Dostupni linkovi

Zbog čega se skoro 75.000 ljudi odreklo državljanstva BiH?


Milan Zjajić: Bosanci i Hercegovci se najčešće odriču bh. državljanstva u korist njemačkog i austrijskog

Bosna i Hercegovina je, samo zbog toga što su se njeni građani odrekli državljanstva, izgubila "jedan cijeli grad" od preko 75.000 stanovnika. Sada sve češće ispis iz registra državljana traže cijele porodice, kako bi postali Nijemci, Austrijanci, Slovenci...

BiH ima Sporazum o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom, a uskoro bi Sporazum mogao biti potpisan i sa Crnom Gorom.

O ovoj tematici u intervjuu za RSE govori pomoćnik ministra civilnih poslova BiH, za državljanstva i putne isprave, Milan Zjajić.

RSE: Gospodine Zjajiću, koliko se do sada državljana Bosne i Hercegovine odreklo svog matičnog državljanstva?

Zjajić: Otkako Ministarstvo civilnih poslova posjeduje evidencije o odricanju od državljanstva BiH, odnosno vodi ove poslove, od 1996. godine do kraja 2016. godine, bh. državljanstva su se odrekla 73.593 lica. Bio je jedan ciklus oko 2002. i 2003. godine, kada se godišnje odricalo više od osam, devet hiljada lica. Kasnije se taj broj smanjivao i on se od 2008. ustalio na cifri od približno 3.500 godišnje.

Ovaj veliki broj odricanja u periodu 2001-2003. godine vjerovatno je posljedica što su u to vrijeme osobe, koje su kao izbjeglice boravile u inostranstvu, stekle uslove za dobijanje državljanstva u državama u kojima su boravili i da im je to bio prioritet u rješavanju njihovog statusa.

RSE: Da li je to i najčešći razlog, odnosno moraju li se navoditi razlozi kada se traži ispis iz bh. državljanstva?

Zjajić: Razlozi variraju. Mi ne tražimo razloge prilikom procesa odricanja od bh. državljanstva, međutim, u neformalnom razgovoru stranke nam najčešće govore svoje razloge i motive. Nekada su to pretežno bila pitanja vezana za radno-pravni status, međutim, u posljednje vrijeme puno je onih koji se odriču bh. državljanstva radi studiranja u inostranstvu.

Ili, iz razloga koji se na prvi pogled čine banalnim, ali mnogi kažu da zbog toga što zbog prirode posla moraju često na službena putovanja u države za koje Bosna i Hercegovina nema bezvizni režim, a Evropska unija ima. I onda su u problemu – ne mogu da putuju sa svojim kolegama, često moraju da vade vize, to im komplikuje život i onda se odriču bh. državljanstva da bi mogli u punom kapacitetu raditi odgovorne i značajne poslove na pozicijama u inostranstvu.

Zjajić: Prema podacima Ministarstva, državljanstva BiH su se odrekla 73.593 lica (na fotografiji: bh. pasoš)

Zjajić: Prema podacima Ministarstva, državljanstva BiH su se odrekla 73.593 lica (na fotografiji: bh. pasoš)


RSE: Bh. građani se odriču svog državljanstva da bi postali državljani drugih zemalja. Kojih najčešće?

Zjajić: Prije svega, to su Njemačka i Austrija. U nešto manjem broju to je Slovenija. Imali smo još veoma prisutnu Dansku, Norvešku, a iz okruženja Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru. Možda je malo nejasno zašto su to Srbija i Hrvatska, kada s njima imamo sporazume o dvojnom državljanstvu. Imamo još i sa Švedskom.

Kada je u pitanju Srbija, odricanje najčešće traže ona lica koja imaju radni odnos u Srbiji, u državnoj službi, ili vojsci, ili policiji, jer tamo nije dozvoljeno posjedovanje bilo kojeg drugog državljanstva. Traži se isključivo posjedovanje samo državljanstva Srbije. Slično i u Hrvatskoj, a kod Hrvatske imamo i činjenicu da oni na jedan različit način primjenjuju sporazum o dvojnom državljanstvu.

Nadamo se da ćemo mi ovo pitanje s njima regulisati i ujednačiti pitanje primjene sporazuma. Isto tako, nadam se da bi uskoro Bosna i Hercegovina i Crna Gora trebale da potpišu sporazum o dvojnom državljanstvu.

RSE: Osim sa Srbijom i Hrvatskom, BiH ima sporazum o dvojnom državljanstvu još sa Švedskom. U čemu je problem, u primjeni sporazuma s Hrvatskom?

Zjajić: Hrvatska sporazum tumači na jedan čudan način. Oni kažu da samo u slučajevima kod zaključenja braka sa državljaninom Hrvatske nije potrebno vršiti odricanje od državljanstva, a i to je različito od županije do županije.

Naime, u ugovoru stoji da je to ugovor o dvojnom državljanstvu, ali da će se prijem u državljanstvo vršiti u skladu sa zakonima, valjda sa svim ostalim odredbama izuzev odredbe koja se ticala odricanja od prethodnog državljanstva – jer i sam naziv sporazuma je takav. Možda se ovdje više išlo na to da se legalizuju sva državljanstva koja su kao dvojna stečena u ranijem periodu, a da se na nekakav način reguliše ovo pitanje.

No, nadam se da ćemo raščistiti ova pitanja. Bosna i Hercegovina poštuje sporazum o dvojnom državljanstvu prilikom prijema državljana Hrvatske, ne traži odricanje od prethodnog državljanstva.

RSE: Da li je komplikovana procedura ispisa iz bh. državljanstva i koliko košta?

Zjajić: Ovo je jedan strogo formalan pravni posao koji podrazumijeva strogo pravno zakonom definisane procedure, pribavljanje važećih dokumenata, što nerijetko bude prilično komplikovano za stranke, pogotovo za stranke koje stiču državljanstvo država sa kojima nemamo sporazuma o međusobnom priznavanju javnih isprava, i oni moraju vršiti nadovjeru svojih dokumenata u skladu sa haškom Konvencijom, obezbjeđivati Apostille pečate na dokumentima iz tih država, moraju imati i svježu dokumentaciju iz Bosne i Hercegovine.

Dešava se da moraju prethodno evidentirati svoje državljanstvo u Bosni i Hercegovini koje nije evidentirano, tako da je to jedan složen, komplikovan i strogo formalan posao. Za ovaj posao se plaća i relativno visoka taksa koja iznosi 800 maraka (više od 400 eura), s tim što za one koji stiču državljanstvo nekih od republika bivše Jugoslavije, taksa je u iznosu od 200 maraka (više od 100 eura).

Ukoliko ovaj posao odricanja obavljaju putem diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine u inostranstvu, oni plaćaju i odgovarajuću konzularnu taksu.

Zjajić: Za promjenu državljanstva plaća se relativno visoka taksa (na fotografiji: kovanice konvertibilne marke KM)

Zjajić: Za promjenu državljanstva plaća se relativno visoka taksa (na fotografiji: kovanice konvertibilne marke KM)


RSE: Kad je u pitanju više članova porodice, onda je to zaista skup proces.

Zjajić: Ukoliko se radi o porodici, oni plaćaju jednu taksu – ukoliko su u pitanju roditelji i maloljetna djeca. Ukoliko su djeca punoljetna, onda i oni taksu odvojeno plaćaju.

RSE: Ima li takvih slučajeva da se višečlana porodica odriče državljanstva?

Zjajić: Ima. Imamo i takvih slučajeva, što svakako nepovoljno utiče na cjelokupnu demografsku situaciju u Bosni i Hercegovini. Činjenica da smo do sada, odricanjem od državljanstva, izgubili jedan veliki grad od skoro 75.000 stanovnika, sigurno je poražavajuća činjenica, a opet, sa druge strane, u konstelaciji sveukupne situacije sa dijasporom, sa brojem izbjeglica iz BiH devedesetih godina, ovo se i ne čini možda prevelikom brojkom.

Međutim, imamo i činjenicu da se jedan veliki broj državljana Bosne i Hercegovine koji živi u zemljama anglosaksonskog pravnog sistema nije odricao državljanstva, jer ti pravni sistemi to od njih ne zahtijevaju, ali oni u suštini ne konzumiraju bh. državljanstvo, nemaju lične dokumente, nisu evidentirani u bazama podataka, tako da na nekakav latentan način gube vezu sa svojom domovinom.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG