Postojeće ustavno rješenje u Bosni i Hercegovini je neodrživo i treba ga mijenjati, posebno kada je riječ o političkom ustrojstvu zemlje, ocjena je četiri nevladine organizacije: Srpskog građanskog vijeća, Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, Hrvatskog narodnog vijeća i Kruga 99.
Predsjednik SGV-a, Mirko Pejanović, kaže da je politička reforma moguća kroz postizanje uslova za prijem BiH u Evropsku uniju. U prvoj fazi, prema njegovim riječima, reforme trebaju ojačati centralne institucije vlasti: Predsjedništvo, Vijeće ministara i Parlament, dok bi se u drugoj fazi reforme trebale odvijati na tri nivoa vlasti, i to: centralnom, regionalno-razvojnom i lokalnom nivou:
“Prijemom u Evropsku uniju BiH dovršava se ukidanje etničkog koncepta političke organizacije BiH, a to znači da ovaj sad nepostojeći konsenzus političkih stranaka proističe upravo iz ove podjele. Jedni su za građansku strukturu BiH, a jedni su za njenu etničku razdiobu i etničku podjelu.”
Za predsjednika Hrvatskog narodnog vijeća, fra Luku Markešića, Bosna i Hercegovina u narednom periodu treba se graditi kao pravna, demokratska i sekularna država:
“Smatram da većina, ipak, ljudi smatra da BiH postoji u Evropi, da bude ne samo zemlja nego da bude država u Evropi.”
Član Kruga 99 Vlatko Določek smatra kako se u narednom periodu po pitanju ustavnih promjena neće desiti spektakularni pomaci, ali da će promjena, ipak, biti:
“Ono što očekujem u ovom momentu je to da će doći do promjena Ustava u dijelu jačanja institucija države BiH, ato je već mnogo. Neće doći u nekim suštinskim stvarima, ali to će biti dovoljno da se pokrene postupak razgovora o priključenju BiH Evropskoj uniji.”
Predsjednica Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, Sabira Hadžović:
“Budućnost BiH ja vidim kao modernu, demokratsku državu, članicu Evropske unije. Da stvorimo takvu državu svih nas, svi građani ove države moraju da daju sve svoje snage, specijalno mladi ljudi.”
Četiri nevladine organizacije smatraju kako BiH u narednom periodu treba da se razvija kao savremena evropska, demokratska i multietnička država, koja će svojim građanima garantovani jednaka ljudska i građanska prava i jedino kao takva se može približiti evropskom konceptu države.
Predsjednik SGV-a, Mirko Pejanović, kaže da je politička reforma moguća kroz postizanje uslova za prijem BiH u Evropsku uniju. U prvoj fazi, prema njegovim riječima, reforme trebaju ojačati centralne institucije vlasti: Predsjedništvo, Vijeće ministara i Parlament, dok bi se u drugoj fazi reforme trebale odvijati na tri nivoa vlasti, i to: centralnom, regionalno-razvojnom i lokalnom nivou:
“Prijemom u Evropsku uniju BiH dovršava se ukidanje etničkog koncepta političke organizacije BiH, a to znači da ovaj sad nepostojeći konsenzus političkih stranaka proističe upravo iz ove podjele. Jedni su za građansku strukturu BiH, a jedni su za njenu etničku razdiobu i etničku podjelu.”
Za predsjednika Hrvatskog narodnog vijeća, fra Luku Markešića, Bosna i Hercegovina u narednom periodu treba se graditi kao pravna, demokratska i sekularna država:
“Smatram da većina, ipak, ljudi smatra da BiH postoji u Evropi, da bude ne samo zemlja nego da bude država u Evropi.”
Član Kruga 99 Vlatko Določek smatra kako se u narednom periodu po pitanju ustavnih promjena neće desiti spektakularni pomaci, ali da će promjena, ipak, biti:
“Ono što očekujem u ovom momentu je to da će doći do promjena Ustava u dijelu jačanja institucija države BiH, ato je već mnogo. Neće doći u nekim suštinskim stvarima, ali to će biti dovoljno da se pokrene postupak razgovora o priključenju BiH Evropskoj uniji.”
Predsjednica Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, Sabira Hadžović:
“Budućnost BiH ja vidim kao modernu, demokratsku državu, članicu Evropske unije. Da stvorimo takvu državu svih nas, svi građani ove države moraju da daju sve svoje snage, specijalno mladi ljudi.”
Četiri nevladine organizacije smatraju kako BiH u narednom periodu treba da se razvija kao savremena evropska, demokratska i multietnička država, koja će svojim građanima garantovani jednaka ljudska i građanska prava i jedino kao takva se može približiti evropskom konceptu države.
