Dostupni linkovi

logo-print

Ljudska prava u prebukiranim zatvorima


U BiH postoji 12 kazneno-popravnih zavoda u kojima boravi oko 2500 zatvorenika. Zajednički problemi su im nedostatak prostora, nedovoljan stepen bezbjednosti koje zahtijevaju ovakve ustanove, kao i mali broj stručnog osoblja.

U Kazneno-popravnom zavodu u Sarajevu trenutno je smješteno oko 130 osoba: muškaraca, žena i maloljetnih lica. Prema riječima direktora Zavoda, Muhameda Agića, raspoloživi prostor zatvora ne odgovara strukturi zatvorenika:

“Žene moraju biti odvojene, da imaju svoj prostor. Pa, recimo, smjestili smo ih u prostoriju u kojoj bi moglo stati deset osoba, a njih tri. To znači, sedam mjesta ima još. Ako se uzme u obzir da je zakon rekao da maloljetnici moraju sami da borave, a imam trojicu maloljetnika koji moraju biti sami. A da ne govorim o ovoj strukturi kad je u pitanju saučesništvo. Pa imate nekad grupe po desetak, petnaest, čak kad je KAFAO bio četrdeset. Svi su ljudi, to znači moraju se razdvojiti po sobama gdje ne mogu kontaktirati, jer jedan od razloga je određivanja mjere pritvora da se sačuva, da se može normalno jedan proces, postupak voditi na sudu.”

U sarajevskom zatvoru pritvorena su i lica protiv kojih se postupak vodi na različitim sudovima, od državnog preko entitetskih, do kantonalnih i opštinskih. Zbog nedostataka prostora često su zajedno smješteni i osuđenici za teška kriminalana djela sa prekršajno kažnjenim osobama, kaže Agić:

“To sve otežava funkcionisanje te ustanove kako bi trebalo. To znači sve ima svoj određeni limit, pa i to. Ali ja nemam pravo ako je neko napravio neko krivično djelo npr. razbojništva da kažem da ga ja ne mogu primiti. Pa čak prebukiranost zna biti do te mjere da prijeti opasnost da dođe do određenih nereda.”

Zatvorski sistem u RS-u, kao i u Federaciji, tokom i nakon rata sasvim je uništen i zahtijeva brzu reformu, jer BiH još uvijek nema jedinstven zakon o izvršenju krivičnih sankcija, naglašava inspektor u Ministarstvu pravde RS-a, Milutin Tijanić:

“Imamo četiri nekakva pravna sistema na nivou države, jer je ove godine u martu donesen Zakon o izvršenju krivičnih sankcija. Ranije su postojali zakoni o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji BiH i u RS-u, koji su bili autonomni, i imamo zakon Brčko Distrikta koji je četvrti, paralelno. Od ta četiri sistema, dva nemaju svoje zatvorske institucije. To su državno ministarstvo pravde i Pravosudna komisija Brčko Distrikta.”

Poštovanje evropskih zatvorskih pravila i ljudskih prava zatvorenika jedna je od obaveza koje je BiH preuzela ulaskom u Vijeće Evrope i ona mora biti i ispunjena, upozorava Roger Houchin, škotski ekspert za probleme u vođenju zatvora:

“Nisam u BiH došao da bih uvozio praksu iz bilo koje zemlje.
BiH ima svoje specifične probleme koje moraju rješavati ljudi iz ove zemlje, kako ljudi iz prakse tako i oni iz političkog života. Ovo nije bogata zemlja kao što su to neke druge evropske zemlje, ali se BiH obavezala da primjenjuje neke standarde koji se koriste u većini drugih zemalja.”

Promjene u zatvorskom sistemu BiH svakako treba provoditi, ali za to je potrebno dosta vremana i novca i to se neće desiti preko noći, mišljenja je sudija Suda BiH Vlado Adamović:

“Moramo voditi računa o tome gdje živimo, u kojim uvjetima živimo, koliko na kraju novca imamo, ljudi sposobnih da to izvrše itd. Da bi se ozbiljno bavili time, nije dovoljno pričati o tome i podržavati ideju koju će svako razuman podržati, nego treba iznaći načine, programe, mogućnosti da se do toga dođe. Veliki problem je nedostatak novca, dakle ono što nas uvijek tišti. S novcem je uvijek sve lakše u tom pogledu. Kad je država dovoljno jaka da plati ono što je zamislila ili što je zamišljeno za opće dobro, onda to relativno jednostavno ide. Međutim, nemate mogućnosti da učinite u ovoj državi sve ono što biste htjeli. Treba rješavati goruće probleme, a iznalaziti novac. Zapravo se mora iznaći novac za ono što nedostaje. Dakle, neko se ozbiljno mora pozabaviti svim tim problemima.”

Pomoćnik direktora tuzlanskog zatvora, psiholog Ibrahim Prohić, upozorava da reforma zatvorskog sistema zahtijeva i druge promjene u bh. društvu:

“Neophodne su promjene na tri nivoa. To je prvo zakonodavna ravan, zatim organizacijska i promjene na operativnoj razini. Moj stav je slijedeći: svaka reforma ili svaka ideja prolazi ili pada upravo na ovoj trećoj, operativnoj ravni, dakle na ljudima koji treba da realiziraju određena opredjeljenja, određeni projekat ili određeni koncept. Odnos političkih snaga u BiH i odnos između politike i državnih organa, odnosno vlasti, je vrlo nepovoljan, tako da je dinamika vrlo spora.”

Predstavnici Vijeća Evrope najavlju kako će i naredne dvije godine nastaviti da sa bh. vlastima rade na reformi zatvorskog sistema, ali i na promjeni određenih zakona. Nakon reforme policije i sudova predviđa se i povećanje broja zatvorenika sa dugim kaznama, izrečenim za teška krivična djela, među kojima je i ratni zločin, te će se zatvorski sistem u BiH veoma brzo morati prilagoditi i ovakim slučajevima.
XS
SM
MD
LG