Pitanje o tome da li studenti univerziteta treba da budu kažnjeni ako pozivaju na genocid nad Jevrejima i odbijanje predsjednice jednog od elitnih univerziteta da na njega da direktan odgovor, razbuktalo je raspravu o antisemitizmu u američkoj akademskoj zajednici.
Ovo pitanje postavljeno je tokom saslušanja u Kongresu na kojem su se istraživale tvrdnje o porastu antisemitizma u kampusima kada je predsjednica Univerziteta u Pennsylvaniji, inače jednog od najstarijih i najprestižnijih u Sjedinjenim Državama, rekla da sve zavisi od "konteksta". Njen odgovor je izazvao dalje kontroverze u trenutku kada su u posljednja dva mjeseca, univerzitetski kampusi epicentar rasprava i protesta zbog rata Izraela i Hamasa, pišu svjetski mediji.
Univerziteti pod istragom
Predsjednice tri prestižna univerziteta u Sjedinjenim Državama, našle su se na udaru kritika zbog antisemitizma u visokoobrazovnim ustanovama nakon saslušanja u Kongresu koje se desilo početkom decembra. Situacija se dalje zakomplikovala jer su se zagovarači slobode govora i bogati donatori umiješali u okršaj oko suprotstavljenih stavova, piše britanski Guardian.
Odbor Predstavničkog doma za obrazovanje i radnu snagu predvođen republikancima otvorio je 5. decembra istragu o tri univerziteta, rekavši da škole ne čine dovoljno na rješavanju antisemitizma u kampusima.
Na ispitivanjima su se, pored Univerziteta u Pennsylvaniji, poznatog UPenn-a, našli i Univerzitet Harvard i Massachusetts Institute of technology (MIT).
Predsjednica Univerziteta u Pennsylvaniji, Elizabeth Magill, je optužena da je "izbjegavala" odgovor na pitanje republikanske članice Kongresa, Elise Stefanik o tome da li će pozivi studenata na genocid nad Jevrejima biti okarakterisani kao uznemiravanje u kodeksima ponašanja na univerzitetima.
Stav Magill da sve zavisi od "konteksta" takvih poziva, a ne direktnog odgovora "da", koji je tražila Stefanik, izazvalo je osude i republikanaca i demokrata, pozive na ostavku i prijetnju da se izgubi 100 miliona dolara za univerzitet, što je donacija milijardera filantropa Rossa Stevensa koji je diplomirao na UPenn-u. Stevens je osudio "odobravajući pristup" univerziteta na govor mržnje i diskriminaciju Jevreja. Magill je nakon svega, u subotu, 9. decembra dala ostavku na svoju poziciju.
S druge strane, piše Guardian, Stefanik se našla pod lupom zbog pristupa ispitivanju, jer je često koristila riječ "genocid" i povezivala je sa uzvicima koji su se čuli tokom propalestinskih demonstracija u nekoliko američkih kampusa gdje se pozivalo na "intifadu", riječ koja na arapskom znači ustanak, i korištena je u odnosu na mirne i nasilne palestinske demonstracije. Dok neke jevrejske studentske grupe vide "intifadu" i druge fraze poput "od rijeke do mora" kao pozive na nasilje, propalestinske grupe tvrde da se odnose na uopštenu poruku koja poziva na slobodu Palestinaca.
Prilika za republikance
Godinama su se konzervativci borili da uvjere američke birače da je lijeva orijentacija visokog obrazovanja ne samo pogrešna nego i opasna, piše The New York Times, napominjući da su tvrdili da su univerziteti i studenti sve više u stisku ideologija, od pitanja političke korektnosti tokom jedne decenije, zatim pretjeranom "socijalnom pravdom" tokom druge, a posljednjih godina "probuđenim" (pokret woke, op. red.), koje se ne bi smjele odbacivati kao "akademski hir ili bezazlena revnost".
Ono što se vidjelo kao potvrda pristupa da ideologije na univerzitetima treba ozbiljnije shvatiti, desila se u jeku studentskih protesta u kampusima protiv vojne kampanje Izraela u Gazi na kojima se ponekad mogla čuti neprijateljska, ali i nasilna retorika prema Jevrejima. Ovo pitanje je kulminiralo kada je početkom decembra došlo do ispitivanja u Kongresu pred kojim su se našla tri elitna američka univerziteta zbog, dok su republikanci naveli kako je "pojava antisemitizma simptom radikalne ideje" na koje su dugo upozoravali.
Za republikance, porast antisemitizma u govoru i skromni odgovor nekih lidera akademske zajednice predstavilo je priliku na koju su dugo čekali kako bi liberale ili njihove institucije optužili da su "netolerantni i puni mržnje". "Kao veliku opasnost vidim pristajanje na ideologiju svojstvenu ljevici koja se temelji na rasi", rekla je tokom saslušanja zastupnica Virginia Foxx, republikanka iz Sjeverne Karoline, dodajući da su "institucionalni antisemitizam i mržnja otrovni plodovi kulture vaših ustanova".
Ali, kako piše New York Times, jačina ove kritike naglašena je činjenicom koliko joj se demokrata pridružilo. Glasnogovornik predsjednika Joe Bidena osudio je predstavnike tri elitna univerziteta, što su ponovili i drugi demokratski zvaničnici, poput guvernera Pennsylvanije, Josha Shapira.
"Dugo sam govorio da antisemitizam, posebno na američkoj ljevici, nije tako loš kao što su ljudi tvrdili", napisao je Sam Altman, šef kompanije za umjetnu inteligenciju OpenAI i veliki donator demokrata, na društvenoj mreži X. "Samo bih želio da kažem da sam bio potpuno u krivu."
'Moralno konfuzni' univerziteti
Tri predsjednice najelitnija svjetska univerziteta, Harvarda, Univerziteta u Pennsylvaniji i Massachusetts Institute of Technology (MIT), zajedno su sjedile za stolom za svjedoke. Tri žene, jedna je crnkinja, jedna je Jevrejka, bile su glavne svjedokinje na saslušanju u Kongresu zbog antisemitizma u američkim kampusima. Svega nekoliko dana od saslušanja, jedna od njih bila je prisiljena da da otkaz, dok se druge dvije bore da ostanu na poslu, napisao je Financial Times o kontroverzi koja je uzdrmala američke obrazovne ustanove.
Za nekoliko sati, predmet saslušanja u Kongresu, antisemitizam na američkim univerzitetima, označen je kao istorijski trenutak u kojem je moralna konfuzija elitnih američkih univerziteta ogoljena. Bila je to ista konfuzija koja je zapanjila mnoge kada je Hamas poubijao izraelske civile, a neki studenti su to ili proslavljali ili pokušavali da opravdaju.
Albert Bourla, izvršni direktor Pfizera i unuk žrtava Holokausta, nazvao je svjedočenje predsjednica tri univerziteta "jednim od najpodlijih trenutaka u povijesti američke akademske zajednice".
Akademski radnici, koji su pokušavali premostiti podjele između slobode govora i sigurnosti kampusa, između bijesnih studenata i bijesnih donatora, te između suparničkih filozofija socijalne i rasne pravde, na kraju su otkrili da ih je nemoguće premostiti.
Govoreći o stavu koji je iznjela predsjednica Univerziteta u Pennsylvaniji, Elisabeth Magill, koja je ubrzo i podnije ostavku, Scott Bok, predsjedavajući upravnog odbora univerziteta, iako ju je isprva branio, na kraju je rekao da je "postalo jasno da njen položaj više nije održiv". Bok je u izjavi nazvao svjedočenje Magill "vrlo nesretnim pogrešnim korakom".
Stvarna dubina problema?
Velika korist od svjedočenja tri predsjednice elitnih škola pred Kongresom je ta što je skinuta maska s intelektualne i političke korupcije većeg dijela američke akademske zajednice, napisao je konzervativni Wall Street Journal, navodeći kako je javnost bila zaprepaštena dvosmislenošću akademskih liderica na pitanje da li je zagovaranje genocida nad Jevrejima prekršilo kodekse ponašanja na njihovim univerzitetima.
Predsjednice MIT-a, Harvarda i Univerziteta Pennsylvania skrivale su se iza zabrinutosti oko slobode govora, ali kao što svi koji obraćaju pažnju znaju, ove škole ne štite govor s kojim se ne slažu. Oni to kažnjavaju, naveo je Wall Street Journal. Iako su se predsjednice izvinile i korigovale svoje komentare pred Kongresom, do toga je došlo tek nakon što se pojavila mogućnost jasnih političkih posljedica.
U kritičkom osvrtu, američki list je napisao da ova epizoda neće iskorijeniti politiku "raznolikosti, jednakosti i inkluzije" (DEI) koja koristi rasu, rod i seksualnost kao "političko oružje za provođenje intelektualnog konformizma ili kažnjavanje neistomišljenika".
Stvarnost je takva da mnoge visoke škole u posljednje vrijeme njeguju stvove koji podrivaju klasične liberalne vrijednosti i temeljna američka načela. Tolerancija prema antisemitizmu je jedan ružan primjer, ali problem je dublji i zahtijeva hitnu pažnju, upozorio je Wall Street Journal.
Facebook Forum