je to moguće napraviti jer je visoka razina priljeva sredstava iz EU u državni proračun, pa se oslobađa prostor da se prelijeva u mirovinski fond", opisuje Vedriš.
Međutim, on upozorava – a što ako se smanji priljev iz EU fondova ili ako se zbog samo jedne slabe turističke sezone smanji priljev PDV-a?
"Ako se to desi, mirovinski sustav postat će vrlo osjetljiv", upozorio je naš sugovornik.
Plan je da paket poreznih zakona, nakon što prođe potrebnu proceduru javnog savjetovanja i dva čitanja u Saboru, stupi na snagu 1. siječnja sljedeće godine.
Facebook Forum