Nakon što je potpredsjednik Vlade Duško Marković rekao kako su zahtjevi opozicije za vraćanje trobojke kao narodne zastave i srpskog jezika kao službenog u Crnoj Gori legitimni, ali da se o tome mora pregovarati na političkom nivou, otvara se pitanje je li na tom terenu uopšte moguć dogovor do aprila, kada ističe rok za usaglašavanje ustavnih promjena, koje su uslov da Evropska unija otvori pregovore sa Crnom Gorom.
Komentarišući takav potez Vlade Budimir Aleksić iz Nove srpske demokratije ističe kako to pokazuje da sama Vlada nema kapacitet da odlučuje o krupnim politčkim pitanjima.
"Taj kapacitet da odlučuje očigledno ima šef partije Milo Đukanović i zbog toga se Vlada i njeni čelnici proglašavaju nekompetentnim. Inače, mislim da je vrlo lako postići dogovor uz minimum političke volje onih koji zaista vladaju i upravljaju Crnom Gorom. Mislim da će vlast izaći u susret tim zahtjevima opozicije ako im je stalo zaista do evropskih integracija u koje se zaklinju, evo čitavih 15 godina", kaže Aleksić.
Kakav je stav u DPS-u o zahtjevima opozicije i da li je kompromis u tzv. identiteskoj sferi moguć nijesmo uspjeli da saznamo.
Ervin Spahić iz SDP-a, manje članice vladajuće koalicije, konstatuje kako su opozicioni zahtjevi legitimni jednako koliko i politička ucjena.
"Otvara se pitanje da li je ovo pravi momenat za otvaranje takvih identitetskih pitanja ako svi mislimo dobro Crnoj Gori. Ja mislim da nije pravo vrijeme. Mislim da Vlada ima taj legitimitet jer su i oni predstavnici
određenih politika, odnosno vladajuće koalicije. Istim se poslom bavimo i mi i Vlada. Mislim da će teško doći do dogovora jer stalnim popuštanjem i pomjeranjem ucjenama opozicije gubi se izborna volja građana", kaže Spahić.
No za najjaču opozicionu, Socijalističku narodnu partiju, nade ima i uvjereni su da je dogovor o zahtjevima opozicije koji se tiču jezika i zastave moguć.
"Možemo reći da ako se budu riječi gospode iz vlasti pretvorile u stvarna djela onda je naravno i za očekivati ostvarivanje i trajnih rješenja za pomenute, inače – vještačke podjele koje i dalje postoje u Crnoj Gori", ističe Dragan Koprivica iz SNP-a.
Promjena Ustava nije uslov Brisela
Da bi Crna Gora promijenila najviši pravni akt u dijelu pravosuđa neophodna je dvotrećinska podrška poslanika, uključujući i glasove opozicionih partija.
One sa srpskim predznakom kao uslov za to postavili su vraćanje trobojke kao narodne zastave i ustavno izjednačavanje srpskog sa crnogorskim jezikom.
U sadašnjem rješenju, po kome je crnogorski službeni jezik a srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezici u službenoj upotrebi, vide diskriminaciju, pošto se na posljednjem popisu oko 43 odsto građana Crne Gore izjasnilo da govore srpskim, a 36 procenata crnogorskim.
Na pitanje da li insistiranjem na ispunjenje tih zahjeva opozicija preuzima rizik za blokiranje daljih evropskih integracija Crne Gore, Budimir Aleksić iz Nove odgovara:
"Stvar je jasna, odgovornost za eventualno nerazumijevanje i nesporazum, odnosno ako se ne postigne dogovor, je na vlasti. Uvijek je odgovoran onaj ko je najjači i koji drži u svojim rukama sve instrumente moći i koji može da popusti ili da izađe u susret nekome ili nečemu."
Za Ervina Spahića iz SDP-a, međutim, eventualno nepostizanje dogovora oko identiteskih pitanje ne bi usporilo evropski put Crne Gore jer, prema njegovim riječima, promjene Ustava u domenu pravosuđa nijesu uslov za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom.
"Promjena Ustava i ovo što smo mi sami sebi nametnuli kao zadatak nije uslov da dobijemo datum pregovora. Mislim da smo i bez potrebe otvorili ovu priču o ustavnim promjenama. Ako vi ne utičete na presude, ako vi ne utičete na rad tužilaštva onda nema političkog uticaja. To se od nas traži – da se konkretnim rezultatima pokaže da nema političkog uticaja i da nema nedodirljivih u Crnoj Gori. Mislim da nije nužan dogovor u sferi ustavnih promjena", zakljućuje Spahić.
Komentarišući takav potez Vlade Budimir Aleksić iz Nove srpske demokratije ističe kako to pokazuje da sama Vlada nema kapacitet da odlučuje o krupnim politčkim pitanjima.
"Taj kapacitet da odlučuje očigledno ima šef partije Milo Đukanović i zbog toga se Vlada i njeni čelnici proglašavaju nekompetentnim. Inače, mislim da je vrlo lako postići dogovor uz minimum političke volje onih koji zaista vladaju i upravljaju Crnom Gorom. Mislim da će vlast izaći u susret tim zahtjevima opozicije ako im je stalo zaista do evropskih integracija u koje se zaklinju, evo čitavih 15 godina", kaže Aleksić.
Kakav je stav u DPS-u o zahtjevima opozicije i da li je kompromis u tzv. identiteskoj sferi moguć nijesmo uspjeli da saznamo.
Ervin Spahić iz SDP-a, manje članice vladajuće koalicije, konstatuje kako su opozicioni zahtjevi legitimni jednako koliko i politička ucjena.
"Otvara se pitanje da li je ovo pravi momenat za otvaranje takvih identitetskih pitanja ako svi mislimo dobro Crnoj Gori. Ja mislim da nije pravo vrijeme. Mislim da Vlada ima taj legitimitet jer su i oni predstavnici
"Mislim da će teško doći do dogovora jer stalnim popuštanjem i pomjeranjem ucjenama opozicije gubi se izborna volja građana", kaže Ervin Spahić iz SDP-a
No za najjaču opozicionu, Socijalističku narodnu partiju, nade ima i uvjereni su da je dogovor o zahtjevima opozicije koji se tiču jezika i zastave moguć.
"Možemo reći da ako se budu riječi gospode iz vlasti pretvorile u stvarna djela onda je naravno i za očekivati ostvarivanje i trajnih rješenja za pomenute, inače – vještačke podjele koje i dalje postoje u Crnoj Gori", ističe Dragan Koprivica iz SNP-a.
Promjena Ustava nije uslov Brisela
Da bi Crna Gora promijenila najviši pravni akt u dijelu pravosuđa neophodna je dvotrećinska podrška poslanika, uključujući i glasove opozicionih partija.
One sa srpskim predznakom kao uslov za to postavili su vraćanje trobojke kao narodne zastave i ustavno izjednačavanje srpskog sa crnogorskim jezikom.
U sadašnjem rješenju, po kome je crnogorski službeni jezik a srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezici u službenoj upotrebi, vide diskriminaciju, pošto se na posljednjem popisu oko 43 odsto građana Crne Gore izjasnilo da govore srpskim, a 36 procenata crnogorskim.
Na pitanje da li insistiranjem na ispunjenje tih zahjeva opozicija preuzima rizik za blokiranje daljih evropskih integracija Crne Gore, Budimir Aleksić iz Nove odgovara:
"Stvar je jasna, odgovornost za eventualno nerazumijevanje i nesporazum, odnosno ako se ne postigne dogovor, je na vlasti. Uvijek je odgovoran onaj ko je najjači i koji drži u svojim rukama sve instrumente moći i koji može da popusti ili da izađe u susret nekome ili nečemu."
Za Ervina Spahića iz SDP-a, međutim, eventualno nepostizanje dogovora oko identiteskih pitanje ne bi usporilo evropski put Crne Gore jer, prema njegovim riječima, promjene Ustava u domenu pravosuđa nijesu uslov za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom.
"Promjena Ustava i ovo što smo mi sami sebi nametnuli kao zadatak nije uslov da dobijemo datum pregovora. Mislim da smo i bez potrebe otvorili ovu priču o ustavnim promjenama. Ako vi ne utičete na presude, ako vi ne utičete na rad tužilaštva onda nema političkog uticaja. To se od nas traži – da se konkretnim rezultatima pokaže da nema političkog uticaja i da nema nedodirljivih u Crnoj Gori. Mislim da nije nužan dogovor u sferi ustavnih promjena", zakljućuje Spahić.
