Dostupni linkovi

logo-print

Poslanici crnogorskog parlamenta završili su raspravu o Predlogu zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom, kojim je proširen broj krivičnih djela u kojima je moguće konfiskovati imovinu stečenu kriminalnom djelatnošću. Cilj zakona je da niko ne smije da zadrži imovinu stečenu na nelegalan način i to ne samo počinilac, nego i sa njim povezana lica.

Prema predlogu Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom, između ostalog se predviđa da će se finansijska istraga voditi prije, za vrijeme i poslije krivičnog postupka, kako bi počiniocu krivičnog djela, osim zatvorske kazne, bila oduzeta imovina. Tužilaštvo odmah može zabraniti raspolaganje novcem na svim bankarskim računima, akcijama ili hartijama od vrijednosti.

„Potrebno je locirati tu imovinu, potrebno je na svaki način osujetiti njeno puštanje u pravni promet i gubljenje ove imovine na Kajmanskim ili Maršalskim ostrvima ili na bilo kojoj drugoj adresi. Zbog toga već tužilaštvo može naredbom da zabrani raspolaganje novčanim sredstvima na bankovnim računima, može zabraniti raspolaganje potraživanja iz obligacionih odnosa...“, naveo je ministar pravde Zoran Pažin.

Jedna od najvažnijih odredbi je da ni povezana lica neće moći da koriste imovinu za koju se sumnja da je stečena kriminalom, rekao je Pažin:

„Uvodimo jedno rješenje kojim se zabranjuje odnosno onemogućava upravljanje, povjeravanje ili prodaja ove imovine svim povezanim licima sa imaocem imovine protiv kojega se vodi krivični postupak“, pojasnio je ministar.

Organizovani kriminal opstaje uglavnom zbog opstajanja ekonomske moći, zbog čega bi zakon trebalo da pošalje poruku da se kriminal ne isplati, saopštili su poslanici koji su praktično jednoglasno podržali donošenje zakona, ali opozicija nije sigurna da će zakon biti principijelno primjenjen.

Opozcija skeptična

Poslanik Demokratskog fronta Milan Knežević ne vjeruje da će zakon biti sproveden, a, kako je naglasio, šteta po državu je već učinjena nelegalnim iznošenjem novca iz zemlje:

„Oko šest milijardi dolara je izneseno iz Crne Gore raznoraznim transakcijama u sprezi državnih funkcionera, organzovanog kriminala i institucionalnog djelovanja. To je šest budžeta Crne Gore. Ako bi vratili taj novac, pet ili šest godina ne bi bukvalno morali da ulažemo u javnu potrošnju“, naglasio je Knežević.

Poslanici opozicije su kao primjer neefikasnosti oduzimanja imovine, naveli da država nije oduzela imovinu narkobosu Darku Šariću, već da je njegova imovina uključena u izgradnju autoputa.

„Kako je moguće da je firma narkobosa „Mat company“ angažovana na poslovima izgradnje autoputa Bar- Boljare? Da li je ta konfiskovana imovina koja je kasnije prodata njegovim advokatima, njegovim partnerima, pobratimima, kumovima ili interesno povezanim licima, ustvari dio plana da se ta firma uposli u izgradnji autoputa?“, upitao je Milan Knežević.

Pozitivna Crna Gora će podržati zakon, očekujući da će novac stečen kriminalnom biti oduziman:

„Oduzimanje imovine je odlučujući udarac protiv nezakonitog bogaćenja i danas se smatra jednim od osnovnih mehanizama kojima se garantuje bezbjednost građana. Za efikasno suzbijanje organizovanog kriminala neophodan je udarac u njegovu imovinu", konstatovala je Azra Jasavić iz Pozitivne,

Po mišljenju Zorana Miljanića iz Demosa, i do sada je postojala zakonska mogućnst da se oduzima imovina kriminalcima, što do sada nije učinjeno:

„I do sada smo imali zakona, ali nismo stigli dalje od usvajanja samih zakona. Da li će ovaj zakon biti primjenjen i da li će se odnositi na svakoga ili će se odnositi, kao i do sada, selektivno? Valjda je red da jednom se krene da zakon važi podjednako za sve građane Crne Gore“, prokomentarisao je Miljanić.

Opozicija vjeruje da isključivo promjena vlasti može dovesti do striktne primjene zakona.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG