Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska može biti nova točka ulaska Kine na EU tržište


Naša novinarka ispred kineskog restorana u Zagrebu

Naša novinarka ispred kineskog restorana u Zagrebu

U Hrvatskoj još nema kineskog kapitala i dosad nije zabilježeno nijedno direktno ulaganje, iako interes postoji s obje strane, a Kinezi su naročito zainteresirani za hrvatske luke i željeznicu - potvrđuju u hrvatskom Ministarstvu poduzetništva i prometa. Prije nekoliko mjeseci, na državnoj nivou, formirana je i zajednička hrvatsko-kinesko povjerenstvo, a najnoviji sastanak biće narednog tjedna u Rijeci.

Krajem 2012. potpisan je memorandum o izradi elaborata za uspostavu gospodarsko- tehnološke hrvatsko-kineske zone, o kojoj će početkom idućeg tjedna (15. - 17. travnja) razgovarati članovi zajedničkog hrvatsko – kineskog povjerenstva u Rijeci, potvrdio je član te međudržavne skupine i pomoćnik ministra poduzetništva i obrta, Dražen Pros:

„Postoji široki spektar interesa, no u ovoj posjeti, prije svega, fokus je stavljen na područje i slobodnu zonu luke Rijeka i slobodnu zonu Kukuljanovo. Već u sljedećem će isto tako biti pripremljen posjet i nekim drugim zonama u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, zapravo na onom potezu Rijeka – Budimpešta", kaže Pros.

RSE: Dakle moglo bi se reći da su za sada zainteresirani za luke i željeznice?

Pros: Prije svega za luke i naravno za željeznice. Očekujemo da ćemo na narednom radnom sastanku, koji će biti 17. ovog mjeseca, definirati i sljedeće korake zajedničke suradnje.

RSE: Znači ti kontakti su dosta intenzivni?

Pros: Apsolutno. Ti kontakti su veoma intenzivni. Evo počevši od jedanaestog mjeseca, ti kontakti su mjesečni i preko kineskog veleposlanstva u Zagrebu i naravno direktne suradnje sa tom radnom skupinom.

RSE: Da li je do sada bilo nekih većih investicija, osim restorana, trgovina?

Pros: Za sada većih investicija nije bilo, no u budućnosti očekujemo da ovakvim sustavnim pristupom, sustavnim razgovorima i dogovorima o mogućnosti investiranja u Hrvatskoj, postoje prilične šanse.

Zasad bi, prema informacijama iz Ministarstva gospodarstva i pisanju hrvatskih medija, prva ozbiljna kineska investicija mogla biti u kontejnerski terminal „Zagrebačka obala“ u riječkoj luci. Za nju je zainteresiran najveći kineski brodar i lučki operater Cosco (China Ocean Shipping Company).

S tom kineskom kompanijom, hrvatsko Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, već nekoliko mjeseci vodi razgovore. Riječ je o koncesiji od najmanje 30 godina, no sve će se, kazali su nam u Ministarstvu, čuti i znati za nekoliko dana, nakon trodnevnih razgovora hrvatske i kineske delegacije:

„Ne bi smo htjeli kalkulirati oko toga. Želimo na jedan sustavan i pravovaljani način uspostaviti tu suradnju.“

Ukoliko bi se ta investicija doista realizirala, kineski bi koncesionar, prema pisanju hrvatskih medija, trebao uložiti oko 200 miliona eura. Kinezi se, potvrđuju iz Ministarstva gospodarstva, raspituju i za luku Ploče:

„Vjerojatno obje luke, čak smo razgovarali i o luci Vukovar, ali tko bi to znao.“

Proteklih je mjeseci u Hrvatskoj boravilo više kineskih gospodarskih delegacija. Obišle su mnoge gradove, od Pule do Filip Jakova kraj Zadra, a početkom ovog tjedna i Slavonski Brod i tvornicu „Đuro Đaković“. Kinezi su, navodno, zainteresirani i za ulaganja u hrvatski turizam, posebno nautički, proizvodnju hrane, sustav navodnjavanja. No, sve je to tek „u kontaktima“.

Ništa konkretno, iako izjave, nakon svakog susreta hrvatskih i kineskih gospodarstvenika i političara, zvuče optimistično, kao i izjava predsjednika Uprave China Ocena Shipping Company, Wei Jiafua:

„Hrvatska je vrlo dobra zemlja, lokacija je jako dobra. COSCO ima luku u Grčkoj, tamo imamo ugovor o koncesiji na 35 godina. Mi mislimo povezati grčku luku s Rijekom, a kasnije možemo razgovarati i o novim projektima.“

Ponuda za Badel

Hrvatska je Kinezima, prije svega, zanimljiva zbog dobrog geoprometnog položaja, ističu u Hrvatskoj Gospodarskoj komori. Hrvatska može postati nova točka ulaska Kine na europsko tržište i njezin najkraći put. Zbog toga su, osim luka, preko kojih želi izvoziti svoju robu na europsko tržište, osobito zainteresirani za infrastrukturne, a pogotovo željezničke pravce – ističe ekonomski analitičar i glavni urednik poslovnog tjednika Lider, Miodrag Šajatović:

„Čini mi se da je svaki puta ova nizinska pruga, koja bi išla od luke Rijeka u unutrašnjost, zapinjala i zapinjat će, na činjenici da Kinezi uvjetuju gradnju time da veći dio radne snage bude kineskog porijekla, a to nisam siguran da politički u Hrvatskoj može proći. Dakle nisam oduševljen time da i dalje pokušavamo biti rentijeri koji će rentati geostrateški položaj, to se nikad nije pokazalo dobrim. Volio bih vidjeti kineske investicije u realnom sektoru, u proizvođačku industriju, gdje će proizvodi završavati u izvozu", kaže Šajatović.

Na tom, proizvodnom području, najdalje se otišlo u dubinskom snimanju zagrebačke tvornice vina alkoholnih i bezalkoholnih pića, Badel 1862. Ali, kažu u Badelovom uredu za odnose s javnošću, na tome se i stalo:

„Tada su bile otvorene ponude za kupnju Badela. Između ostalog, Kinezi nisu poslali ponudu.“

Koliko je kineskim investitorima bitan hrvatski ulazak u Europsku uniju, pitamo glavnog urednika Lidera, Mišu Šajatovića:

„Čini mi se da Kinezi igraju vrlo mudro i da im je svaka zemlja zanimljiva. Mi se ne bi trebali tu misliti da smo nešto previše važni. Čini mi se da naš ulazak u EU čak malo i slabi njihovo zanimanje za nas jer smo sad dio nekakvih pravila igre, koja su jednaka na velikom prostoru. Možda smo im bili zanimljiviji kao neka tranzicijska zemlja", ocjenjuje Šajatović.

Hrvatskoj međutim, nastavlja Šajatović, nedostaje jedno strateško zanimanje prema svim investitorima izvan Europske unije, ne samo kineskim. Vjeruje da će se odnos promijeniti nakon 1. srpnja i ulaska Hrvatske u EU:

„Do 1. 7., do ulaska Hrvatske u EU, mi smo morali biti jako dobra djeca i poslušni učenici, koji neće raditi ništa sa nekakvim Kinezima, nego će se okrenuti prema proizvođačima iz EU, nekakvih vozila i tako dalje. Kada postanemo punopravni članovi EU, onda mislim da imamo i veću slobodu da mi samostalno dogovaramo poslove sa Kinezima, kao što to rade Nijemci, Austrijanci, Britanci i Francuzi", smatra Šajatović.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011., u Hrvatskoj žive 492 Kineza. Neslužbeno se može čuti da ih je ipak oko 1.000, no u posljednje tri godine osjetno napuštaju Hrvatsku. Mnogi kineski dućani su zatvoreni, a od 17 kineskih restorana, ostalo ih je samo 10, među njima i najpoznatiji Asia, u središtu Zagreba, s čijom vlasnicom smo razgovarali:

„Moje ime je Tong Chen-Li. Otvorila sam restoran 1991. godine. To je bio prvi tradicionalni kineski restoran u Hrvatskoj.“

Gospođa Tong Chen-Li kaže da njezinom restoranu, s 30-tak zaposlenih, na tri lokacije u Zagrebu (polovica su Kinezi, a pola Hrvati) ide još dobro. Spašava ih i sve veći broj turista iz Azije, koji posjećuju Zagreb i Hrvatsku, ali kriza je, priznaje, mnoge natjerala na odlazak:

„Mi imamo dosta gostiju Hrvata, pa ljudi iz ambasada, a sad će početi sezona i turisti. Imamo dosta azijatskih grupa koje nam dolaze, jako ih je puno, iz cijele Azije. Sviđa im se Hrvatska i svi kažu da će doći ponovo.“

Tong Chen Li i njezin suprug imaju 12-godišnje blizance. Rođeni su u Zagrebu, ali su ih u školu poslali u Kinu, kod roditelja, zbog jezika. Naime, zbog snažnog ekonomskog rasta, mnogi se Kinezi vraćaju u svoju zemlju, a sve manje iz nje odlaze. Putuje, kaže gospođa Tong, samo kineski kapital, a ne i ljudi:

„Standard je tamo otišao gore. Pošto roditelji u Kini imaju samo po jedno dijete, više ne žele da šalju djecu daleko van Kine. Ne žele više ljudi toliko ići van zemlje", kaže nam Tong Chen Li.
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG