Dostupni linkovi

logo-print

Hiljade radničkih tužbi neriješene u ladicama sudova


Ulaz u sud u Banjaluci

Ulaz u sud u Banjaluci

O obespravljenosti radnika u Bosni i Hercegovini nikad se ne može dovoljno reći. Za razliku od zemalja Evropske unije, gdje se pod borbom za radnička prava podrazumijeva borba za bolje beneficije, plaćeniji prekovremeni rad, trinaestu platu, u BiH se radnici bore da naplate ono što su zaradili.

Samo u jednom njenom dijelu, Republici Srpskoj, radnici su u posljednjih pet godina podnijeli tužbe zbog gotovo 19 miliona maraka nenaplaćenih plata i drugih primanja. Ostatak tužbi, u iznosu od oko 11 miliona maraka, odnosi se na neuplaćeni radni staž, te doprinose za socijalno i zdravstveno osiguranje.

Podaci Saveza sindikata Republike Srpske govore da sudovi u tom bh. entitetu nisu riješili ni trećinu od 5.000 radničkih tužbi. Od pravosnažnih sudskih presuda naplaćena je tek petina potraživanja, kaže predsjednica Saveza sindikata Ranka Mišić:

„Dok traje sudski proces, poslodavac krčmi to preduzeće, a istovremeno formira drugo, tako da kada dođe izvršenje pravosnažne presude vi ustvari nemate od čega da to naplatite“, navodi Ranka Mišić.

Penzionerka iz Banjaluke Zagorka Dardić već godinama vodi spor sa preduzećem Incel Rekreaturs iz Banjaluke potražujući otpremninu nakon 31 godine rada. Preduzeće i danas radi, mnogim radnicima duguje razna primanja, ali ignoriše njihova prava, kaže Dardićeva:

„Ja sam išla i preko suda, međutim sud nije imao volju, želju da to odradi, tako da nisam uspjela ni preko suda ostvariti svoja prava.“

Probleme s ostvarivanjem prava na zarađeno bilježe i u Kancelariji ombudsmana Bosne i Hercegovine. Samo u protekloj godini bavili su se sa 362 predmeta koji su se odnosili na kršenje radničkih prava, među kojima su i ona po osnovu neisplaćenih plata. Tuženi u velikom broju slučajeva ne žele izvršiti svoje obaveze, što dovodi do novih, neizvjesnih sudskih postupaka za izvršenje.

Ombudsmen Jasminka Džumhur kaže da se tuženi poslodavci mogu svrstati u nekoliko kategorija. Među prvima su pravni subjekti nestali u procesu privatizacije:

Jasminka Džumhur

Jasminka Džumhur

„Jer se izgubio u privatizaciji subjekt koji je bio obveznik obaveze, a u toku privatizacije često se dešava da te obaveze na onoga ko je kupio preduzeće nisu prenesene. Zatim imamo uposlenike koji su zaposleni u firmama koje se nalaze u procesu likvidacije ili stečaja. Faktički oni su pitanje redosljeda naplaćivanja potraživanja i te procedure su zaista duge, posebno kada govorimo o uposlenicima koji se nalaze u svom trećem radnom periodu, znači bliže penziji“, navodi Jasminka Džumhur.

Za i protiv krivičnog djela

Aktuelne su i tužbe u slučajevima gdje se kao poslodavci pojavljuju institucije vlasti u BiH na svim nivoima, ističe Džumhurova:

„I tu je značajno reći da na nižim nivoima vlasti, posebno kada govorimo o Federaciji - kantonima pojavljuju se upravo neizvršavanje kolektivnih ugovora zbog nedostatka budžetskih sredstava, zbog neusvajanja budžeta. Sada npr. imamo situaciju u Tuzlanskom kantonu gdje budžetski korisnici zbog neusvajanja budžeta nisu u mogućnosti da ostvare svoja prava iz radnog odnosa, a jedno od tih prava je pravo na platu.“

Ranka Mišić očekuje da bi situaciju u entitetu Republika Srpska mogao da promijeni zakon u pripremi kojim bi se neisplaćivanje primanja i doprinosa tretiralo kao krivično djelo. No, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić kaže da se poslovna zajednica tome protivi i traži drugačija rješenja:

„Država mora obezbijediti da, ukoliko vi svoje obaveze prema radnicima, prema državi i drugim poslodavcima ne izmirujete, ne možete da poslujete. I to će riješiti najveći dio ovih problema", smatra Trivić.

Ombusman Jasminka Džumhur mišljenja je da postoji prostor da se unaprijede postupci procesuiranja u oblasti radnih prava ugledajući se i na praksu Evropskog suda za ljudska prava:

„Naravno da bi sudovi u takvim situacijama trebali ograničiti bilo kakvo raspolaganje, uključujući i prijenos imovine ili statusne promjene subjekta dok se ne riješe svi sudski postupci u odnosu na taj subjekat. Ali važno je istaći da ne može ni sud ići izvan tužbenog zahtjeva ako tužilac, a u konkretnom slučaju govorimo o radniku čije je pravo povrijeđeno, ne podnese zahtjev za donošenje mjera", ocjenjuje Džumhurova.

Nisu samo nedorečeni zakoni muka za radnike i sindikate. Mnogo je više toga što bi se trebalo mijenjati - da bi se barem pravo na pošteno zarađene platu i staž moglo nesmetano ostvarivati, zaključuje Ranka Mišić:

„Jer mi imamo dvije velike muke. Prvo da se izborite za zakonsko rješenje, odnosno pravo radnike. Kad se izborite, onda nastaje još veća muka da se to pravo realizuje. A za sve je krivo nefunkcionisanje pravne države, nepostojanje sistema odgovornosti, nehapšenje lopova, kriminalaca, prevaranata. Da pravosuđe, tužilaštvo i institucije čiji je to posao počnu da zatvaraju one koji su ojadili radnike, mislim da bi se malo drugačije stvari postavile i drugačije bi bile. Ali valjda ćemo dočekati i taj trenutak.“
XS
SM
MD
LG