Dostupni linkovi

logo-print

Tužbe protiv novinara manji problem nego ranije


Crnogorski mediji su godinama trpjeli pritisak vlasti, koja je nastojala da im brojnim privatnim tužbama i zahtjevima za basnoslovnim odštetama što više zagorča život. Bilo je slučajeva i da kriminalci s interpolove potjernice tuže novinare zbog povrede časti i ugleda. Ponekad je sve nalikovalo na scenarij za neki dobar film ili pozorišnu predstavu. Ipak, pomaka na bolje ima.

Predsjednica Sindikata medija, Marijana Camović, kaže da ni njena organizacija ne raspolaže konkretnim podacima, ali ocjenjuje da je ta vrsta pritiska sada znatno slabija u odnosu na prethodni period:

„Novinare su tužili javni funkcioneri i to najčešće oni čija su imena objavljivana na naslovnicama i u crnim hronikama. To je bilo naročito izraženo od 2005. do 2009. Neke od tih tužbi su zaista bili osnovane jer u tom periodu dolazili smo do apsurdnih situacija da je novinare svako tužio za uvredu i klevetu, čak i oni sa Interpolovih potjernica, koji se i dan danas tamo nalaze", navodi Marijana Camović.

Okolnost da ipak tužbe protiv medija, po broju, značajno prednjače nad tužbama protiv novinara, direktorka Akcije za ljudska prava, Tea Gorjanc Prelević, objašnjava pravilom da tužioci tuže medije, odnosno, njegovog osnivača, očekujući da će tako potraživanja, u slučaju dobitka spora, prije i lakše namiriti. Komentarišući trenutno stanje, Gorjanc Prelević kaže da je ohrabrujuće:

„Tužbe protiv novinara više ne predstavljaju problem kakav je nekada bio. Ono što, nažalost, još uvijek postoji kao ozbiljan problem, predstavljaju nedovoljno istraženi, neprocesirani i nekažnjeni slučajevi napada na novinare, kao i još uvijek neregulisana krivično-pravna situacija u odnosu na ometanje novinara da vrši svoj posao u javnom interesu", navodi Tea Gorjanc Prelević, te konstatuje:

„Evidentna je promjena prakse crnogorskih sudova i to pogotovo ohrabruje promjena prakse prvostepenih sudova. U praksi prvostepenih sudova se sada uočava poštovanje prakse Evropskog suda za ljudska prava. Očigledno su projekti i programi obuke pomogli, kao i to što su primljene mlađe sudije, koje su na fakultetu izučavale evropsku konvenciju o ljudskim pravima, koje se ne plaše da primjene međunarodne standarde.“

Ohrabrenje

Ana Kolarević

Ana Kolarević

„Ovo je posebno evidentno u odnosu na, svakako, trenutno najinteresantnije postupke koji se vode u Crnoj Gori po tužbi sestre premijera Mila Đukanovića, Ane Kolarević“, kaže direktorka Akcije za ljudska prava.

Premijerova sestra, Ana Kolarević, inače advokat, je nakon tužbi protiv izdavača dnevnika Vijesti i Dan, zbog povezivanja sa korupcionaškom aferom Telekom, tužila i izdavača nedjeljnika Monitor, od koga je takođe tražila obeštećenje od 100.000 eura. Međutim, prije nekoliko dana je objavljeno da je Kolarević izgubila taj spor.

„Zaista su ohrabrenje ove dvije presude, ali mislim da je još uvijek rano za radovanje, da je pred nama dug put i da trebamo da vidimo šta će se desiti sa svim ovim u narednom periodu. Brine me da je za istu stvar, za koju je oslobođen dnevnik Dan, osuđen dnevnik Vijesti. To znači da mi nemamo pravne standarde kojima se rukovodi naše pravosuđe", kaže direktorka Monitora Milka Tadić Mijović.

Prethodnih godina, u Crnoj Gori je bilo mnoštvo slučajeva tuženih novinara od kojih su neki bili pravi primjeri apsurda, a javnost je među njima možda najbolje zapamtila tužbu narko bosa, Safeta Kalića, koji je tužio novinara Petra Komnenića upravo zbog toga što ga je nazvao narko bosom, kao i tužbu reditelja Emira Kusturice protiv tadašnjeg kolumniste Monitora, Andreja Nikolaidisa, zbog teksta „Đavolov šegrt“, u kome su, navodno, povrijeđeni rediteljev ugled, čast, sloboda i prava ličnosti.

Najkontroverzniji je ipak, vjerovatno slučaj napada gradonačelnika Podgorice, Miomira Mugoše, i njegovog sina Miljana, na novinara i foto-reportera Vijesti, prije četiri godine, kada se, umjesto njih, na optuženičkoj klupi našao, tada novinar, a današnji glavni urednik Vijesti, Mihailo Jovović, koji je prokomentarisao, u međuvremenu donešenu, oslobađajuću presudu:

„Da li bi trebao da budem sada zahvalan za to što su me oslobodili za nešto što nisam kriv? Očekujem sada da država pokrene postupak protiv svih ovih osoba jer pravda nije zadovoljena.“

U vrijeme kada je podignuta optužnica protiv Mihaila Jovovića, zabilježen je komentar direktorke Centra za građansko obrazovanje, Daliborke Uljarević, koji je, vjerovatno, najbolja ilustracija zloupotrebe pravosuđa u cilju pritiska na medije, koji je sada možda dio prošlosti Crne Gore:

„Taj slučaj najbolje oslikava paradoks koji živimo i koji svakako može biti dobar predložak za neku pozorišnu predstavu, koju bi smo svi uživali gledajući. Ali, pošto je ovo realnost koju živimo, mnogo je bliži žanr tragedija nego komedija. Institucije sistema su postale potpuno nemoćne u borbi protiv moćnih pojedinaca i familija", konstatovala je Uljarević.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG