Dostupni linkovi

logo-print

Uskoro novi zakon o manjima


Obezbjeđivanje što bolje participacije u političkom životu predstavnika nacionalnih manjina u Crnoj Gori jedna je od važnih novina koju će sadržati novi zakon oko koga je postignut visok stepen saglasnosti. Aleksandar Zeković, programski direktor Centra za građansko obrazovanje, član Radne grupe za izradu zakona, pojašnjava model:

«Sve manjine koje u strukturi crnogorskog stanovništva učestvuju od jedan do pet procenata imaju pravo na jednog predstavnika u Skupštini, da manjiine koje učestvuju od pet posto na više imaju pravo na po dva predstavnika, s tim što su se prepoznala dosadašnja stečena prava Albanaca i jedna njihova posebnost, posebno u oblasti jezičke karakteristike, pa će se za njih obezbijediti i još jedno dodatno mjesto. Na taj način bi negdje Skupština Republike Crne Gore bila upotpunjena sa nekih osam manjinskih poslanika, pri čemu bi zagarantovano mjesto imali i pripadnici Hrvatske manjine

Iako ovakvim rješenjem romskoj zajednici neće biti omogućena participacija u Skupštini, jer broji ispod jedan posto populacije u Crnoj Gori, Romima će biti omogućena particapacija na lokalnom nivou:

„One manjinske zajednice koje ne budu imale predstavnike u Skupštini, u lokalnim parlamentima, će sastav upotpuniti sa jednim predstavnikom te manjine koja nedostaje u Parlamentu. Tu smo upravo vidjeli šansu za predstavnike takozvanih malih manjina, gdje pogotovo spadaju Romi.“

Druga važna novina biće formiranje savjeta ili vijeća manjina, koje će činiti poslanici, predstavnici lokalnih samouprava, te predstavnici civilnog društva. Kakva će biti uloga savjeta ili vijeća manjina pojašnjava potpredsjednik crnogorskog Parlamenta Rifat Rastoder:

«To neće biti paradržavni organi, ali će zato biti mjesta gdje se profiliše, koordinira i profiliše specifični interes manjinskih naroda, odnosno manjinskih nacionalnih zajednica i na neki način oni će biti subjekat u komunikaciji prema državnim organima i prema javnosti uopšte.“

Jedno od spornih pitanja prilikom dugotrajnog rada na ovom zakonu bio je i sam naziv manjinskih zajednica koje žive na ovim prostorima i tu je dogovoreno kompromisno rješenje. Rifat Rastoder:

«I na kraju smo se dogovorili da u terminu pobrojimo sve moguće korisnike, a to su brojčano manjinski narodi, nacionalne manjine, kakva je, recimo, albanska nacionalna zajednica koja tako želi da bude i druge manjinske nacionalne i etničke zajednice, a u zakonu će se one nazivati jednim terminom, jednim pojmom – manjine. S tim što definitivno smo se dogovorili da se tačno pobroji kako se ne bi eventualno i nehoteći preimenovali i manjinski, brojčano manjinski narodi u nacionalne manjine.“

Takođe su dogovoreni načini oko zaštite kulturnih i nacionalnih vrijednosti manjina u Crnoj Gori, posebno u oblastima obrazovanja i informisanja. Programski direktor Centra za građansko obrazovanje Aleksandar Zeković, na naše pitanje da li nešto od predloženih rješenja može naići na neprihvatanje, odgovara:

«Samo u tom domenu ne znam kako će ići dalje političke kombinatorike. S obzirom da je bilo i prijedloga iz opozicionih partija da je besmisleno raditi na ovom zakonu i da, poput Srpske narodne stranke koja insistira na konstitutivnosti svih naroda u Crnoj Gori. To nije neprihvatljivo rješenje, ali smatramo da nije dato u nekom kontekstu i okviru u koji se sada postavlja».

Na drugoj strani, potpredsjednik Skupštine Rifat Rastoder nada se da će Vlada predložena rješenja prihvatiti u potpunosti i uputiti ih na dalju skupštinsku proceduru, te da će Crna Gora uskoro imati Zakon o manjinama u skladu sa međunarodnim standardima.
XS
SM
MD
LG