"Radnici nikšićke Željezare počinju ulične proteste u ponedjeljak, u Nikšiću, tačno u podne", objavio je predsjednik Sindikata ovog preduzeća Janko Vučinić, koji je tokom press konferencije u petak rekao da radnici traže raskid ugovora sa sadašnjim većinskim vlasnikom firmom MNSS, isplatu zaostalih zarada i mogućnost rada na dug rok.
"Sastanci u Ministarstvu ekonomije nijesu dali nikakve rezultate, jer se predstavnici poslovodstva nijesu ni pojavili, a na kojima je, ministar ekonomije Branko Vujović, izgledao potpuno nemoćan", rekao je Vučinić.
On sada zahtijeva uključivanje premijera Mila Đukanovića u rješavanje problema, kao i predsjednika države Filipa Vujanovića, predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića, ali i da Državna revizorska institucija počne provjeru poslovanja Željezare, jer radnici sumnjaju da je novac trošen nenamjenski.
Vučinić je, na naše pitanje, komentarisao činjenicu da su predstavnici poslovodstva, bez najave, napustili Crnu Goru i Željezaru.
Janko Vučinić"Ponavlja se istorija. Sa Midlendom je bila jedna privatizacija koja je propala sada se ponavlja privatizacija sa Montenegro spešlti stils koja ej, to možemo definitivno da kažemo – propala. Za to nijesu krivi ni radnici, ni Sindikat Željezare. Mi nijesmo tražili te strateške partnere, mi nijesmo potpisivali ugovore sa njima i zna se ko je to radio. Potpisivala je Agencija za prstrukturiranje privrede i strana ulaganja, Ministarstvo ekonomije uz odobrenje predsjednika Vlade. Oni su odgovorni i neka sada oni raskidaju ovaj ugovor i neka se dogovore ko će da nam isplati zaostala dugovanja a mi ćemo to tražiti na ovaj način kao što sam i rekao – sa uličnim protestima", navodi Vučinić.
Ministar ekonomije Branko Vujović je prethodno savjetovao da Sindikat prihvati prijedlog poslodavca, odnosno, isplatu jedne plate i regresa do kraja mjeseca. On je rekao i da će, ukoliko Sindikat to ne prihvati, propasti šansa da se radnicima isplate plata i regres do kraja godine, a da bi ulični protesti značili da prekid pregovora i neizbježan stečaj.
Radnici su prijedlog odbili i odlučili da počnu proteste, ali uz upozorenje da ne žele pominjanje stečaja. "Hoćemo da radimo, ali ne za MNSS", poručuju radnici.
Predstavnici Montenegro Speciality Steels-a su u srijedu napustili Crnu Goru zbog navodne zabrinutosti za sopstvenu bezbjednost. Prethodno su poručili da traže novi sastanak sa Sindikatom u utorak, ali pod uslovom da radnici napuste upravnu, koju su zauzeli i prekinu štrajk.
Isisavanje novca iz džepova građana
Odlazak predstavnika firme koja je preuzela gazdovanje Željezarom podsjeća na prethodni slučaj sa ruskim Midlendom, kome je polovinom 2004. Vlada ustupila 60 posto akcija za svega hiljadu eura, jer se navodno radilo o "pouzdanom strateškom partneru". Nedugo potom, takozvani strateški partner je nestao preko noći, ali tek pošto je rasprodao sve zalihe.
Nakon toga, većinski udio u Željezari preuzima offshore firma Montenegro Specialtiy Steels, koja se već duže vrijeme, uprkos izdašnoj državnoj pomoći, suočava sa velikim teškoćama, a pored toga, obilježevaju je i kontroverze u vezi netransparentne vlasničke strukture i povezanosti sa zamršenom mrežom brojnih offshore preduzeća, od kojih jedna - MNSS BV, registrovana u Holandiji, i gazduje Željezarom.
Analitičari ekonomskih i društvenih zbivanja smatraju da se radi o sistemu za isisavanje novca iz džepova građana. Uvode se offshore firme, sa nepoznatim vlasnicima, koji stalno zadužuju kupljenu firmu i proizvode gubitke, koje kroz izdašnu pomoć pokriva vlada kroz razne kreditne garancije i subvencije.
Ekonomski stručnjak opozicionog Pokreta za promjene Zarija Pejović kaže da nazire ko su ljudi iza offshore firmi koje kupuju domaća preduzeća.
"Predstavnici tih preduzeća jednostavno preko noći nestanu iz Željezare a ona je gotovo potpuno iscrpljena. Postavlja se pitanje zašto se zvaničnici Vlade nikada nijesu dovoljno potrudili ta u tu kompaniju dovedu neku prepoznatu firmu kao investitora koji je poznat po proizvodnji čelika. Lično smatram da se iza ovih misterioznih firmi koje bi se pojavljivale kao strane firme u suštini uvijek kriju domaći moćnici", navodi Pejović.
Analitičar i kolumnista Goran Đurović takođe smatra da se radi o razrađenoj šemi.
"To je na žalost tako jer prosto je neshvatljivo da vi godinama subvencionirate električnu energiju i struju u ogromnim količinama koju koristi Željezara, a tu je i KAP, a da država od toga nema ništa. Vi takođe, imate njihove partnere koji koriste svaku priliku da pobjegnu preko granice. Imali ste prethodne vlasnike Željezare koji su pobjegli na ovaj ili onaj način", podsjeća Đurović.
"Sastanci u Ministarstvu ekonomije nijesu dali nikakve rezultate, jer se predstavnici poslovodstva nijesu ni pojavili, a na kojima je, ministar ekonomije Branko Vujović, izgledao potpuno nemoćan", rekao je Vučinić.
On sada zahtijeva uključivanje premijera Mila Đukanovića u rješavanje problema, kao i predsjednika države Filipa Vujanovića, predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića, ali i da Državna revizorska institucija počne provjeru poslovanja Željezare, jer radnici sumnjaju da je novac trošen nenamjenski.
Vučinić je, na naše pitanje, komentarisao činjenicu da su predstavnici poslovodstva, bez najave, napustili Crnu Goru i Željezaru.
Ministar ekonomije Branko Vujović je prethodno savjetovao da Sindikat prihvati prijedlog poslodavca, odnosno, isplatu jedne plate i regresa do kraja mjeseca. On je rekao i da će, ukoliko Sindikat to ne prihvati, propasti šansa da se radnicima isplate plata i regres do kraja godine, a da bi ulični protesti značili da prekid pregovora i neizbježan stečaj.
Radnici su prijedlog odbili i odlučili da počnu proteste, ali uz upozorenje da ne žele pominjanje stečaja. "Hoćemo da radimo, ali ne za MNSS", poručuju radnici.
Predstavnici Montenegro Speciality Steels-a su u srijedu napustili Crnu Goru zbog navodne zabrinutosti za sopstvenu bezbjednost. Prethodno su poručili da traže novi sastanak sa Sindikatom u utorak, ali pod uslovom da radnici napuste upravnu, koju su zauzeli i prekinu štrajk.
Isisavanje novca iz džepova građana
Odlazak predstavnika firme koja je preuzela gazdovanje Željezarom podsjeća na prethodni slučaj sa ruskim Midlendom, kome je polovinom 2004. Vlada ustupila 60 posto akcija za svega hiljadu eura, jer se navodno radilo o "pouzdanom strateškom partneru". Nedugo potom, takozvani strateški partner je nestao preko noći, ali tek pošto je rasprodao sve zalihe.
Nakon toga, većinski udio u Željezari preuzima offshore firma Montenegro Specialtiy Steels, koja se već duže vrijeme, uprkos izdašnoj državnoj pomoći, suočava sa velikim teškoćama, a pored toga, obilježevaju je i kontroverze u vezi netransparentne vlasničke strukture i povezanosti sa zamršenom mrežom brojnih offshore preduzeća, od kojih jedna - MNSS BV, registrovana u Holandiji, i gazduje Željezarom.
Analitičari ekonomskih i društvenih zbivanja smatraju da se radi o sistemu za isisavanje novca iz džepova građana. Uvode se offshore firme, sa nepoznatim vlasnicima, koji stalno zadužuju kupljenu firmu i proizvode gubitke, koje kroz izdašnu pomoć pokriva vlada kroz razne kreditne garancije i subvencije.
Ekonomski stručnjak opozicionog Pokreta za promjene Zarija Pejović kaže da nazire ko su ljudi iza offshore firmi koje kupuju domaća preduzeća.
"Predstavnici tih preduzeća jednostavno preko noći nestanu iz Željezare a ona je gotovo potpuno iscrpljena. Postavlja se pitanje zašto se zvaničnici Vlade nikada nijesu dovoljno potrudili ta u tu kompaniju dovedu neku prepoznatu firmu kao investitora koji je poznat po proizvodnji čelika. Lično smatram da se iza ovih misterioznih firmi koje bi se pojavljivale kao strane firme u suštini uvijek kriju domaći moćnici", navodi Pejović.
Analitičar i kolumnista Goran Đurović takođe smatra da se radi o razrađenoj šemi.
"To je na žalost tako jer prosto je neshvatljivo da vi godinama subvencionirate električnu energiju i struju u ogromnim količinama koju koristi Željezara, a tu je i KAP, a da država od toga nema ništa. Vi takođe, imate njihove partnere koji koriste svaku priliku da pobjegnu preko granice. Imali ste prethodne vlasnike Željezare koji su pobjegli na ovaj ili onaj način", podsjeća Đurović.
