Dostupni linkovi

logo-print

Prestrojavanje Radio-televizije RS?


Obnova suživota u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini išla je i sporo i teško. Čak ni ustavne promjene, prema kojima su Bošnjaci, Srbi i Hrvati postali konstitutivni na cijeloj teritoriji BiH a ne samo u određenom entitetu, nisu omogućile veće zapošljavanje onih koji su brojno manji u nekom dijelu Bosne i Hercegovine.

U vremenu pred nama, koji mnogi zovu prelaskom iz dejtonske u briselsku fazu, čine se prvi koraci koji pokazuju da se može i treba živjeti zajedno. Jedan od njih je i odluka Radio-televizije RS da vrata ove medijske kuće otvore novinarima i lektorima iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda. Nedavno raspisanim konkursom otvorena je mogućnost prijema u stalni radni odnos na neodređeno vrijeme za 20 Bošnjaka i Hrvata.

Prema riječima direktora Radio-televizije RS, Dragana Davidovića, radi se o prestrojavanju ove kuće koja je tokom rata bila potpuno očišćena od radnika svih nacionalnosti - osim Srba:

“Radio-televizija RS počela se pretrojavati i ovo je otprilike, ja bih rekao, jedan završni čin tog unutrašnjeg prestrojavanja, u kojem želimo da pokažemo da smo zaista televizija svih građana RS-a, entitetska televizija, javni servis. Suštinski je bilo prekomponovati program, programom pokazati da ste spremni da se obraćate svim konfesijama, svim nacijama koje žive u RS-u, svim građanima, teistima, ateistima, različitim strukturama socijalnog položaja ljudi - dakle, želite programski da pokažete da ste napravili klimu da ste javni servis. Drugi jedan par rukava, da tako kažem, bilo je stvaranje određene kvalitetne klime unutar same kuće - da sasvim normalno proizvodimo program za sve građane, ali da u toj kući mogu da rade bez ikakvih problema profesionalci svih nacionalnosti ili religija, kako hoćete.”

Da li zbog toga što je to bio možda neočekivan potez, javne ličnosti sa skepsom gledaju na spremnost Radio-televizije RS da bude javni servis svih naroda u ovom entitetu. Predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Danica”, Vesna Jović -Vukadin:

“Mislim da pomak postoji, pružena je šansa drugima, pružena je šansa da se pokaže različitost o kojoj smo pričali, pružena je šansa mladima, ali taj pomak je samo na papiru još uvijek.”

Ni Zvonko Tarle, predsjednik Hrvatskog kulturnog centra u Banjoj Luci, ne misli da se radi o nekom velikom pomaku:

“Ja ne vjerujem da je to ikakav pomak. Poznato je kad je u skupštinsku proceduru pušten zakon o ravnopravnosti jezika i pisama, da se tamo hrvatski jezik nije nazivao hrvatskim, niti se jezik kojim govore Bošnjaci nazivao bosanskim. Jednako tako, ako se u natječaj stavi da je riječ o poznavanju bosanskog, odnosno hrvatskog jezika, to znači da se bilo tko može javiti i reći ja poznajem taj jezik.”

Problema oko provedbe amandmana o ravnopravnosti tri konstitutivna naroda u BiH bilo je i biće, ali svaki pozitivan pomak u toj sferi treba pozdraviti smatra Omer Višić:

“Mislim da je dobro da je i taj prvi korak učinjen, kad je riječ upravo o ovom konkursu koji ste spomenuli, nadajući se da će to ići upravo u onom pravcu da tu situaciju popravljamo, ili bar da se približavamo ovom principu koji je utvrđen u Ustavu.”
XS
SM
MD
LG