Dostupni linkovi

logo-print

Četiri krize ugrožavaju stabilnost Europske unije


Proevropski protesti u Grčkoj u u junu 2015.

Proevropski protesti u Grčkoj u u junu 2015.

Autor: Paul Taylor, Reuters (Prevela: Ena Stevanović)

Četiri velike krize na rubovima Europe bi mogle progutati Europsku uniju. Europsko jedinstvo i solidarnost su opasnosti zbog grčkog duga, uloge Rusije u Ukrajini, pokušaja Britanije da promijeni svoj odnos s Unijom i migracija na Mediteranu.

Bankrot Grčke i rizik od tzv.Grexita tj. mogućnosti napuštanja eurozone je jedan od najneposrednijih izazova s kojima se EU trenutno suočava.

„Dugoročne posljedice Grexita bi utjecale na europski projekt kao cjelinu. To bi predstavljalo presedan i dodatno bi potkopalo svrhu EU“, napisali su Fabian Zuleeg i Janis Emmanouilidis u analizi za Europski centar za politiku.

Iako Grčka čini jedva dva posto bruto domaćeg proizvoda eurozone i stanovništva EU, njen bankrot nakon dva paketa spašavanja u okviru kojih su partneri eurozone posudili Grčkoj oko 200 milijardi eura je masivni udarac prestižu EU.

Čak i prije nego što je bio poznat ishod nedjeljnog referenduma u Grčkoj, atmosfera u Briselu je bila vrlo optuživačka - Grci okrivljuje Nijemce, većina ostalih okrivljuje Grke, kejnzijanski ekonomisti okrivljuju zaslijepljenu opsjednutost EU dužnosnika štednjom.

Iako je njihova sudbina još uvijek neizvijesna, Atina je već pokazala da su osnivači eura bili u zabludi kada su izjavili da je članstvo u europskoj jedinstvenoj valuti neraskidivo.

Sada njeni partneri pokušavaju zalupiti vrata Grčkoj i poduzeti hitre korake kako bi ujedinili preostale države članice tako što će ispraviti neke od inicijalnih grešaka monetarne unije, iako je vrlo vjerovatno da će Njemačka spriječiti bilo kakav pokušaj izdavanja obveznica zajedničke vlade.

Sljedeći put kad recesija zatrese eurozonu, tržišta će se sjetiti grčkog presedana.

Destabilizacija

Ekonomski kolaps Grčke bi pored patnje i gubitka milijardi eura za europske poreske obveznike mogao pojačati sve ostale tri krize i destabilizirati osjetljivi južni Balkan.

Zbog napetosti koja je već prisutna na istočnom Mediteranu zbog građanskog rata u Siriji, vječnog izraelsko-palestinskog sukoba, nerazriješene podjele Kipra i sporova oko gasa, Grčka bi se mogla obratiti Rusiji za pomoć. U zamjenu bi Grčka mogla staviti veto na novi val sankcija EU protiv Moskve, pa čak i ponuditi pristup pomorskim objektima koje su nekada koristile Sjedinjene Države.

Izbjeglice iz Afganistana na Lezbosu

Izbjeglice iz Afganistana na Lezbosu

Atina se već bori sa priljevom izbjeglica iz Sirije i Iraka koji pristižu na njihove otoke u Egejskom moru, tražeći najsigurniji put prema prosperitetnoj Njemačkoj ili Švedskoj. Grčke vlasti su više nego sretne što imigranti idu prema sjeveru Unije. Stoga nije teško zamisliti da bi vlada koja je izbačena iz eurozone mogla koristiti imigrante kao sredstvo ucjene na države EU.

Kriza „izbjeglica sa brodova“ je podijelila EU, pri čemu Italija i druge obalne države optužuju svoje sjeverne i istočne partnere da nemaju dovoljno solidarnosti zbog toga što odbijaju sufinancirati ili primiti određenu kvotu izbjeglica. Britanija je u potpunosti odbila primiti izbjeglice.

Zbog neuspjeha u rješavanju grčke dužničke krize nakon pet godina nesuglasica EU izgleda preslabo i podijeljeno u očima ruskog predsjednika Vladimira Putina, kineskog predsjednika Xi Jinpinga i ostalih koji žele proširiti svoje utjecaje.

Dužnosnici u Briselu priznaju da je kriza u eurozoni izazvala renacionalizaciju odlučivanja o nekim pravilima što je dodatno oslabilo EU u svjetskoj trgovini i pregovorima o klimatskim promjenama.

Najgore možda tek dolazi

Zahtjev Velike Britanije da ponovo uspostavi uvjete svog članstva u EU i zakaže referendum 2017.godine povećava rizik da bi EU mogla izgubiti svoju drugu najveću ekonomiju i važnu i vojnu silu.

Unatoč anketama koje pokazuju da je broj Britanaca koji podržavaju ostanak u EU ipak veći i činjenici da premijer David Cameron na dnevni red pregovora nije stavio neke nemoguće zahtjeve, nervoza u Briselu je sve veća.

Ankete su u potpunosti promašile rezultat izbora održanih u maju tekuće godine, a Cameron se nakon svoje pobjede već nekoliko puta spotaknuo o euroskeptične pobunjenike unutar svoje Konzervativne partije.

Dug i mukotrpan ekonomski slom Grčke , bilo unutar ili izvan eurozone, uz socijalne i političke nemire bi mogao osnažiti one koji smatraju da ekonomiju Velike Britanije „sputavaju leševi“.

S obzirom na dugogodišnje neprijateljstvo Rusije prema Velikoj Britaniji koja ju smatra najvećim saveznikom Sjedinjenih Država, Putin bi vjerovatno bio oduševljen idejom da Britanija napusti EU.

To bi oslabilo one u EU koji zahtijevaju robustan odgovor na ponašanje Rusije u Ukrajini i Gruziji i uklonilo bi najvećeg partnera Washingtona iz kontinentalnog bloka, iako bi Britanija ostala članica NATO-a.

Putin bi se stoga osjećao moćnijim u pregovorima sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel koja predvodi europsku diplomaciju u zahtjevima da se Ukrajini vrati cjelokupna kontrola nad njenim teritorijem.

Rem Korteweg iz Centra za europske reforme uspoređuje ove isprepletene krize sa četiri jahača apokalipse u novozavjetnoj Knjizi Otkrivenja: vjesnici "sudnjeg dana" koji predstavljaju osvajanja, rat, glad i smrt.

"Čelnici EU će teško ukrotiti ova četiri konjanika", napisao je u svom eseju ovaj nizozemski mislilac. "Ako se ne bude mogao naći europski odgovor, konjanici će nastaviti promicati kaos, nestabilnost i međusobno optuživanje unutar EU.“

XS
SM
MD
LG