Na predstojeće vaskršnje praznike ekonomska kriza kao da nije uticala, ako je suditi po trpezi koja će u većini kuća u Crnoj Gori biti bogata. Kako Bjelopoljci dočekuju Vaskrs?
Vaskrs je najveći hrišćanski praznik. Toga dana je po crkvenom učenju Isus vaskrsao iz mrtvih, pobijedio smrt i svim ljudima od Adama i Eve do posljednjeg čovjeka na zemlji darovao vječni život, kaže paroh bjelopoljski protojerej Miraš Bogavac:
"Do njegovoga dolaska smrt je carovala, smrt je bio kraj svega. Njegovim vaskrsenjem je dokazano da je smrt je kapija. Ona je život poslije smrti. Svojom smrću, Hristos je dao zalog da će svaki čovjek vaskrsnuti. Onaj koji je činio dobro na život vječni, a onaj koji nije činio dobro na vječne muke."
Međutim, kao i svaki praznik, kod nas su i u Vaskrs unijeti mnogi rituali i obredi iz nekadašnjih proslava dolaska proljeća. Po starim narodnim običajima, domaćica rano budi ukućane da se umiju vodom u kojoj je potpoljeno cvijeće i crveno vaskršnje jaje:
"Od one ranohrišćanske crkve, ostao je običaj da se za Vaskrs farbaju jaja. Nekad su u gradu, ili selu bile dvije, tri žene koje su bile kao danas slikar umjetnik kada pravi sliku."
Vaskršnja jaja, u skladu s brzim životom, danas se ukrašavaju brže, ukrasima kupljenim u prodavnici:
"Ja ofarbam otprilike jedno sto, do stodvadeset. Nešto se ponese u crkvu, nešto podeliš unučićima, djeci, prijateljima, komšijama... Ako imamo i koleginice muslimanke, pa se i njima pokloni jaje."
Za sreću i zdravlje
Prodavci ukrasa i farbe za vaskršnja jaja kažu da njihov artikal nije mjerilo krize upravo zbog svoje jeftinoće:
"Prošle godine je bilo bolje zato što je nije bilo u prehrambenim prodavnicima. Ove godine ima malo konkurencije. Više idu ove jeftinije od pet centi. Prema džepu, neko uzima skuplje, neko jeftinije."
"Sve je bolje i bolje. Krizu ništa ne osjećamo. Sve je bolje i bolje."
Domaćice osjećaju krizu. Ipak, vaskršnji ručak mora biti vaskršnji:
"Skupoća jeste, ali za to čovjek mora imati, pogotovo kada imaš uničiće i moraš ponešto da im spremiš, da ih naučiš šta treba oni da znaju. Vaskršnji ručak je uvijek bogat, to se zna. Po redu, ide supa, ručak, pečenje, meso, kolači, Prvo farbana jaja. Mora biti bogatiji i drugačiji od ostalih."
"Ja sam iz onog komunističkog, gdje se nije smjelo. Sada se pod starost učim. Ja samo čestitam svakom. Svima."
U mesarama najbolje ide pečenje, možda i zbog vaskršnjeg sniženja cijena. Tek, sudeći po prometu ove godine je vaskrsnuo i Vaskrs:
"Odlično. Znatno pojačano. Uglavnom sve i suvomesnato i svježe i sve. Vidite sami koja je gužva."
"Uobičajene stvari. Biće malo pečenja, sarmica, jaja, torta."
"Za taj praznik štedjeti uopšte nećemo. Iskreno govoreći, malo ćemo dati sebi ovako na volju da to bude onako, pošto se porodica okuplja za sreću i zdravlje da bude."
Vaskrs je najveći hrišćanski praznik. Toga dana je po crkvenom učenju Isus vaskrsao iz mrtvih, pobijedio smrt i svim ljudima od Adama i Eve do posljednjeg čovjeka na zemlji darovao vječni život, kaže paroh bjelopoljski protojerej Miraš Bogavac:
"Do njegovoga dolaska smrt je carovala, smrt je bio kraj svega. Njegovim vaskrsenjem je dokazano da je smrt je kapija. Ona je život poslije smrti. Svojom smrću, Hristos je dao zalog da će svaki čovjek vaskrsnuti. Onaj koji je činio dobro na život vječni, a onaj koji nije činio dobro na vječne muke."
Međutim, kao i svaki praznik, kod nas su i u Vaskrs unijeti mnogi rituali i obredi iz nekadašnjih proslava dolaska proljeća. Po starim narodnim običajima, domaćica rano budi ukućane da se umiju vodom u kojoj je potpoljeno cvijeće i crveno vaskršnje jaje:
"Od one ranohrišćanske crkve, ostao je običaj da se za Vaskrs farbaju jaja. Nekad su u gradu, ili selu bile dvije, tri žene koje su bile kao danas slikar umjetnik kada pravi sliku."
Vaskršnja jaja, u skladu s brzim životom, danas se ukrašavaju brže, ukrasima kupljenim u prodavnici:
"Ja ofarbam otprilike jedno sto, do stodvadeset. Nešto se ponese u crkvu, nešto podeliš unučićima, djeci, prijateljima, komšijama... Ako imamo i koleginice muslimanke, pa se i njima pokloni jaje."
Za sreću i zdravlje
Prodavci ukrasa i farbe za vaskršnja jaja kažu da njihov artikal nije mjerilo krize upravo zbog svoje jeftinoće:
"Prošle godine je bilo bolje zato što je nije bilo u prehrambenim prodavnicima. Ove godine ima malo konkurencije. Više idu ove jeftinije od pet centi. Prema džepu, neko uzima skuplje, neko jeftinije."
"Sve je bolje i bolje. Krizu ništa ne osjećamo. Sve je bolje i bolje."
Domaćice osjećaju krizu. Ipak, vaskršnji ručak mora biti vaskršnji:
"Skupoća jeste, ali za to čovjek mora imati, pogotovo kada imaš uničiće i moraš ponešto da im spremiš, da ih naučiš šta treba oni da znaju. Vaskršnji ručak je uvijek bogat, to se zna. Po redu, ide supa, ručak, pečenje, meso, kolači, Prvo farbana jaja. Mora biti bogatiji i drugačiji od ostalih."
"Ja sam iz onog komunističkog, gdje se nije smjelo. Sada se pod starost učim. Ja samo čestitam svakom. Svima."
U mesarama najbolje ide pečenje, možda i zbog vaskršnjeg sniženja cijena. Tek, sudeći po prometu ove godine je vaskrsnuo i Vaskrs:
"Odlično. Znatno pojačano. Uglavnom sve i suvomesnato i svježe i sve. Vidite sami koja je gužva."
"Uobičajene stvari. Biće malo pečenja, sarmica, jaja, torta."
"Za taj praznik štedjeti uopšte nećemo. Iskreno govoreći, malo ćemo dati sebi ovako na volju da to bude onako, pošto se porodica okuplja za sreću i zdravlje da bude."
