Dostupni linkovi

logo-print

Čović u Zagrebu, u BiH pozivaju da se 'Orašje' prepusti pravosuđu


Markov trg i zgrada hrvatske Vlade u Zagrebu, ilustrativna fotografija

Markov trg i zgrada hrvatske Vlade u Zagrebu, ilustrativna fotografija

Hrvatski član bosanskohercegovačkog Predsjedništva Dragan Čović je u ponedjeljak u Zagrebu gdje ima niz susreta, a glavne teme posjete je situacija nakon uhićenja 10 bivših pripadnika HVO u Orašju zbog sumnji da su počinili ratne zločine i očekivanja bosanskohercegovačkih Hrvata tim povodom od vlasti u Zagrebu. Analitičari iz BiH smatraju da se kriza nastala hapšenjem treba prebaciti sa političkog na sudski teren.

Paralelno sa dolaskom Čovića u Zagreb, ministar obrane Damir Krstičević otkazao je posjet Sarajevu. Kako ga neki mediji povezuju s ratnim zločinima nad srpskim civilima u Mrkonjić Gradu 1995, navodno su mu tako sugerirale hrvatske sigurnosne službe. On sam kaže da se ne boji, da je njegov ratni put apsolutno čist, ali da se mora baviti dovršenjem budžeta svog ministarstva.

Deset bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane iz Orašja u Bosni i Hercegovini uhićeni su pod optužbom za ratni zločin nad civilnim stanovništvom - ubojstvo sedam srpskih civila u jednom selu nedaleko od Orašja 1992. godine.

Čovića su primili predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Sabora Božo Petrov i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a središnji susret je onaj sa premijerom Andrejem Plenkovićem, uz sudjelovanje hrvatskih ministara vanjskih poslova, pravosuđa i ratnih veterana.

Ministar obrane Damir Krstičević otkazao je sudjelovanje na skupu ministara obrane država članica Obrambene suradnje srednje Europe u Beču, nakon čega su ministri u utorak trebali posjetiti Sarajevo. Mediji navode visoki izvor iz Vlade koji tvrdi da je otkazivanje posjete Sarajevu rezultat procjene vojne i civilne sigurnosne službe da mu se tamo ne može garantirati sigurnost.

Naime, mediji Krstičevića povezuju sa ratnim zločinima nad srpskim civilima u Mrkonjić Gradu listopada 1995. godine i kažu da bh. tužiteljstvo i protiv njega priprema optužnicu. Krstičević tvrdi kako razlog neodlasku u Sarajevo nije strah, već posao oko dovršenja proračuna, a da je njegov ratni put “apsolutno čist”.

“To ćemo poslijepodne. Razgovarat ću s njime. To je trebao biti posjet u okviru jedne neformalne inicijative. Prioritet je u ovom trenutku izrada hrvatskog proračuna i ministar je na to fokusiran”, kaže o Krstičevićevom neodlasku u Sarajevo premijer Andrej Plenković.

Novinare je zanimalo ima li ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier kakve informacije o navodnim optužnicama za Mrkonjić Grad, na što je on podsjetio da je Vlada obnovila svoje tijelo za suradnju sa haškim i drugim tribunalima.

“Sve hrvatske institucije sada djeluju u okviru Savjeta za suradnju. U okviru tog savjete poduzet će se sve mjere i javnost će biti izvještena o zaključcima.”

Stier je kazao i kako će uhićeni iz Orašja dobiti od hrvatske Vlade svu potrebnu pomoć i da hrvatska Vlada šalje jasnu poruku.

„Svaki zločin se mora kazniti. Isto tako, pravosuđe mora biti potpuno depolitizirano i ne smije se manipulirati s pravosudnim pitanjima,“ poručio je ministar.

Reakcije u BiH: Hapšenja da riješi sud

Analitičari iz Bosne i Hercegovine smatraju da bi nakon žestokih reakcija, koje su stigle od zvaničnika iz Zagreba, trebalo posjetu iskoristiti za smirivanje tenzija, te prebacivanje slučaja na "sudski teren".

Činjenica je, kaže univerzitetski profesor iz Banjaluke Miloš Šolaja, da je hapšenje u Posavini stiglo dugo nakon rata i u nezgodnom trenutku za Hrvatsku, ali to pitanje treba riješiti sud.

Otvoriti umjereniji način djelovanja sa preciznijom argumentacijom: Miloš Šolaja

Otvoriti umjereniji način djelovanja sa preciznijom argumentacijom: Miloš Šolaja

„Činjenica je da su neke reakcije nakon hapšenja ove desetorice bile i brze, a pomola i žestoke, tako da onda to nije dobra osnova. Mislim da bi bilo dobro sada smiriti i prevesti to na sudski teren. To su obrazloženja koja su se koristila, kada su u prvi mah najviše Srbi išli u Haški tribunal. Tada se govorilo: 'Neka sud kaže šta ima. Sud je pravedan. Sud je nezavisan'. Mislim da na taj način moramo posmatrati stvari. A u nekom politčkom smislu treba tu otvoriti jedan umjereniji način djelovanja sa preciznijom argumentacijom, koja nije emotivna i koja treba da bude proizvod informacija prikupljenih u ovih dvadeset godina“, smatra Šolaja.

Bosna i Hercegovina ima susjede koji nisu raščistili sa bliskom ratnom prošlošću, zbog čega dolazi do zatezanja situacije, nakon ovakvih i sličnih hapšenja, kaže profesor sa Fakulteta politčkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić. Izlaz iz ove situacije, Mujkić vidi na ovaj način:

„S obzirom da je zapetljavanje situacije stiglo iz Zagreba, pa bio bi red da se tamo to i otpetlja. A to otpeljavanje trebalo bi ići, da tako kažem, jedinstvenoj podršci Hrvatske istražnim organima Bosne i Hercegovine. Politički posmatrano, Hrvatskoj se jako žuri i pokušava u vidu pritisaka da utiče na unutrašnje uređenje BiH, pod izlikom rješavanja neravnopravnog statusa Hrvata.“

Iako je još 1995. godine upoznao prvoosumnjčenog u slučaju „Orašje“ Đuru Matuzovića i o njemu stekao pozitivno mišljenje, akademik Slavo Kukić, smatra da svi oni koji se sumnjiče za ratne zločine trebaju stati pred sud, bez obzira na etničku pripadnost. O sastanku člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i hrvatskog političkog vrha, Kukić kaže:

U Zagreb se ide po pamet za pitanja Bosne i Hercegovine: Slavo Kukić

U Zagreb se ide po pamet za pitanja Bosne i Hercegovine: Slavo Kukić


„Respektiram da Bosna i Hercegoivina treba imati intezivne odnose sa svojim susjedima. Ali, način na koji je ta posjeta učinjena, intonirani stil i sva priprema govori o tome kako se zapravo ide u Zagreb po pamet za pitanja Bosne i Hercegovine. To sve na vrlo drzak način jer se pokušava minimizirati uloga jedne vertikale bosanskohercegovačke vlasti - pravosudne vertikale.“

Reagovao je i predsjednik opozicionog SDP-a u Bosni i Hercegovini Nermin Nikšić. On je novinarima rekao da Bosnu i Hercegovinu u regionu i EU doživljavaju – kao nedonošče, pa tako i u ovom slučaju.

"Mi imamo konstantu da ovdje politika komentariše svaku odluku navodno nezavisnog pravosuđa. I nije ovo prva prilika da se kaže da oni koji su uhapšeni trebaju biti na slobodi. To po matrici znači da puno onih koji to govore bi trebali biti tamo gdje su oni uhapšeni, što im je ograničena sloboda", izjavio je Nikšić.

Direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica republike Srpske Milorad Kojić za novinsku agenciju Srna rekao je da sada treba reagovati hrvatsko Tužilaštvo.

„Ono što je jako bitno da se desi jeste da Tužilaštvo RH ili njhovo državno odvjetništvo mora pozvati na saslušanje Vinka Štefaneka, s obzirom da postoji aktivan predmet u Bosni i Hercegovini. Potpuno je jasno da hrvatska politika i pravosuđe žele da prikriju ratne zločine i to smo mogli da vdimo iz mnogih izjava. Šta oni to kriju, ako javno kažu da su sve njihove akcije bile legitimne“, pita Kojić.

Bez obzira kakve stavove imali, svi su saglasni da se slučaj „Orašje“ treba vratiti na sudski teren, te prestati ga koristiti za dnevno političke interese.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG