Dostupni linkovi

logo-print

Ubistvo sudije šokiralo javnost


Pored svega što se mora učiniti na obezbjeđivanju sudija i sudova prema međunarodnim standardima, neophodno je podići kvalitet nivoa rada sudova, čime bi se na najbolji način preduprijedili ovakvi i slični slučajevi, rekao je za Radio Slobodna Evropa Stanko Marić, član Sudskog savjeta i predsjednik Crnogorskog udruženja pravnika, reagujući na jučerašnje ubistvo Milorije Pejović, sudije Osnovnog suda u Baru. Marić je, osudivši ubistvo sudije Pejović, rekao da ovaj događaj predstavlja gnusan zločin koji govori u prilog tezi da pojedinci plaćaju ceh nekih odnosa koji traju decenijama i da, kao u ovom slučaju, često stradaju oni koji su najmanje odgovorni za to:

«Mislim da nije trebalo čekati da se desi tako nešto da bi se neki procesi otvorili. U svakom slučaju, te procese je trebalo otvoriti i ranije, a sad pogotovo. Kad je u pitanju, prije svega, bezbjednost sudija i sudova, a ja bih rekao nešto što je veoma bitno, što bi samo po sebi davalo veću bezbjednost, sigurnost i ugled sudovima i sudijama, moramo se pozabaviti mnogo ozbiljnije radom sudova.“

Sudija Osnovnog suda u Baru četrdesetdvogodišnja Milorija Pejović ubijena je juče u svojoj kancelariji. Nju je sa tri hica ispaljena iz pištolja usmrtio šezdesetšestogodišnji Baranin Batrić Đuković, koji je nakon počinjenog zločina odjurio hodnikom do kancelarije sudije Željka Šupljeglava, kome su u pomoć priskočili advokat Đorđe Janković i sudski vozač Ćazim Šabović. Đuković je tim prilikom ranio Jankovića, a onda pištoljem, u kojem se zaglavio metak, izudarao sudiju Željka Šupljeglava. Ubici je potom oduzet pištolj, a hapšenje je uslijedilo svega desetak minuta nakon pucnjave. U međuvremenu, advokat Janković je podvrgnut operaciji arterije desne noge, a u barskoj bolnici je, zbog povreda glave, zadržan i sudija Šupljeglav. Njihovo zdravstveno stanje je sinoć bilo stabilno, ali Jankovićevu povredu, zbog moguće tromboze, ljekari ocjenjuju kao vrlo ozbiljnu.

Ubica Batrić Đuković, inače saobraćajni inženjer i penzionisani profesor Beogradskog univerziteta se dugo sudio sa majkom oko porodične kuće i imanja u starobarskom naselju Podgrad, a među sugrađanima je poznat kao akter brojnih sudskih parnica koji je, predočavanjem obilne sudske dokumentacije, često pokušavao da privuče i pažnju novinara:

«Ono čega smo svi svjesni je činjenica da mnogi sudovi u Crnoj Gori rade u veoma teškim uslovima, te da nijesu dovoljno dobro tehnički opremljeni“, rekla je Branka Lakočević, pomoćnik ministra pravde, koja kaže da će Ministarstvo nastojati da omogući adekvatno obezbjeđenje sudskih objekata, ali i fizičku zaštitu samih sudija, čak i prilikom dolaska i odlaska s posla. Lakočevićeva je, pošto je ukazala na činjenicu da je novim zakonom o policiji, obezbjeđenje sudova prešlo u nadležnost policije, odgovorila i na naše pitanje: zašto policija još uvijek, shodno novom zakonu, nije preuzela obezbjeđenje sudova:

«Zakon o policiji je tek donijet i mislim da u njemu postoje određeni rokovi. Sada više nemamo Ministarstvo unutrašnjih poslova i posebne sektore u okviru tog Ministarstva, već policiju kao poseban organ, a zakonom su određeni rokovi za njeno konstituisanje. Mislim da je to jedini razlog. Oni još uvijek nijesu organizaciono, u skladu sa novim zakonom, počeli da rade.»

Predsjednik Nezavisnog udruženja pravnika Nikola Bulatović smatra da, bez obzira na novi zakon, odgovornost snose državni organi.

«Zakonom o sudovima, koji je usvojen prije skoro tri godine predviđeno formiranje sudske straže. U tom zakonu piše da će se to uraditi posebnim propisom. Za skoro tri godine taj propis o tome nije donesen i sudska straža po tom zakonu u sudovima ne postoji.“

Ministarstvo unutrašnjih poslova se do sada ni na koji način se nije oglašavalo, a sva naša nastojanja da stupimo u kontakt sa Službom za odnose s javnošću MUP-a nijesu urodila plodom. Do sada se ni predsjednik Crnogorskog udruženja sudija Ivica Stanković, u skladu sa dosadašnjom praksom neodazivanja medijima ovim povodom, nije obratio javnosti.
XS
SM
MD
LG