Osmero ljudi uhapšeno je zbog isisavanja novca iz Karlovačke banke. Policijska akcija zvala se kodnim imenom „Mamma mia“ jer su među uhapšenima poznata poduzetnica Marija Šola i njezina tri sina. Marija Šola jedna je od negativnih heroja hrvatske privatizacije u devedesetima, a najveća njezina žrtva bio je lanac robnih kuća „Nama“.
Svi štedni ulozi su sigurni, ne samo oni do 75.000 eura, za koje garantira država, nego i svi drugi - poručeno je iz Karovačke banke nakon što su na vijest o uhićenjima građani pohrlili na šaltere. Predsjednik Uprave Karlovačke banke Josip Delaš kaže kako se radi o grijesima bivše uprave.
„Događaji o kojima je riječ desili su se prije nego što smo mi preuzeli upravu. Dapače, korijene vjerojatno vuku unazad pet-šest godina i svi mogući gubici po tim događajima su već davno rezervirani. To znači da ovi događaji neće uzrokovati da mi sada imamo neke dodatne troškove ili da moramo isplatiti bilo kakva potraživanja", navodi Delaš.
Policijska akcija zvala se kodnim imenom „Mamma mia“ jer su među uhapšenima Marija Šola i njezina tri sina. Njih se tereti da su uz pomoć još četiri osobe koje su također zadržane mjesec dana u pritvoru visokorizičnim kreditima koje su plasirali firmama u svom vlasništu ili spremali u džep oštetili banku za oko 200 milijuna kuna – oko 25 milijuna eura.
Glavni operativac cijele operacije bio je po policijskim spoznajama jedan od sinova Marije Šole – bivši direktor Karlovačke banke a sadašnji predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza Sandi Šola, a mozak cijele operacije - njegova majka Marija. .
„Postoji jedna vrlo nesretna konstrukcija, a to je da je ona – kao majka troje djece – u ovom postupku inkriminirana na način da ih je povezala i organizirala. Mislim da je to zaista jedan apsurd, jer je sa ovakvim opisom ona počinila kazneno djelo već kad ih je rodila! Moram biti tako ironičan zato što mislim da ovako nešto zaista nije primjereno, pa makar se radilo i o kaznenom postupku“, kaže njezin odvjetnik Branko Šerić.
Marija Šola poznata je hrvatskoj javnosti. Bila je uspješna poduzetnica, proglašena je i menadžericom godine, bila je i stečajna upraviteljica, a na zao glas došla je sredinom devedesetih kada je nekad uspješni lanac 16 robnih kuća „Nama“ sa 3.000 zaposlenih dovela na prosjački štap i uništila. Nakon njenog odlaska proglašen je stečaj iz kojeg se „Nama“ dan-danas nije izvukla.
„Kupovalo se nepotrebnu robu, plaćalo se avansima kome nije trebalo, radilo se sve da se firmu uništi“, sjeća se tih dana u izjavi za naš radio nekadašnja predsjednica Sindikata trgovine Ana Knežević.
„Bilo je očito da se poslovna politika vodi tako da se 'Nama' upropasti. Dizali su se krediti kod Privredne banke Zagreb i zalagalo se jednu po jednu robnu kuću, i tako vođenom poslovnom politikom bilo je jasno da će 'Nama' završiti onako kako je završila. Ona je poslovala sa tvrtkom svoje braće 'Europatrade' i ja se sjećam – ona je mene tužila za duševne boli – da sam na sud donijela ugovor o cesiji kojim je ona dva dana prije nego što je otišla iz 'Name' svom bratu platila dva milijuna i 900 tisuća kuna za neku robu, a mi smo 15 dana kasnije izišli na ulicu da ljudi dobiju 500 kuna za Božić da ne budu gladni. Dakle, očigledno je da se radilo na izvlačenju novca“, kaže Ana Knežević.
Neki kažu da je upravo tako Marija Šola stekla svoj prvi milijun eura, a kasnije, kažu oni, sve ide mnogo lakše. Kaznenih prijava nije bilo, a račun su platili zaposleni u „Nami“, koja je – priznat će svi koji se još sjećaju tih vremena – bila sinonim solidnosti:
„Tri tisuće ljudi je ostalo bez posla! Ja sam kasnije po gradu sretala žene koje su plakale... To su većinom bili ljudi koji su živjeli u Zagrebu, dakle na asfaltu – nemaju ni kuću ni zemlju i ničime se nisu mogli pomoći. Samo su odjednom ostali bez posla i bez egzistencije. To je većinom bila žennska populacija i to u 'najgoroj' dobi – većinom tamo između 40 i 50 godina, kada još nemate uvjete za mirovinu, a na tržištu rada niste više konkurentna i poželjna radna snaga.“
I kada se tako pobrinula za sebe, gospođa Šola nastavila se kao dobra majka brinuti i za svoje sinove – sin Sandi je donedavno bio direktor banke u kojoj je majka bila savjetnica, a sinovi Petar i Tomislav imali su u toj banci dionice i bili poduzetnici. Sve dok ih akcija „Mamma mia“ nije pokupila.
Svi štedni ulozi su sigurni, ne samo oni do 75.000 eura, za koje garantira država, nego i svi drugi - poručeno je iz Karovačke banke nakon što su na vijest o uhićenjima građani pohrlili na šaltere. Predsjednik Uprave Karlovačke banke Josip Delaš kaže kako se radi o grijesima bivše uprave.
„Događaji o kojima je riječ desili su se prije nego što smo mi preuzeli upravu. Dapače, korijene vjerojatno vuku unazad pet-šest godina i svi mogući gubici po tim događajima su već davno rezervirani. To znači da ovi događaji neće uzrokovati da mi sada imamo neke dodatne troškove ili da moramo isplatiti bilo kakva potraživanja", navodi Delaš.
Policijska akcija zvala se kodnim imenom „Mamma mia“ jer su među uhapšenima Marija Šola i njezina tri sina. Njih se tereti da su uz pomoć još četiri osobe koje su također zadržane mjesec dana u pritvoru visokorizičnim kreditima koje su plasirali firmama u svom vlasništu ili spremali u džep oštetili banku za oko 200 milijuna kuna – oko 25 milijuna eura.
Glavni operativac cijele operacije bio je po policijskim spoznajama jedan od sinova Marije Šole – bivši direktor Karlovačke banke a sadašnji predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza Sandi Šola, a mozak cijele operacije - njegova majka Marija. .
„Postoji jedna vrlo nesretna konstrukcija, a to je da je ona – kao majka troje djece – u ovom postupku inkriminirana na način da ih je povezala i organizirala. Mislim da je to zaista jedan apsurd, jer je sa ovakvim opisom ona počinila kazneno djelo već kad ih je rodila! Moram biti tako ironičan zato što mislim da ovako nešto zaista nije primjereno, pa makar se radilo i o kaznenom postupku“, kaže njezin odvjetnik Branko Šerić.
Marija Šola poznata je hrvatskoj javnosti. Bila je uspješna poduzetnica, proglašena je i menadžericom godine, bila je i stečajna upraviteljica, a na zao glas došla je sredinom devedesetih kada je nekad uspješni lanac 16 robnih kuća „Nama“ sa 3.000 zaposlenih dovela na prosjački štap i uništila. Nakon njenog odlaska proglašen je stečaj iz kojeg se „Nama“ dan-danas nije izvukla.
„Kupovalo se nepotrebnu robu, plaćalo se avansima kome nije trebalo, radilo se sve da se firmu uništi“, sjeća se tih dana u izjavi za naš radio nekadašnja predsjednica Sindikata trgovine Ana Knežević.
„Bilo je očito da se poslovna politika vodi tako da se 'Nama' upropasti. Dizali su se krediti kod Privredne banke Zagreb i zalagalo se jednu po jednu robnu kuću, i tako vođenom poslovnom politikom bilo je jasno da će 'Nama' završiti onako kako je završila. Ona je poslovala sa tvrtkom svoje braće 'Europatrade' i ja se sjećam – ona je mene tužila za duševne boli – da sam na sud donijela ugovor o cesiji kojim je ona dva dana prije nego što je otišla iz 'Name' svom bratu platila dva milijuna i 900 tisuća kuna za neku robu, a mi smo 15 dana kasnije izišli na ulicu da ljudi dobiju 500 kuna za Božić da ne budu gladni. Dakle, očigledno je da se radilo na izvlačenju novca“, kaže Ana Knežević.
Neki kažu da je upravo tako Marija Šola stekla svoj prvi milijun eura, a kasnije, kažu oni, sve ide mnogo lakše. Kaznenih prijava nije bilo, a račun su platili zaposleni u „Nami“, koja je – priznat će svi koji se još sjećaju tih vremena – bila sinonim solidnosti:
„Tri tisuće ljudi je ostalo bez posla! Ja sam kasnije po gradu sretala žene koje su plakale... To su većinom bili ljudi koji su živjeli u Zagrebu, dakle na asfaltu – nemaju ni kuću ni zemlju i ničime se nisu mogli pomoći. Samo su odjednom ostali bez posla i bez egzistencije. To je većinom bila žennska populacija i to u 'najgoroj' dobi – većinom tamo između 40 i 50 godina, kada još nemate uvjete za mirovinu, a na tržištu rada niste više konkurentna i poželjna radna snaga.“
I kada se tako pobrinula za sebe, gospođa Šola nastavila se kao dobra majka brinuti i za svoje sinove – sin Sandi je donedavno bio direktor banke u kojoj je majka bila savjetnica, a sinovi Petar i Tomislav imali su u toj banci dionice i bili poduzetnici. Sve dok ih akcija „Mamma mia“ nije pokupila.
