Dostupni linkovi

logo-print
U BiH sve je manje ljubitelja knjige. Mladi uglavnom čitaju ono što moraju – lektiru, i to skraćena izdanja na internetu. Oni malo stariji, češće se odlučuju za laganija štiva, poput američkih bestselera, koja ih neće opteretiti.

Građani BiH danas više čitaju ljubavne romane nego korisnu literaturu. Treba im, kažu, razbibriga od ubrzanog tempa života i stalne borbe za golu egzistenciju.



Oni koji se ne odriču mirisa tiskanih slova na papiru, vole se ponekad vratiti i klasicima pa neki od sugrađana kažu da čitaju Balzaka, Andrića...



Mladi čitaju ono što moraju. Uglavnom je to lektira, i to po mogućnosti skraćeno izdanje na internetu.



Ukoliko ih zainteresuje neko štivo koje je među tinejdžerima u trendu, to je obično nešto laganije o čemu se ne razmišlja. Mama jedne tinejdžerke kaže kako se ne slaže uvijek sa kćerkinim izborom literature.

„To je strašno, ili da iskoristim ovaj jezik mladih – prestrašno. Čitaju se knjige kao što su 'Ja mahaluša'. Sam taj naziv! Nisam je ni pročitala, mada bih trebala, jer je moja kćerka pročitala, pa da vidim o čemu se tu radi. Ali mislim da sam naziv dovoljno govori o toj knjizi, da ne uvrijedim autoricu. Znam i ko je. Vidjela sam je na televiziji. Smatram da ta knjiga ni u kojem slučaju ne bi trebala biti hit među mladim, ali na žalost jeste”.

​Biblioteke gotovo više niko i ne posjećuje. Mnogo toga dostupno je na internetu. No, uspjeli smo pronaći jednu vjernu čitateljicu bibliotečkih izdanja:

„Prije sam puno knjiga kupovala, ali pošto rat pokaže čemu služe knjige. Dosta skromno. Sve u svemu ja mislim da nemaju neka izdanja koja su baš aktuelna ili nova. Finansijski loše stoje bibilioteke, definitivno, ali biblioteke su zaista mjesto gdje možete naći dovoljno literature bez troška. Godišnja članarina je 10 maraka i za te pare se može zaista puno knjiga pročitati.”

Ljubitelji knjige se odgajaju

Ljubitelji knjiga uprkos novim medijima, i nekim novim trendovima, vole navratiti u knjižare. No, i tu su američki bestseleri, produkti dobrog zanata, a ne spisateljskog talenta najtraženiji, kaže Goran Samardžić iz jedne od najpoznatijih knjižara u Sarajevu, Baybook.

Goran Samardžić

Goran Samardžić

„U tom nekom globalističkom smislu, najviše se traže one knjige koje se kupuju svuda po svijetu. Prevodi nekih dijela, obično sa engleskog jezika. I dalje smo na neki način vjerni robovi anglosaksonskog talasa prevoda sa engleskog jezika.

Meni je ponekad krivo kad pomislim kakva sve djela čuče na ovim malim jezicima, pogotovo slavenskim i do čega mi sve nećemo doći za vrijeme svog života i šta sve nećemo pročitati zato što su jednostavno izdavači primorani da zbog prodaje štampaju ta uniformirana djela, koja su već više proizvod zanata, a ne nekog umjetničkog nadahnuća”, ističe Samardžić.

Knjižarka Tanja Todorović, iz Banjalučke knjižare, navodi nekoliko naslova koji se u posljednje vrijeme najviše traže.

„Među najčitanijim knjigama su 'Tigrova žena', 'Avanture nevaljale djevojčice', 'Ruska zima', 'Beogradske priče', 'Kaluđer koji je prodao svoj Ferari' i 'Slatki ukus suza'. Ne gleda se uvijek samo cijena. Ima baš pravih ljubitelja knjiga, kojima nije važna cijena knjige. Smatram da za neku dobru knjigu nije toliko važna cijena, ali nisu visoke cijene takvih knjiga", pojašnjava Todorovićeva.

Literatura u pomen ratu i stradanjima na ovim prostorima samo je za mali krug ljudi. Stručna literatura je nešto traženija, kaže Samardžić i dodaje da se ljubitelji knjige stvaraju.

„Ljudi koji sebe nikada nisu zamišljali kao buduće čitaoce, postali su na neki način ovisni o Buybooku i buybookovim knjigama. Ja znam primjer nekih taksista koji su došli u polu-pripitom stanju da se pomalo izruguju u Buybook listajući knjige. Ja sam od dvojice tih ljudi uspio da napravim čitače. Počeo sam sa njima, kao sa djecom, od bukvara, od najlakših knjiga, tako da su danas to ljudi koji mogu skoro pa razumjeti profesorske, nadahnute i knjige koje podrazumijevaju određeni stepen obrazovanja. Dakle, sve su mogućnosti dozvoljene i mi moramo priznati da ugađamo svakome kako znamo i umijemo”, zaključuje Samardžić.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

XS
SM
MD
LG