Denis Latin rođen je u Šibeniku 1966. godine. Diplomirao je Politologiju u Zagrebu 1989. godine. Odmah počinje da radi kao novinar na HTV-u. Vredi reći da 1990. godine postaje voditelj TV Dnevnika i da je bio najmlađi voditelj u istoriji hrvatske televizije. U vreme rata u Hrvatskoj šef je ratnog studija u Sisku i ratni reporter. Krajem 1992. godine počinje da radi emisiju Slikom na sliku i tako godinu dana. Njegovo čedo, Latinicu, počinje da emituje 1993. godine u okviru nezavisne produkcije Mreža, a glavni i odgovorni urednik ove produkcije postaje 1996. godine. Latin je sve vreme pisao za Slobodnu Dalmaciju, Globus, Gloriju, a u Nacionalu je stalni kolumnista. Od 1990. godine, pa do 2005., Latin je dobio sedam prestižnih novinarskih nagrada, kako domaćih, tako i međunarodnih. Preplivao je od Zlatnog pera pa do Nagrade za najboljeg novinara jugoistočne Evrope. Zaobišla ga je samo 2004. godina. Na jednoj strani su nagrade, a na drugoj tužbe koje Denis Latin dobija od onih koji budu pogođeni i uvređeni njegovim stavovima. Mislim da je tačan podatak da u ovom trenutku Latin za 13 sudskih postupaka duguje preko tri miliona kuna, ili 400 hiljada eura.
Denis Latin ne dozvoljava da se pletu priče oko njegovog privatnog života, pogotovo ne u žutoj štampi. Priznaje da obožava životinje, posebno pse, dalmatince i šnaucere. Novinari koji sa njim rade smatraju da je Latin atipičan jer nikada ne pije piće sa svojim gostima, ni pre, ni posle emisije. Za Denisa Latina bez imalo dileme može se reći da je beskrajno ambiciozan. Možda i namerno neguje imidž arogantnog voditelja, ali uvek do najmanje sitnice pripremljenog. Denis Latin bio je svestan Hrvatske devedesetih. Rekla bih da je to i danas. Zna da se Hrvatska mora suočiti sa svojom bliskom prošlošću.
RSE: Pročitala sam vest da vam se preti smrću i da ste pod zaštitom policije?
LATIN: Policija me štiti svuda gdje god se krećem, ne samo u stanu, zbog brojnih prijetnji koje smo primili u našu redakciju. Ako idem u dućan, policija me prati. Nemam nikakvih aktivnosti u toku dana bez policije.
RSE: Kako se osećate ovih dana?
LATIN: Ne osjećam se dobro. Kada niste slobodni, onda ne dišete kako treba. Bio sam već u svojoj karijeri nekoliko puta izloženoj toj situaciji, tako da sam se već navikao.
RSE: Da li pripremate sledeću Latinicu?
LATIN: Polako radimo, ali moram priznati da nam emitiranje Latinice baš i nije izvjesno na HRT-u.
RSE: Da li to znači da niste formalno pod suspenzijom?
LATIN: Ne mogu vam točno reći svoj status, ništa za sada nije definirano. U sljedećih petnaest dana će mi reći na koji način će me Ravnateljstvo Hrvatske televizije, po nalogu programskog Vijeća HRT-a, kazniti.
RSE: To znači da imate temu sledeće Latinice?
LATIN: U ponedjeljak bi se trebala, po našem stalnom rasporedu, emitirati emisija pod naslovom - Zašto se sramimo partizanske prošlosti? Ta emisija je snimljena i spremna za emitiranje.
RSE: Ćutali ste nekoliko dana kada je počela frka povodom poslednje Latinice. U međuvremenu ste dali intervju BBC-u, a sada i nama. Da li je to vaš izbor?
LATIN: Ovih dana me zovu sa svih strana, ne samo iz Hrvatske i sa prostora bivše Jugoslavije, nego i kolege iz medija iz Evrope, pa čak i iz Amerike. Javljaju se i pitaju što se događa. Svi su zainteresirani.
RSE: Neke od vaših ranijih emisija izazvale su buru u javnosti. Neke su i zabranjivane. Jednu seriju zabranjenih emisija ste emitovali ne tako davno. Da li je ovo nešto drugačije, obzirom da je stiglo do Sabora i da Vijeće HRT-a traži odgovornost, da se drma rukovodstvo kuće? Čak ste optuženi da ste krivi za samoubistvo jednog branitelja.
LATIN: Bitno je drugačije zbog konteksta u kojem se to događa. Događaj koji određuje sva ta zbivanja i sve te potrese je izručivanje generala Gotovine Haškom sudu, koje se dogodilo prije tjedan dana. Emisija koja je imala za temu Tuđmanovu ostavštinu nije donijela neke senzacionalne podatke. Sve te stvari koje smo objavili u ponedjeljak, emitirali smo u bezbroj emisija u posljednjih desetak godina. Očito je da su u Saboru bili snažno naelektrizirani zbog odgovornosti i težine zadatka, kakav je u svakom slučaju izručenje generala Gotovine Hagu. Morali su pronaći jednu drugu žrtvu. Pokušaj rušenja cijelog vodstva HRT-a je jedan proces koji se događa posljednjih nekoliko mjeseci. Počelo je smjenjivanjem kolege Ladišića iz emisije Otvoreno, nastavilo se nekim drugim pritiscima, da bi na kraju rezultiralo ovom velikom hajkom koja nije mogla proći ni bez insinuacija na račun toga da sam odgovoran za smrt jednog branitelja. Zanimljivo je da smo u emisiji Tuđmanova ostavština pokazali vrijeme devedesetih, kada su se u Hrvatskoj intezivno proganjali ljudi, i po nacionalnoj i po političkoj osnovi. Ono što je interesantno i što je svojevrstan apsurd je to da se dan nakon emitiranja te emisije nešto slično počelo događati u stvarnosti. Možemo reći da se ponovilo sve ono što je obilježilo Tuđmanova vremena iz devedesetih.
RSE: Vezali ste to za hapšenje Gotovine. Mislite li da je slučaj Gotovina veoma neprijatan po rejting vlade i premijera Sanadera?
LATIN: To je očigledno. Problem izručenja generala Gotovine Haškom sudu je problem koji posljednjih četiri do pet godina intenzivno opterećuje, ne samo Sanaderovu, nego i onu prijašnju, Račanovu vladu. Hrvati su jako osjetljivi na generala Gotovinu. Sam taj ambijent u kojem se sve to dešava je ovu emisiju, koja po ničemu nije sporna, koja sadrži činjenice koje još nitko nije demantirao i koja donosi stav koji je prevladavao 1999. godine, kada se promijenila vlast i kada je takva ocjena Tuđmanove politike dovela do promjene vlasti, učinio problematičnom. Problematično je samo vrijeme u kojem se emisija emitirala, četiri dana nakon uhićenja generala Gotovine.
RSE: Šta kažete na tezu da je to sjajan povod da HDZ ponovo preuzme vlast na najuticajnijem mediju u pripremi sledećih izbora? Da li je u pitanju HDZ, ili je u pitanju desno krilo HDZ-a?
LATIN: Hajku vodi desno krilo HDZ-a, ali se ništa ne događa bez blagoslova premijera, niti bez blagoslova opozicije, koja je očito u ovim teškim vremenima Sanaderovoj vladi i Sanaderu dala podršku. Po pitanju ove emisije u Saboru se jedan dio zastupnika opozicije jasno izjasnio dajući podršku ocjenama desnog krila HDZ-a, što me neugodno iznenadilo.
RSE: Kako bi ste prokomentarisali tezu - Latin je znao šta radi i uradio je to sasvim svesno? A zašto ste to uradili, ima raznih pretpostavki. Jedna je da ste već nameravali da odete iz državne televizije, pa kada je već tako, da odete u velikom stilu. Druga teza kaže da ste to uradili sa nekom političkom pozadinom?
LATIN: Ova emisija je bila rađena i planirana već nekoliko mjeseci prije. Teme planiramo dosta unaprijed. Vezali smo je uz 10. prosinac, kada je bila šesta godišnjica smrti Franje Tuđmana. To nama se učinila kao idealna prilika da ponovimo jednu takvu temu. Slučajno se poklopilo izručenje i to da sam prije nekoliko mjeseci dobio izvjesne ponude da pređem na konkurentsku privatnu televiziju NOVA, ali to se nije konkretiziralo, niti sam ja o tome ozbiljno razmišljao, čak ni u situaciji kada na HTV-u ne bih mogao slobodno raditi svoje emisije.
RSE: ''Hrvatska u vrijeme Tuđmana bila je jedna mala, nedemokratska, nesimpatična i od međunarodne zajednice izolirana zemlja.''
''Mislim da je ovaj prilog vrlo tendenciozan i sramotan jer pokušava nekakvim poluistinama i podmetanjima prikazati čovjeka iza kojeg stoje puno veća povijesna djela. To je isto kao kada bi sada neko htio objasniti sedam godina vladavine bivšeg kancelara Šredera u Njemačkoj time što se četiri puta ženio, ili Klintona što je imao neke seksualne afere. Državnička djela se ne mogu objasniti ovakvim prizemnim podmetanjima i ovakvim ocjenama koje su jedno insinuatorsko psihologiziranje.''
''On je počeo kao komunist i general, a nakon toga smo čuli rečenicu, koja nije falsifikat jer smo je čuli za govornicom, da je NDH bila ostvarenje tisućljetnog sna hrvatskog naroda.''
''Vi to shvaćate tendenciozno.''
''Kako tendenciozno? Svako normalan zna što je bila NDH.''
* * * * *
''Tuđman govori pozitivno o genocidu koji je on spremao nad srpskim narodom u Hrvatskoj. Šta je bilo sa onima koji su ostali? Bili su zaklani. Da je ostalo više ljudi, tko zna šta bi se s njima dogodilo.''
Nije ovo sam vrh emisije. Bilo je u njoj žestokih stvari.
LATIN: U emisiji ljudi iznose različita mišljenja o tom problemu. Bilo je pet reportaža u kojima su se iznosila fakta koja su se odnosila na pojedine probleme, kao što je Tuđmanova uloga u ratu u Bosni i Hercegovini, na politiku koju je on vodio i koja se odnosila na međuetničku mržnju. Tu si bila i fakta koja su govorila o njegovoj ideji da se u Jasenovcu izmiješaju kosti onih koji su stradali u Jasenovci i ustaša, njihovih katova. Ima jedan prilog koji govori o privatizaciji i o tome kako se svjetska politika odnosila prema Tuđmanu, kao i prilog koji donosi neke zanimljive biografske podatke o njemu.
RSE: Bilo je reči i o Oluji i o Bosni. Emisiju sam gledala i moram da kažem da su prilozi bili dosta žestoka provokacija. Vi ste u pripremi emisije procenili da je javnost spremna da se potpuno otvore sva ta pitanja o Tuđmanu?
LATIN: U proteklih desetak godina smo pojedine segmente, koji su u ovoj emisiji bili na jednom mjestu, već obrađivali i javnost ih je provarila. Nije bilo nikakvog razloga da se očekuju ovakva iznenađenja, kao što je saborska rasprava dan poslije.
RSE: Vi ne mislite da je bitno pitanje da li je došlo vreme za prevednovanje uloge Franje Tuđmana i za ozbiljno propitivanje njegove ostavštine? Mislite da nije suština u tom pitanju?
LATIN: Mislim da ne. Mislim da su Hrvati još 2000. godine o Tuđmanu rekli ono što su mislili, glasajući protiv njegove politike i opredjeljujući se za drugu.
RSE: To znači da mislite da je u Hrvatskoj jasno pozicionirana javnost u odnosu na sva krupna pitanja, kao što su pitanje partizana, ustaša, Jasenovac, Oluja, tajkuni, Bosna?
LATIN: Mislim da javnost pravilno razmišlja, da je pravilno usmjerena i da zbog toga što gledamo njih u Saboru i slušamo njihove rasprave, ne možemo reći da javnost misli baš onako kako misle oni. Oni izlaze sa nedefiniranim stavovima jer se boje za svoje pozicije. Misle da ako budu iznosili ovakva stajališta, kao što su iznošena u mojoj emisiji, da neće proći na sljedećim izborima i da će njihova pozicija biti upitna.
RSE: Vi ste opstali i u najtežim vremenima, od prve čistke, odmah po dolasku Tuđmanove vlasti, do ratnih vremena i post-tuđmanovskog perioda. Za pretpostaviti je da ste veoma vešti u koncipiranju emisije koja će biti dovoljno hrabra, da dobijate i prestižne nagrade u svetu za nezavisno novinarstvo, ali i dovoljno profesionalno odmerena da je teško kritičarima da vas ozbiljno uzdrmaju, iako su neke emisije bile zabranjene. Kako se dogodilo da napravite emisiju koja je toliko iritirala deo javnosti i vlast? Da li ste znali šta radite?
LATIN: Naravno da sam znao šta radim. I sada, kada je sve to prošlo, ništa što je u toj emisiji rečeno nije demantirano. Niko nije opovrgao ni jedan podatak, već se čula samo kvalifikacija da je to bila loša emisija, ili da je bila neuravnotežena. To nije točno jer su u emisiji iznošena različita i posve suprotna stajališta. Mislim da u ovoj emisiji čak nisam išao svojom klasičnom metodom, da idem korak ispred vremena u kojem se nalazim. Mislim da je ova emisija, po svojoj kompletnoj postavci, emisija iz nekih prošlih vremena i stvari koje smo već davno prije sami sebi rekli. Sadašnja situacija je osjetljivija i vladajuća politika je nije mogla prihvatiti. Htjela je aktualne probleme i oči javnosti usmjeriti na nešto sasvim drugo.
RSE: Da li je današnja Hrvatska zapravo Janus sa dva lica – jedno je proevropsko, a drugo izrazito desničarsko, pa tako ta dva lica imaju i vladajuća partija i državna televizija? Koje lice prevladava i da li je desnica u ofanzivi?
LATIN: Dogodila se jedna zanimljiva stvar na jesen, kada su počeli pregovori sa Evropskom unijom i sada kada su se riješili generalnog problema, a to je izručenje generala Gotovine. Time se otvorio prostor za pristup NATO-u. Sada će ta radikalna desnica, to drugo lice Hrvatske, zbog tih gubitaka na jednom svom frontu, na unutarnjom političkom planu pokušati osvojiti sve važne institucije, među koje spada i javna televizija, koju bi htjeli pretvoriti u državnu televiziju. Mislim da upravo zbog činjenice da smo počeli pregovore sa Evropskom unijom, to neće biti moguće.
RSE: U HRT-u neke vaše kolege potpisuju peticiju nezadovoljni stanjem u toj kući. Kažu da su već spremne nove kadrovske ekipe koje više odgovaraju sadašnjoj vlasti. Čini mi se da su te podele vidljive i na ekranu. Odmah iza vaše emisije išla je emisija Otvoreno, koja je, kažu, prilično nekritički govorila o tom periodu, a o njoj ni reči u ovim raspravama.
LATIN: Počinje različitim aršinima da se mjeri pojedinim novinara. Očito je da za jedne vrijede jedna pravila, a za druge druga. Moguće je da se iza svega toga krije pokušaj da se novinare vrjednuje po njihovoj političkoj orijentaciji, a ne po tome da li poštuju činjenice, ili ne.
RSE: Kažu da već postoji ekipa spremna da zameni sadašnje vodstvo u HRT-u.
LATIN: Većina njih tu ekipu povezuje sa potpisnicima peticije i uz urednika Gorana Milića. Točno to ne znam, ali bi se moglo reći da je to ta skupina.
RSE: Šta predviđate da će se događati? Mirko Galić, direktor kuće, odbija da da ostavku.
LATIN: Očekujem internacionalizaciju cijelog problema. Mislim da će do toga doći ukoliko se stvari nastave događati na ovaj način, enormnim pritiscima, pa i programskim, a od danas i financijskim.
RSE: Očekujete da se pokaže prednost Hrvatske koja je na vratima Evrope?
LATIN: Očekujem da nakon problema sa Haškim sudom, problemi medija ponovno postanu glavno pitanje u odnosima sa Evropom. Iako se činilo da smo mnoge stvari medijske politike riješili u proteklih pet-šest godina, izgleda da se stvari vraćaju tamo gdje su bile.
RSE: Da li je bilo reakcija gledalaca iz susednih zemalja?
LATIN: Bilo ih je jako puno. I novinari iz susjednih zemalja izvještavaju o cijeloj situaciji. Kolege me zovu, podržavaju, tako da sam jako zadovoljna jer je moja emisija gledana u svim zemljama bivše Jugoslavije. Moja publika je svugdje gdje dopire signal HTV-a.
RSE: Da li se danas mišljenje o Hrvatskoj u regionu formira i na osnovu emisija kao što je Latinica?
LATIN: Mislim da da. Mislim da na nas povezuje, ne samo to što smo ugošćavali ljude iz bivših zemalja Jugoslavije, nego i to što tretiramo sve teme koje su nam slične, a to su razne tematike, stresovi od ratne situacije i okretanje normalnom životu i Evropi. Ljudi iz drugih krajeva su pronašli odgovore na neka od pitanja. Normalno je da ih plaši ono što se događa u Hrvatskoj jer onda tako nešto mogu očekivati i kod sebe.
RSE: Da li vas lično brine šta će se događati sa Hrvatskom, ili mislite da činjenica da je Hrvatska na vratima Evrope znači da postoji ozbiljna brana za ekstremno desne snage? Kako procenjujete sadašnju situaciju?
LATIN: Iskreno se nadam da Evropa ima stav oko naših problema, da će reagirati i da će nas spasiti od toga da se vratimo unazad. Ako se to ne dogodi, onda će to biti veliko razočaranje u Evropu i u evropske demokratske snage.
RSE: Koje emisije su vam bile zabranjene, koje teme?
LATIN: To su uvijek jedne te iste teme. Zadnja koja je bila skinuta je emisija o deustašizaciji. To je bilo 2002. godine. Emisija je govorila o sličnim stvarima kao i ova. Kada god se dotiču stvari koje se tiču ustaštva, koji se dogodio tijekom devedesetih, onda se uvijek javi netko tko tu emisiju želi stopirati. To je još uvijek, na žalost, tabu tema, ne toliko za obične građane, koliko za eksponente vlasti i za njihove medijske eksponente.
RSE: Da li je srpsko pitanje i dalje jedna od tih najosetljivijih tabu tema? Vi ste je probili onda kada je vaš gost bio jedan zanimljivi autor, pokojni Boža Knežević.
LATIN: On je, na žalost, poginuo posle te emisije u prometnoj nesreći.
RSE: On je bio autor emisije o Oluju i o onome što se događalo tokom akcije Oluja. Kada je to bilo?
LATIN: To je bilo 2001. godine. Bila je to afera velikih dimenzija. I tada je pod pritiskom bio direktor Mirko Galić, kao i ja. Predsjednik HDZ-a je tražio našu ostavku. I tada sam bio pod policijskom zaštitom. Dosta medija u zemlji je tada bilo vezano za ove optužnice i Hag. U proteklih četiri do pet godina smo, po pitanju zaštite srpske manjine i po pitanju povratka izbjeglica, barem što se tiče politike i medija, napravili jedan značajan iskorak. Ovo što se sada događa bi mogao biti jedan korak unazad.
RSE: Jedno vreme se činilo da ste počeli da se bavite društvenim fenomenima, malo daljim od ovih žestokih političkih tema. Da li me utisak vara?
LATIN: Različiti su tipovi emisija koje radimo. Neke su jako političke, neke su zabavne, neke su društvene, a neke su socijalne. Lepeza tema koje Latinica obrađuje i koje smo prvi otvarali je velika. Prava manjina i zaštita žena od nasilja su teme koje je Latinica prva počela raditi. Povremeno dođe do zasićenja, pa se malo odmaknemo od politike i krenemo u neke ležernije vode. Činjenica da se opet događa ista situacija, pokazuje da smo ipak na istom putu i da idemo istim pravcem.
RSE: Imate li podršku od kolega i kako je izražavaju?
LATIN: Imam podršku dijela kolega iz HTV-a. Situacija je sada dosta vruća i djeluje dosta nesigurno. Pitanje je sekunde, sata, ili minute kada će se cijela kuću urušiti i kada će doći neke nove, zdrave, svježe snage i preuzeti vlast. U trenutku te nesigurnosti je teško očekivati veliku podršku ljudi sa HTV-a.
RSE: Kako vam se čini istup generalnog direktora, Mirka Galića?
LATIN: Njegova pozicija nije nimalo laka. To sudim po svojoj, koja je isto tako teška. Nije lako zadovoljiti sve političke snage u Saboru, sve njihove zahtjeve i imati financijsko poslovanje onako kako političari žele, da oni budu zadovoljni svojom slikom na ekranu i da slijedimo evropski put. Sve to skupa držati pod kontrolom nije nimalo lako. Mislim da je to Mirko Galić u proteklim godinama radio dosta solidno. Mogu zaključiti iz onoga što mu se sprema, i sa čim se suočava, da radikalno desno krilo HDZ-a želi smijeniti i postaviti stranačkog kandidata. Mirko Galić, ako ništa drugo, bio je barem novinar.
RSE: Da li se na HTV-u može dogoditi ono već viđeno s početka devedesetih, kada je cela jedna ekipa bila sklonjena?
LATIN: Mislim da se to ne bi moglo dogoditi na isti način kao tada. Tada je više bila u pitanju nacionalna osnova novinara. Mislim da bi se novinari ovdje mogli birati po svojoj političkoj orijentaciji. U tom smislu bi se mogla očekivati čistka tog tipa. Ne bi bilo baš sve isto kao devedesete, ali metode su iste. Radikalno krilo HDZ-a ne može podnijeti drugačije mišljenje. Ukoliko bi se takav potez dogodio, išao bi u pravcu da miče sve novinare koji u svojim emisijama pokušavaju iznijeti različita stajališta o nekom problemu.
RSE: Kako danas, sa ove distance, gledate na ono šta se događalo u vašoj kući početkom devedesete?
LATIN: Mislim da smo se u velikoj mjeri demokratizirali i da ovakve stvari, bez značajnijeg procesa, ne bi mogle proći. Razlika je u tome što smo se tada nalazili u ratu i ipak je Hrvatska bila napadnuta. Sada nismo od nikoga napadnuti i imamo svoju državu koja je međunarodno priznata. Počeli smo pregovore sa Evropskom unijom. Čini mi se da to nije isto i da sve te nedemokratske tendencije ne bi mogle proći bez značajnih protesta i podrhtavanja u javnosti.
RSE: Jedno vreme ste radili i emisiju Slikom na sliku. Bili ste i ratni izveštač. Imali ste uvid u to kako rade vaše kolege iz beogradske televizije. Gledano iz današnjeg ugla, da li su bili mnogo drugačiji, ili su te dve televizije obavljale svaka svoj posao na sličan način?
LATIN: Na žalost, to je bilo vrijeme ratne propagande. Bilo je dosta sličnosti. Kvaliteta emisije Slikom na sliku je bila u tome da je donosila izvještaje svih televizija i na taj način raskrinkavala laži. Mogu reći da je tih laži bilo na svim stranama. To smatram jednim od svojih boljih projekata.
RSE: Da li ćemo gledati Latinicu na nekoj drugoj televiziji?
LATIN: Sve ovisi od toga kuda će stvari otići, ali po samoj prirodi emisije koju radim i novinarstvom kojim se želim baviti u životu, za sebe ne vidim baš pretjerano prostora na privatnim televizijama, ali su moguće svakakve životne situacije. Treba pričekati što će se događati sa javnom televizijom u Hrvatskoj, hoće li se ona pretvoriti u stranačku televiziju. Mislim da to neće proći i iskreno vjerujem da ću ostati na Hrvatskoj televiziji.
RSE: Vaša prognoza, kao iskusnog političkog novinara, koji je opstao i u najtežim vremenima, jeste da će biti Latinica?
LATIN: Mislim da hoće. Ne mogu vam ništa garantirati što će se događati u međuvremenu, hoće li biti kazni i hoće li se Latinica, možda, prestati emitirati, ali ja se i dalje želim baviti novinarstvom na način na koji sam se bavio. Valjda će u svim tim medijima biti prostora i za mene.
Denis Latin ne dozvoljava da se pletu priče oko njegovog privatnog života, pogotovo ne u žutoj štampi. Priznaje da obožava životinje, posebno pse, dalmatince i šnaucere. Novinari koji sa njim rade smatraju da je Latin atipičan jer nikada ne pije piće sa svojim gostima, ni pre, ni posle emisije. Za Denisa Latina bez imalo dileme može se reći da je beskrajno ambiciozan. Možda i namerno neguje imidž arogantnog voditelja, ali uvek do najmanje sitnice pripremljenog. Denis Latin bio je svestan Hrvatske devedesetih. Rekla bih da je to i danas. Zna da se Hrvatska mora suočiti sa svojom bliskom prošlošću.
RSE: Pročitala sam vest da vam se preti smrću i da ste pod zaštitom policije?
LATIN: Policija me štiti svuda gdje god se krećem, ne samo u stanu, zbog brojnih prijetnji koje smo primili u našu redakciju. Ako idem u dućan, policija me prati. Nemam nikakvih aktivnosti u toku dana bez policije.
RSE: Kako se osećate ovih dana?
LATIN: Ne osjećam se dobro. Kada niste slobodni, onda ne dišete kako treba. Bio sam već u svojoj karijeri nekoliko puta izloženoj toj situaciji, tako da sam se već navikao.
RSE: Da li pripremate sledeću Latinicu?
LATIN: Polako radimo, ali moram priznati da nam emitiranje Latinice baš i nije izvjesno na HRT-u.
RSE: Da li to znači da niste formalno pod suspenzijom?
LATIN: Ne mogu vam točno reći svoj status, ništa za sada nije definirano. U sljedećih petnaest dana će mi reći na koji način će me Ravnateljstvo Hrvatske televizije, po nalogu programskog Vijeća HRT-a, kazniti.
RSE: To znači da imate temu sledeće Latinice?
LATIN: U ponedjeljak bi se trebala, po našem stalnom rasporedu, emitirati emisija pod naslovom - Zašto se sramimo partizanske prošlosti? Ta emisija je snimljena i spremna za emitiranje.
RSE: Ćutali ste nekoliko dana kada je počela frka povodom poslednje Latinice. U međuvremenu ste dali intervju BBC-u, a sada i nama. Da li je to vaš izbor?
LATIN: Ovih dana me zovu sa svih strana, ne samo iz Hrvatske i sa prostora bivše Jugoslavije, nego i kolege iz medija iz Evrope, pa čak i iz Amerike. Javljaju se i pitaju što se događa. Svi su zainteresirani.
RSE: Neke od vaših ranijih emisija izazvale su buru u javnosti. Neke su i zabranjivane. Jednu seriju zabranjenih emisija ste emitovali ne tako davno. Da li je ovo nešto drugačije, obzirom da je stiglo do Sabora i da Vijeće HRT-a traži odgovornost, da se drma rukovodstvo kuće? Čak ste optuženi da ste krivi za samoubistvo jednog branitelja.
LATIN: Bitno je drugačije zbog konteksta u kojem se to događa. Događaj koji određuje sva ta zbivanja i sve te potrese je izručivanje generala Gotovine Haškom sudu, koje se dogodilo prije tjedan dana. Emisija koja je imala za temu Tuđmanovu ostavštinu nije donijela neke senzacionalne podatke. Sve te stvari koje smo objavili u ponedjeljak, emitirali smo u bezbroj emisija u posljednjih desetak godina. Očito je da su u Saboru bili snažno naelektrizirani zbog odgovornosti i težine zadatka, kakav je u svakom slučaju izručenje generala Gotovine Hagu. Morali su pronaći jednu drugu žrtvu. Pokušaj rušenja cijelog vodstva HRT-a je jedan proces koji se događa posljednjih nekoliko mjeseci. Počelo je smjenjivanjem kolege Ladišića iz emisije Otvoreno, nastavilo se nekim drugim pritiscima, da bi na kraju rezultiralo ovom velikom hajkom koja nije mogla proći ni bez insinuacija na račun toga da sam odgovoran za smrt jednog branitelja. Zanimljivo je da smo u emisiji Tuđmanova ostavština pokazali vrijeme devedesetih, kada su se u Hrvatskoj intezivno proganjali ljudi, i po nacionalnoj i po političkoj osnovi. Ono što je interesantno i što je svojevrstan apsurd je to da se dan nakon emitiranja te emisije nešto slično počelo događati u stvarnosti. Možemo reći da se ponovilo sve ono što je obilježilo Tuđmanova vremena iz devedesetih.
RSE: Vezali ste to za hapšenje Gotovine. Mislite li da je slučaj Gotovina veoma neprijatan po rejting vlade i premijera Sanadera?
LATIN: To je očigledno. Problem izručenja generala Gotovine Haškom sudu je problem koji posljednjih četiri do pet godina intenzivno opterećuje, ne samo Sanaderovu, nego i onu prijašnju, Račanovu vladu. Hrvati su jako osjetljivi na generala Gotovinu. Sam taj ambijent u kojem se sve to dešava je ovu emisiju, koja po ničemu nije sporna, koja sadrži činjenice koje još nitko nije demantirao i koja donosi stav koji je prevladavao 1999. godine, kada se promijenila vlast i kada je takva ocjena Tuđmanove politike dovela do promjene vlasti, učinio problematičnom. Problematično je samo vrijeme u kojem se emisija emitirala, četiri dana nakon uhićenja generala Gotovine.
RSE: Šta kažete na tezu da je to sjajan povod da HDZ ponovo preuzme vlast na najuticajnijem mediju u pripremi sledećih izbora? Da li je u pitanju HDZ, ili je u pitanju desno krilo HDZ-a?
LATIN: Hajku vodi desno krilo HDZ-a, ali se ništa ne događa bez blagoslova premijera, niti bez blagoslova opozicije, koja je očito u ovim teškim vremenima Sanaderovoj vladi i Sanaderu dala podršku. Po pitanju ove emisije u Saboru se jedan dio zastupnika opozicije jasno izjasnio dajući podršku ocjenama desnog krila HDZ-a, što me neugodno iznenadilo.
RSE: Kako bi ste prokomentarisali tezu - Latin je znao šta radi i uradio je to sasvim svesno? A zašto ste to uradili, ima raznih pretpostavki. Jedna je da ste već nameravali da odete iz državne televizije, pa kada je već tako, da odete u velikom stilu. Druga teza kaže da ste to uradili sa nekom političkom pozadinom?
LATIN: Ova emisija je bila rađena i planirana već nekoliko mjeseci prije. Teme planiramo dosta unaprijed. Vezali smo je uz 10. prosinac, kada je bila šesta godišnjica smrti Franje Tuđmana. To nama se učinila kao idealna prilika da ponovimo jednu takvu temu. Slučajno se poklopilo izručenje i to da sam prije nekoliko mjeseci dobio izvjesne ponude da pređem na konkurentsku privatnu televiziju NOVA, ali to se nije konkretiziralo, niti sam ja o tome ozbiljno razmišljao, čak ni u situaciji kada na HTV-u ne bih mogao slobodno raditi svoje emisije.
RSE: ''Hrvatska u vrijeme Tuđmana bila je jedna mala, nedemokratska, nesimpatična i od međunarodne zajednice izolirana zemlja.''
''Mislim da je ovaj prilog vrlo tendenciozan i sramotan jer pokušava nekakvim poluistinama i podmetanjima prikazati čovjeka iza kojeg stoje puno veća povijesna djela. To je isto kao kada bi sada neko htio objasniti sedam godina vladavine bivšeg kancelara Šredera u Njemačkoj time što se četiri puta ženio, ili Klintona što je imao neke seksualne afere. Državnička djela se ne mogu objasniti ovakvim prizemnim podmetanjima i ovakvim ocjenama koje su jedno insinuatorsko psihologiziranje.''
''On je počeo kao komunist i general, a nakon toga smo čuli rečenicu, koja nije falsifikat jer smo je čuli za govornicom, da je NDH bila ostvarenje tisućljetnog sna hrvatskog naroda.''
''Vi to shvaćate tendenciozno.''
''Kako tendenciozno? Svako normalan zna što je bila NDH.''
* * * * *
''Tuđman govori pozitivno o genocidu koji je on spremao nad srpskim narodom u Hrvatskoj. Šta je bilo sa onima koji su ostali? Bili su zaklani. Da je ostalo više ljudi, tko zna šta bi se s njima dogodilo.''
Nije ovo sam vrh emisije. Bilo je u njoj žestokih stvari.
LATIN: U emisiji ljudi iznose različita mišljenja o tom problemu. Bilo je pet reportaža u kojima su se iznosila fakta koja su se odnosila na pojedine probleme, kao što je Tuđmanova uloga u ratu u Bosni i Hercegovini, na politiku koju je on vodio i koja se odnosila na međuetničku mržnju. Tu si bila i fakta koja su govorila o njegovoj ideji da se u Jasenovcu izmiješaju kosti onih koji su stradali u Jasenovci i ustaša, njihovih katova. Ima jedan prilog koji govori o privatizaciji i o tome kako se svjetska politika odnosila prema Tuđmanu, kao i prilog koji donosi neke zanimljive biografske podatke o njemu.
RSE: Bilo je reči i o Oluji i o Bosni. Emisiju sam gledala i moram da kažem da su prilozi bili dosta žestoka provokacija. Vi ste u pripremi emisije procenili da je javnost spremna da se potpuno otvore sva ta pitanja o Tuđmanu?
LATIN: U proteklih desetak godina smo pojedine segmente, koji su u ovoj emisiji bili na jednom mjestu, već obrađivali i javnost ih je provarila. Nije bilo nikakvog razloga da se očekuju ovakva iznenađenja, kao što je saborska rasprava dan poslije.
RSE: Vi ne mislite da je bitno pitanje da li je došlo vreme za prevednovanje uloge Franje Tuđmana i za ozbiljno propitivanje njegove ostavštine? Mislite da nije suština u tom pitanju?
LATIN: Mislim da ne. Mislim da su Hrvati još 2000. godine o Tuđmanu rekli ono što su mislili, glasajući protiv njegove politike i opredjeljujući se za drugu.
RSE: To znači da mislite da je u Hrvatskoj jasno pozicionirana javnost u odnosu na sva krupna pitanja, kao što su pitanje partizana, ustaša, Jasenovac, Oluja, tajkuni, Bosna?
LATIN: Mislim da javnost pravilno razmišlja, da je pravilno usmjerena i da zbog toga što gledamo njih u Saboru i slušamo njihove rasprave, ne možemo reći da javnost misli baš onako kako misle oni. Oni izlaze sa nedefiniranim stavovima jer se boje za svoje pozicije. Misle da ako budu iznosili ovakva stajališta, kao što su iznošena u mojoj emisiji, da neće proći na sljedećim izborima i da će njihova pozicija biti upitna.
RSE: Vi ste opstali i u najtežim vremenima, od prve čistke, odmah po dolasku Tuđmanove vlasti, do ratnih vremena i post-tuđmanovskog perioda. Za pretpostaviti je da ste veoma vešti u koncipiranju emisije koja će biti dovoljno hrabra, da dobijate i prestižne nagrade u svetu za nezavisno novinarstvo, ali i dovoljno profesionalno odmerena da je teško kritičarima da vas ozbiljno uzdrmaju, iako su neke emisije bile zabranjene. Kako se dogodilo da napravite emisiju koja je toliko iritirala deo javnosti i vlast? Da li ste znali šta radite?
LATIN: Naravno da sam znao šta radim. I sada, kada je sve to prošlo, ništa što je u toj emisiji rečeno nije demantirano. Niko nije opovrgao ni jedan podatak, već se čula samo kvalifikacija da je to bila loša emisija, ili da je bila neuravnotežena. To nije točno jer su u emisiji iznošena različita i posve suprotna stajališta. Mislim da u ovoj emisiji čak nisam išao svojom klasičnom metodom, da idem korak ispred vremena u kojem se nalazim. Mislim da je ova emisija, po svojoj kompletnoj postavci, emisija iz nekih prošlih vremena i stvari koje smo već davno prije sami sebi rekli. Sadašnja situacija je osjetljivija i vladajuća politika je nije mogla prihvatiti. Htjela je aktualne probleme i oči javnosti usmjeriti na nešto sasvim drugo.
RSE: Da li je današnja Hrvatska zapravo Janus sa dva lica – jedno je proevropsko, a drugo izrazito desničarsko, pa tako ta dva lica imaju i vladajuća partija i državna televizija? Koje lice prevladava i da li je desnica u ofanzivi?
LATIN: Dogodila se jedna zanimljiva stvar na jesen, kada su počeli pregovori sa Evropskom unijom i sada kada su se riješili generalnog problema, a to je izručenje generala Gotovine. Time se otvorio prostor za pristup NATO-u. Sada će ta radikalna desnica, to drugo lice Hrvatske, zbog tih gubitaka na jednom svom frontu, na unutarnjom političkom planu pokušati osvojiti sve važne institucije, među koje spada i javna televizija, koju bi htjeli pretvoriti u državnu televiziju. Mislim da upravo zbog činjenice da smo počeli pregovore sa Evropskom unijom, to neće biti moguće.
RSE: U HRT-u neke vaše kolege potpisuju peticiju nezadovoljni stanjem u toj kući. Kažu da su već spremne nove kadrovske ekipe koje više odgovaraju sadašnjoj vlasti. Čini mi se da su te podele vidljive i na ekranu. Odmah iza vaše emisije išla je emisija Otvoreno, koja je, kažu, prilično nekritički govorila o tom periodu, a o njoj ni reči u ovim raspravama.
LATIN: Počinje različitim aršinima da se mjeri pojedinim novinara. Očito je da za jedne vrijede jedna pravila, a za druge druga. Moguće je da se iza svega toga krije pokušaj da se novinare vrjednuje po njihovoj političkoj orijentaciji, a ne po tome da li poštuju činjenice, ili ne.
RSE: Kažu da već postoji ekipa spremna da zameni sadašnje vodstvo u HRT-u.
LATIN: Većina njih tu ekipu povezuje sa potpisnicima peticije i uz urednika Gorana Milića. Točno to ne znam, ali bi se moglo reći da je to ta skupina.
RSE: Šta predviđate da će se događati? Mirko Galić, direktor kuće, odbija da da ostavku.
LATIN: Očekujem internacionalizaciju cijelog problema. Mislim da će do toga doći ukoliko se stvari nastave događati na ovaj način, enormnim pritiscima, pa i programskim, a od danas i financijskim.
RSE: Očekujete da se pokaže prednost Hrvatske koja je na vratima Evrope?
LATIN: Očekujem da nakon problema sa Haškim sudom, problemi medija ponovno postanu glavno pitanje u odnosima sa Evropom. Iako se činilo da smo mnoge stvari medijske politike riješili u proteklih pet-šest godina, izgleda da se stvari vraćaju tamo gdje su bile.
RSE: Da li je bilo reakcija gledalaca iz susednih zemalja?
LATIN: Bilo ih je jako puno. I novinari iz susjednih zemalja izvještavaju o cijeloj situaciji. Kolege me zovu, podržavaju, tako da sam jako zadovoljna jer je moja emisija gledana u svim zemljama bivše Jugoslavije. Moja publika je svugdje gdje dopire signal HTV-a.
RSE: Da li se danas mišljenje o Hrvatskoj u regionu formira i na osnovu emisija kao što je Latinica?
LATIN: Mislim da da. Mislim da na nas povezuje, ne samo to što smo ugošćavali ljude iz bivših zemalja Jugoslavije, nego i to što tretiramo sve teme koje su nam slične, a to su razne tematike, stresovi od ratne situacije i okretanje normalnom životu i Evropi. Ljudi iz drugih krajeva su pronašli odgovore na neka od pitanja. Normalno je da ih plaši ono što se događa u Hrvatskoj jer onda tako nešto mogu očekivati i kod sebe.
RSE: Da li vas lično brine šta će se događati sa Hrvatskom, ili mislite da činjenica da je Hrvatska na vratima Evrope znači da postoji ozbiljna brana za ekstremno desne snage? Kako procenjujete sadašnju situaciju?
LATIN: Iskreno se nadam da Evropa ima stav oko naših problema, da će reagirati i da će nas spasiti od toga da se vratimo unazad. Ako se to ne dogodi, onda će to biti veliko razočaranje u Evropu i u evropske demokratske snage.
RSE: Koje emisije su vam bile zabranjene, koje teme?
LATIN: To su uvijek jedne te iste teme. Zadnja koja je bila skinuta je emisija o deustašizaciji. To je bilo 2002. godine. Emisija je govorila o sličnim stvarima kao i ova. Kada god se dotiču stvari koje se tiču ustaštva, koji se dogodio tijekom devedesetih, onda se uvijek javi netko tko tu emisiju želi stopirati. To je još uvijek, na žalost, tabu tema, ne toliko za obične građane, koliko za eksponente vlasti i za njihove medijske eksponente.
RSE: Da li je srpsko pitanje i dalje jedna od tih najosetljivijih tabu tema? Vi ste je probili onda kada je vaš gost bio jedan zanimljivi autor, pokojni Boža Knežević.
LATIN: On je, na žalost, poginuo posle te emisije u prometnoj nesreći.
RSE: On je bio autor emisije o Oluju i o onome što se događalo tokom akcije Oluja. Kada je to bilo?
LATIN: To je bilo 2001. godine. Bila je to afera velikih dimenzija. I tada je pod pritiskom bio direktor Mirko Galić, kao i ja. Predsjednik HDZ-a je tražio našu ostavku. I tada sam bio pod policijskom zaštitom. Dosta medija u zemlji je tada bilo vezano za ove optužnice i Hag. U proteklih četiri do pet godina smo, po pitanju zaštite srpske manjine i po pitanju povratka izbjeglica, barem što se tiče politike i medija, napravili jedan značajan iskorak. Ovo što se sada događa bi mogao biti jedan korak unazad.
RSE: Jedno vreme se činilo da ste počeli da se bavite društvenim fenomenima, malo daljim od ovih žestokih političkih tema. Da li me utisak vara?
LATIN: Različiti su tipovi emisija koje radimo. Neke su jako političke, neke su zabavne, neke su društvene, a neke su socijalne. Lepeza tema koje Latinica obrađuje i koje smo prvi otvarali je velika. Prava manjina i zaštita žena od nasilja su teme koje je Latinica prva počela raditi. Povremeno dođe do zasićenja, pa se malo odmaknemo od politike i krenemo u neke ležernije vode. Činjenica da se opet događa ista situacija, pokazuje da smo ipak na istom putu i da idemo istim pravcem.
RSE: Imate li podršku od kolega i kako je izražavaju?
LATIN: Imam podršku dijela kolega iz HTV-a. Situacija je sada dosta vruća i djeluje dosta nesigurno. Pitanje je sekunde, sata, ili minute kada će se cijela kuću urušiti i kada će doći neke nove, zdrave, svježe snage i preuzeti vlast. U trenutku te nesigurnosti je teško očekivati veliku podršku ljudi sa HTV-a.
RSE: Kako vam se čini istup generalnog direktora, Mirka Galića?
LATIN: Njegova pozicija nije nimalo laka. To sudim po svojoj, koja je isto tako teška. Nije lako zadovoljiti sve političke snage u Saboru, sve njihove zahtjeve i imati financijsko poslovanje onako kako političari žele, da oni budu zadovoljni svojom slikom na ekranu i da slijedimo evropski put. Sve to skupa držati pod kontrolom nije nimalo lako. Mislim da je to Mirko Galić u proteklim godinama radio dosta solidno. Mogu zaključiti iz onoga što mu se sprema, i sa čim se suočava, da radikalno desno krilo HDZ-a želi smijeniti i postaviti stranačkog kandidata. Mirko Galić, ako ništa drugo, bio je barem novinar.
RSE: Da li se na HTV-u može dogoditi ono već viđeno s početka devedesetih, kada je cela jedna ekipa bila sklonjena?
LATIN: Mislim da se to ne bi moglo dogoditi na isti način kao tada. Tada je više bila u pitanju nacionalna osnova novinara. Mislim da bi se novinari ovdje mogli birati po svojoj političkoj orijentaciji. U tom smislu bi se mogla očekivati čistka tog tipa. Ne bi bilo baš sve isto kao devedesete, ali metode su iste. Radikalno krilo HDZ-a ne može podnijeti drugačije mišljenje. Ukoliko bi se takav potez dogodio, išao bi u pravcu da miče sve novinare koji u svojim emisijama pokušavaju iznijeti različita stajališta o nekom problemu.
RSE: Kako danas, sa ove distance, gledate na ono šta se događalo u vašoj kući početkom devedesete?
LATIN: Mislim da smo se u velikoj mjeri demokratizirali i da ovakve stvari, bez značajnijeg procesa, ne bi mogle proći. Razlika je u tome što smo se tada nalazili u ratu i ipak je Hrvatska bila napadnuta. Sada nismo od nikoga napadnuti i imamo svoju državu koja je međunarodno priznata. Počeli smo pregovore sa Evropskom unijom. Čini mi se da to nije isto i da sve te nedemokratske tendencije ne bi mogle proći bez značajnih protesta i podrhtavanja u javnosti.
RSE: Jedno vreme ste radili i emisiju Slikom na sliku. Bili ste i ratni izveštač. Imali ste uvid u to kako rade vaše kolege iz beogradske televizije. Gledano iz današnjeg ugla, da li su bili mnogo drugačiji, ili su te dve televizije obavljale svaka svoj posao na sličan način?
LATIN: Na žalost, to je bilo vrijeme ratne propagande. Bilo je dosta sličnosti. Kvaliteta emisije Slikom na sliku je bila u tome da je donosila izvještaje svih televizija i na taj način raskrinkavala laži. Mogu reći da je tih laži bilo na svim stranama. To smatram jednim od svojih boljih projekata.
RSE: Da li ćemo gledati Latinicu na nekoj drugoj televiziji?
LATIN: Sve ovisi od toga kuda će stvari otići, ali po samoj prirodi emisije koju radim i novinarstvom kojim se želim baviti u životu, za sebe ne vidim baš pretjerano prostora na privatnim televizijama, ali su moguće svakakve životne situacije. Treba pričekati što će se događati sa javnom televizijom u Hrvatskoj, hoće li se ona pretvoriti u stranačku televiziju. Mislim da to neće proći i iskreno vjerujem da ću ostati na Hrvatskoj televiziji.
RSE: Vaša prognoza, kao iskusnog političkog novinara, koji je opstao i u najtežim vremenima, jeste da će biti Latinica?
LATIN: Mislim da hoće. Ne mogu vam ništa garantirati što će se događati u međuvremenu, hoće li biti kazni i hoće li se Latinica, možda, prestati emitirati, ali ja se i dalje želim baviti novinarstvom na način na koji sam se bavio. Valjda će u svim tim medijima biti prostora i za mene.