Dostupni linkovi

logo-print

BiH i dalje bez prijedloga ekonomskih i socijalnih reformi


Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Vijeće ministara BiH i entitetske vlade još uvijek nisu došle do zajedničkog prijedloga ekonomskih i socijalnih reformi, što je dio novog pristupa Evropske unije prema integracijskom procesu Bosne i Hercegovine.

U očekivanju posjete njemačke kancelarke Angele Merkel, koja, kako je zvanično potvrđeno, dolazi 9. jula, te moguće posjete šefice evropske diplomatije Federike Mogerini, najavljuje se utvrđivanje tzv. reformske agende. Zastupnica iz Slovenije u Evropskom parlamentu, Tanja Fajon, o tom kaže:

Tanja Fajon

Tanja Fajon

Novim pristupom je Evropska unija vašoj zemlji stavila do znanja da joj po ko zna koji put pruža ruku i nudi put koji je prilagođen situaciji u Bosni i Hercegovini. U svakom slučaju to Bosna i Hercegovina ne bi smjela propustiti. Ja se bojim da bi inače zemlje članice EU opet izgubile povjerenje. Situacija nije dobra, nije povoljna ekonomski, znam da je puno mladih ljudi koji odlaze, i ta prilika koju sada Evropa nudi je prvi korak na putu koji utvrđuje ekonomske i političke veze između Bosne i Hercegovine i Unije. Taj niz reformi koji je sada na redu, na kraju krajeva je nešto što bi Bosna i Hercegovina trebala učiniti zbog sebe i svojih državljana, ne zbog Evropske unije. Nadam se da će odgovorni političari što prije to shvatiti i da će ispuniti zadatke koji su pred BiH“, kaže Fajon.

Krenulo je dobro, reformski paket su usvojili Vijeće ministara i Vlada Federacije, a onda – zastoj. Ekonomskog analitičara Erola Mujanovića pitamo: da li je to bilo očekivano ili ne?

​„Bilo je za očekivati da će se stvari malo zakomplicirati, a pogotovo sada, u svjetlu Rezolucije o Srebrenici, ovih nekih stvari koje na globalnoj političkoj sceni malo više zaokupiraju državnike ključnih evropskih zemalja, primarno Velike Britanije i Njemačke, tu su se, naravno, svjetla sa Bosne i Hercegovine malo pomaknula i zbog Grčke, međutim, fokus će se vratiti na našu zemlju, pritisak će se nastaviti, ali ono što je još korisnije i zanimljivije jeste da je i dalje u toku proces približavanja reformi, odnosno mjera iz paketa koji se zove Sporazum za rast i zapošljavanje, koji se dešava u nekoliko gradova širom Bosne i Hercegovine. U svakom slučaju, naravno da je svima nama u interesu, čak i političarima koji su trenutno ti koji blokiraju ovaj proces, da se te reforme što prije provedu, jer je to jedini način da se poboljša i ekonomsko okruženje, da se tržište rada redinamizira, i da počne napokon da dotiče u malo većoj i značajnijoj mjeri kapital koji bi bio usmjeren na razne razvojne projekte, na ponovno pokretanje ekonomije. U tom kontekstu, zavisi koliko će ovo sve trenutno trajati, sedmicu, dvije, tri, moguće je da će se kasnije sigurno svjetla i fokus vratiti na onu zadaću koju treba da obavimo. Evropa, odnosno članice Evropske unije i institucije napravile su korak, dva, tri prema Bosni i Hercegovini, ali se očekuju konkretni znakovi, da se određena obećanja ispune od strane naših lidera, kako bi taj proces nastavio da ide svojim tokom“, smatra Mujanović.

Na pitanje je li ovo posljednja prilika za Bosnu i Hercegovinu koju daje Evropska unija Mujanović odgovara:

Erol Mujanović

Erol Mujanović

Prilika je svakako. Ne treba je propustiti. Rijetko kad smo imali takav vjetar u leđa i toliki elan i interes na približavanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Pitanje je, ako ga propustimo, da li i kada će se opet vratiti. Po meni, apsolutno nije upitno i dvojbeno da li i šta treba, ali nadam se da će se to vidjeti na konkretnim djelima, ako mogu tako da kažem. Iz razumljivih razloga dosta teška zadaća čeka i jednu i drugu entitetsku vladu, na primjer, ako govorimo o ekonomiji i reformama koje treba sprovesti. Ja ne vidim izbor niti šta im drugo preostaje, tako da će, jednim dijelom zbog ličnog interesa, zbog nove tranše MMF-a, biti više ili manje prisiljeni da sprovedu određeni broj koraka koji se zahtijevaju", kaže Mujanović.

Sporazum za rast i zapošljavanje je sastavni dio reformskog paketa. Delegacija Evropske unije u BiH organizovala je širom zemlje predstavljanje ovog sporazuma, kako bi građani dobili više informacija. Jedan od brojnih gradova bio je i Mostar.

Evropska unija je inicirala Sporazum za rast i zapošljavanje koji je objavljen u julu 2014. godine, a poziva i na izradu reformskog programa za BiH u zaključcima Vijeća EU iz decembra prošle godine. Sve to je u svjetlu nove evropske inicijative za BiH, kojom se želi staviti naglasak na socioekonomske reforme.

Opšte je poznato da je Bosna i Hercegovina zemlja koja ima pola miliona nezaposlenih, te zemlja koju dvije trećine mladih, prema nekim anketama, želi napustiti. Dio trenutnog stanja opisuje zamjenik šefa Delegacije EU u BiH, Renco Davidi.

„Postoje grupe koje još uvijek uživaju prilično mnogo privilegija, dok postoji ogromni dio stanovništva koji nema mnogo koristi. Ideja je da se pokuša promovisati jak paket ekonomskih reformi koje su potrebne kako bi transformisali ovu zemlju", pojasnio je Davidi.

Zato Sporazum za rast i zapošljavanje, podsjeća sarajevski novinar Ahmed Burić, upire prstom na šest oblasti u kojima je hitno potrebno djelovati. Pitanje svih pitanja je korupcija, ali tu su još i poreska opterećenja na rad, što gura poslodavce u sivo tržište i tjera investitore, poboljšanje opšte poslovne klime, te promjena socijalnih davanja, ističe Burić.

Veliki broj ljudi ovdje prima socijalne naknade prema statusu, a ne prema potrebama, pa nam se događa da ljudi sa ekstra skupim autima dolaze po socijalnu pomoć", zaključuje sarajevski novinar.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

XS
SM
MD
LG