Dostupni linkovi

logo-print

Genocid u sedam bh. općina vraćen u optužnicu protiv Karadžića


Radovan Karadžić

Radovan Karadžić

Žalbeno vijeće Haškog suda, pod predsjedanjem suca Theodora Merona, vratilo je u optužnicu Radovanu Karadžiću, kojeg se tereti za najteže zločine, i optužbu za genocid u sedam bh. opština. Pretresno je vijeće ranijom odlukom navelo kako nema dovoljno dokaza koji bi mogli dovesti do osuđujuće presude, s čime se žalbeno vijeće nije složilo.

Žalbeni suci su kao i raspravni ustanovili - da je predočeno dovoljno dokaza da su snage bosanskih Srba vođene Karadžićem počinile progon, masovna ubojstva i istrijebljenje u općinama gdje su preuzele vlast 1992 . godine. No složili su se i da nije dokazano da su pritom imale genocidnu namjeru. Predsjednik žalbenog vijeća Theodor Meron pojasnio je taj zaključak pravnom logikom:

„Žalbeno vijeće konstatira da iako je pretresno vijeće ocjenjivalo da li bi razumni presuditelj o činjenicama mogao zaključiti ’da je značajni dio grupa bosanskih muslima i/ili bosanskih Hrvata kao takvih bio odabran za uništenje’, njegovi nalazi u vezi s tim pitanjem odnose se ne na dovoljnost dokaza o ubistvima kao djelima koja čine obilježje genocida, nego na element genocidne namjere.“

Iako u masovnim ubojstvima žalbeno vijeće nije vidjelo genocidnu namjeru srpskih snaga, uostalom kao ni prvostupanjsko raspravno vijeće, vidjelo ju je u rasprostranjenom zatočavanju Hrvata i Bošnjaka u logorima. Tamo su, naime, svakodnevno i dugoročno izvrgavani sistematskoj torturi - kako bi im se što više psihofizički naudilo.

Nakon što je sudac Meron obrazložio da je odbačen osnov žalbe tužiteljstva o propustu raspravnog vijeća da uvidi veliki broj ubojstava kao genocidnu namjeru, objavio je kako je ona ipak postojala u vezi sa zlostavljanjem u logorima:

„Žalbeno vijeće naglašava da počinjenje pojedinačnih, paradigmatskih djela ne dokazuje automatski da je došlo do actusa reusa za genocid. Međutim, žalbeno vijeće smatra da nijedan razumni presuditelj o činjenicama, uključujući dokaze o seksualnom nasilju i premlaćivanjima koja su uzrokavala teške tjelesne povrede, nije mogao zaključiti da su ti dokazi nedovoljni da se dokaže actus reus za genocid u kontekstu pravila 98. bis pravilnika.“

Žalbeno vijeće je također prihvatilo osnovu žalbe tužiteljstva o propustu raspravnog vijeća da uvidi genocidnu namjeru u govorima Karadžića i njegovih suradnika u udruženom zločinačkom pothvatu stvaranja etnički čistih teritorija:

„Ratko Mladić, komandant Glavnog štaba VRS, navodno je izjavio: ’Meni je stalo da oni potpuno nestanu.’ Osim toga, prema izjavi Slobodana Miloševića, predsjednika Srbije, Momčilo Krajišnik, predsjednik Skupštine bosanskih Srba, želio je ’da pobije sve muslimane i Hrvate.’“

Žalbeno vijeće je vratilo 1. točku za genocid u optužnicu protiv Karadžića, u kojoj se tereti po ukupno njih 11. Bivši vođa bosanskih Srba morati će se tako obraniti i od optužbi za taj zločin, kao i za genocid u Srebrenici, teror nad Sarajlijama i uzimanje međunarodnih promatrača za taoce.

**************************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).

Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
  • 16x9 Image

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG