Dostupni linkovi

logo-print
Najnovija istraživanja pokazuju da čak 96 posto mladih u Hrvatskoj između 15 i 17 godina posjeduje mobitel. I-phon, I-pad i slični 'pametni telefoni' postali su novi 'statusni simboli' mlade generacije, jedan od najpoželjnijih božićnih ili novogodišnjih poklona, ali i uzroci novih dijeljenja među školskom djecom.

“U našem ih razredu već jako mnogo ima te 'touch-screen' telephone, čiji je ekran osjetljiv na dodir, a mnogo njih ima i I-phon i I-pod, ali nitko još nema I-pad, to je onaj malo veći, kao kompjutor, no na njega se ne može razgovarati, on nije telefon, ali I-phona ima dosta. Ja nemam još ništa od toga, imam I-pod, ali samo za slušat muziku, to nije mobitel, samo kao mp3, i imam još normalan mobitel za zvati, a s njega mogu i na facebook“, kaže nam Klara Bakija, učenica drugog razreda Gimnazije u Puli.

Ne očekuje, ali jako bi se obradovala da joj roditelji za Božić ili Novu godinu pokolone jedan od 'pametnih telefona'.

“Volim tako sve te moderne 'stvarčice' i kad bi mi, recimo, mama poklonila jedan naj- najnoviji bio bi mi super poklon!!!!“, kaže smiješeći se Klara.
Na kraju 2011. godine, čak 70 posto kućanstva u Hrvatskoj posjeduje računalo i priključak za Internet, a po broju 'pametnih mobitela' Hrvatska je na petom mjestu među zemljama centralne i istočne Europe.

“Ma, ja imam neki mobitel na touch, neki Samsung, al jaaako sam željela I-phone!“, kaže Klarina sestra blizanka Marina Bakija.

No, jedno su želje, a drugo mogućnosti, ističe njihova mama Eva, koja je odavno već odbacila dilemu treba li djeci mobitel ili ne. Za nju je to neprocjenjiv osjećaj sigurnosti, da u svakom trenutku zna gdje su, a još, puno važnije, 'jesu li dobro':

“Ja ne mogu zamisliti da nemaju mobitel uz sebe kad nisu sa mnom, kad su, recimo, na putu ili raznim aktivnostima za koje ne znam kad će završiti i kad treba doći po njih. To je postalo dio svakodnevnice i tko god što mislio o tome, ja nemam što o tome pričati, za mene je to suvišan razgovor.“

E sad, nastavlja mama 16-godišnjih blizanki, naravno da njihove želje 'napreduju' kako napreduje i tehnologija, ali razumiju da im ne možemo baš sve priuštiti i nisu zbog toga jako nesretne jer im stalno ukazujemo na prave vrijednosti u životu, a 'statusnih simbola' je uvijek bilo, nekad su to bile pernice, pa tenisice, danas 'pametni mobiteli', a meni je puno važnije da njihov 'statusni simbol' bude pamet, dobrota, poštenje .

“Pamtim od njihovog prvog mobitela, kad su krenule u školu, da je tehnologija svaki njihov drugi ili treći rođendan izbacivala sve novije i novije modele i naravno da su ih željele, ali, evo, sad smo se zaustavili na tom nekakvom nivou gdje imaju bluetooth spajanje, pa slikanje, i mislim da im j e to sasvim dosta, onda još imaju posebno za slušat muziku 'ipadove' ili 'ipodove', pojma nemam, prešišala me ta tehnologija, ne mogu ih više ni 'špijunirat' ...“, završava u šali mama već odraslih djevojčica.

Pola miliona smarthphonea

Upravo se ovih dana moglo pročitati u medijima kako su djeca u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi terorizirali jednu curicu jer je siromašna, jer ima star i 'ruzan mobitel'. Klara kaže da je ta vrst 'pokazivanja' puno snažnija u osnovnim školama nego u srednjima:

“Da, u osnovnoj školi, dok smo još bili djeca, to nadmetanje je bilo znatno veće, tko će što imati ljepše ili novije, ali sada, u srednjoj školi, malo smo zreliji, i više ne obraćamo pažnju na to.“

Ilustracija

Ilustracija

Danas, na kraju 2011. godine, čak 70 posto kućanstva u Hrvatskoj posjeduje računalo i priključak za Internet, a po broju 'pametnih mobitela' Hrvatska je na petom mjestu među zemljama centralne i istočne Europe, ističe Vlasta Kroflin-Fišer iz GFk agencije koja je sredinom jeseni provela istraživanje:

„Oko 15 posto građana Hrvatske starijih od 15 godina ima već 'pametni telefon', prvi su Slovenci s 28 posto, zatim slijede Turci,Litva i Kazahstan, Hrvatska je, dakle, u sredini, a takve uređaje najviše koriste mladi.“

I studija koju je proveo hrvatski ured Nokia Siemensa Networksa potvrđuje da u Hrvatskoj ima već oko 500.000 'smartphonea', mobilnih telefona koji koriste neki od naprednih aplikacijskih sustava.

Nove generacije i nove tehnologije

Mnoge škole u Hrvatskoj dozvoljavaju djeci da mobitele drže 'na vibri' i za vrijeme školskog sata, roditelji i profesori su oko toga podijeljeni. Ravnateljica zagrebačke Osnovne škole ' Ivo Andrić ', Dubravka Miklec, kaže da je u njihovoj školi zabranjeno držanje mobitela izvan torbe za vrijeme nastave, ali sve ovisi i o profesorima.

„Sve ovisi o tome da li će učitelj pod nastavom izvaditi svoj mobitel, da li mu zvoni ili je na 'vibri' i slično, jer pravila vrijede za sve jednako.“

Profesorica hrvatskog jezika Danuška Ružić, iz osnovne škole u zagrebačkom naselju Dugave, potvrđuje da su nove generacije mobitela i novi 'statusni simboli' među djecom:
"Neki se roditelji ne slažu, a ne vide da je sve to isto što su i oni imali, samo na drugi način prikazano", kaže 'osmaš Lovro.

„Da, da još uvijek je to statusni simbol, čim netko ima I-phon, odmah ga kupuje pola razreda, oni koji mogu, jasno. Ali, ima jako puno djece koja uopće nemaju mobitel, ni najosnovniji, i roditelji mu ga ne mogu kupiti. Ali nije mobitel jedini prestižni predmet među djecom, ima toga još.“

Naravno da mobitel nije kriv za podjele među siromašnima i bogatima, ističu zagrebački učenici koje smo anketirali, krivo je, kažu, društvo u kojem postoje takve socijalne razlike i poremećene društvene vrijednosti, a svaka nova generacija ima i svoju - novu tehnologiju.

"Ja mislim da ja ne bih znala kako se zovem, bez svog mobitela."

"Ja ,recimo,ne znam svoj broj napamet, moram pogledat u mobitel."


"Pa, ja imam prijateljicu u Splitu,i da nema 'fejsa' i mobitela, kaj bih trebala, čekati godinu dana da je čujem?!"

"To je naš društveni život" – veselo poručuju Lea, Lucija i Veronika, osmašice iz OŠ Dugave u Zagrebu.

"Mi imamo sad taj facebook, imamo I-phone, slijedeća generacija će imati nešto novo, meni je sve to normalno. Naši roditelji su imali 'svoju tehnologiju' obične telefone, CD-e ili što već, ovo je sad isto, samo na drugi način, neki se roditelji ne slažu, a ne vide da je sve to isto što su i oni imali, samo na drugi način prikazano", zaključuje Lovro, također osmi razred.
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG