Dostupni linkovi

logo-print

Dan antifašističke borbe: Renesansa neofašizma mora stati


Memorijalni park Brezovica

Memorijalni park Brezovica

„Antifašizam ostaje u temeljima Europe u koju ulazimo, antifašizam ostaje u temeljima demokratske Hrvatske i to se neće mijenjati, jer bez antifašizma Europa nije Europa, a Hrvatska ne bi bila Hrvatska“, poručio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović na obilježavanju Dana antifašističke borbe u šumi Brezovica nedaleko Siska, gdje je pred 72 godine - 22. lipnja 1941. godine osnovan Prvi sisački partizanski odred, prva antifašistička postrojba na prostoru tadašnje Jugoslavije.

U govoru kojeg je završio riječima „slava partizanima i partizankama“, Josipović je naglasio kako je i kao hrvatski predsjednik i kao antifašist ponosan što je Hrvatska uvijek u najvećem dijelu znala stati na stranu pravde – „to su učinili partizani u Drugom svjetskom ratu, to su učinili naši branitelji u Domovinskom ratu, i zato je Hrvatska tako nedjeljivo vezana i za antifašizam i za Domovinski rat,“ kazao je.

On je poručio da se ljuto varaju oni koji misle da Hrvatska od antifašističke Hrvatske može postati nešto drugo, i „da ćemo znati reći ne onima koji ne mogu promijeniti povjesnu činjenicu o pobjedi antifašizma, ali zato pokušavaju promijeniti sadržaj naše demokracije, našeg Ustava i naše politike.“

Pomirba – kazao je – osim što poštuje svaku žrtvu, pa i onu koja je u Drugom svjetskom ratu bila na krivoj strani – znači i neupitno i jasno određenje što je bilo dobro, a što zlo: „u Drugom svjetskom ratu dobro je bilo biti na strani antifašizma, a zlo je bilo pomagati fašizam, biti fašizam i zatovarati zetor, zločin i mržnju.“

Počasni predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH) i bivši predsjednik Republike Stipe Mesić ustao je protiv – kako je kazao – „dobro smišljene, dobro organizirane i bogato financirane kampanje“ neofašista od koje politika često okreće glavu i izostaje odgovarajuća reakcija, a mediji – što se ne smije – o njoj izvještavaju neutralno.

Spomenik Ustanak

Spomenik Ustanak

"To su oni koji misle da se potomci partizana moraju stiditi, to su oni koji stalno napadaju vođu partizanskog pokreta Josipa Broza Tita, zbog njih imamo nacionalnu netrepeljivost, govor mržnje i rasističke ispade – ne samo na stadionima, maturante sa velikim „U“ na majicama još u kombinaciji sa križem", kazao je Mesić.

„Ukratko, imamo renesansu ustaštva, dakle fašizma, a moja je poruka - da to mora stati“, poručio je počasni predsjednik SABA RH-a.

On se založio da se anifašizam i ponos na istinu i stvarnost o partizanskom pokretu pod vodstvom komunista jedinstvenom u svijetu usadi mladim generacijama kako bi mogli shvatiti – što je to u prošlosti na što trebaju biti ponosni.

Na svečanosti su govorili i predsjednik Hrvatskog Sabora Josip Leko, izaslanik premijera Milanovića ministar rada Mirando Mrsić, sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić Merzel, kao i ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Olaksandar Levčenko u ime država članica pobjedničke antifašističke koalicije u Drugom svjetskom ratu. On je podsjetio da Hrvatska za nekoliko dana ulazi u Europsku uniju, a da Ukrajina – čiji su strateški cilj europske integracije – ove godine planira potpisati Sporazum o pridruživanju sa EU.

„Idući u ujedinjenu demokratsku Europu nemojmo zaboraviti da ona ne bi bila kmoguća bez podviga i žrtava naših boraca. Hvala i slava partizanima! Smrt fašizmu! Živjela ujedinjena i demokratrska Europa“, zaključio je svoj govor Levčenko.

Predsjednik Josipović je za osobit doprinos antifašističkim temeljima Republike Hrvatske u prigodi 72. obljetnice ustanka naroda Hrvatske i 68. obljetnice pobjede nad fašizmom jednim od najvišim državnih odlikovanja – Redom Stjepana Radića – odlikovao Nikolu Budiju, Branka Grošetu, Josipa Imprića, Rudolfa Kahlinu, Branka Miškovića, Nikolu Opačića, Lovru Reića i Josipa Žmaka.

Kahlina je u ime odlikovanih zahvalio i kazao kako će se i dalje zalagati za vrijednosti antifašizma „koliko god tko bude mogao".

"Mi samo možemo obećati i reći da nam je to obaveza i dužnost – dok nas bude", poručio je.

Svečanost je zaključena izvođenjem partizanske pjesme „Po šumama i gorama“ u izvođenju Orkestra Oružanih snaga Republike Hrvatske pod ravnanjem satnika Marija Komazina.

Osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda kao Dana antifašističke borbe u Hrvatskoj obilježava se od uspostave hrvatske nezavisnosti, a u vrijeme SFRJ kao Dan ustanka naroda Hrvatske obilježavao se 27. srpnja, kada su 1941. godine ustanici oslobodili Srb. Historiografija je obradila formiranje Prvog sisačkog partizanskog odreda, ali se taj dan nije poasebno obilježavalo, među ostalim i zbog toga što je Politbiro CK KPJ tek 4. srpnja 1941. godine donio odluku o podizanju ustanka u Jugoslaviji (nekadašnji Dan Borca).

Odred je formiran na dan njemačkog napada na Sovjetski savez, i odmah je započeo sa borbenim aktivnostima, u prvom redu diverzijama na željeznici. Imao je 77 boraca. Formiranje Odreda prvi je korak u formiranju partizanskog pokreta u Hrvatskoj, u kojem se u četiri godine rata borilo oko 230.000 partizana iz Hrvatske. Na teritoriju Hrvatske formirano je i pet od 11 partzanskih korpusa, 17 divizija i 52 brigade. Glavni grad Hrvatske je i jedini grad u nekadašnjoj Jugoslaviji koji je imao i „svoj“ partizanski korpus – Deseti korpus – „zagrebački“.

Obilježavanje Dana antifašističke borbe započelo je još u petak svečanim akademijama i polaganjem vijenaca u više hrvatskog gradova.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG