Dostupni linkovi

logo-print

Getoizacija britanskih muslimana


U posljednjoj dekadi brzo raste broj getoa u kojima u Britaniji žive azijski muslimani. To otežava njihovu integraciju u društvene tokove i pojačava bojanzi da će nezadovoljni mladići i djevojke postati lak plijen terorističkih grupa. Magnus Ranstorp, direktor Centra ža studije terorizma na Univerzitetu Sent Endrus u Škotskoj iznosi sljedeću procjenu:

“Smatram da je terorizam domaćeg porijekla ubrzan rastućom getoizacijom, ne samo u Britaniji, već širom Evrope. Onima koji regrutuju teroriste je lako da pronađu ljude koji su socijalno isključeni i marginalizovani u društvu .”

Getoizacija je najvidljivija u velikim britanskim gradovima, Leikesteru, Birmingemu, Bredfordu i Londonu. Proces integracije i asimilacije u getoima je spor i sudeći po izvjestaju Kraljevskog geografskog društva, u mnogim slučajevima se nikada i ne desi. Ali Nurizade je šef Centra za arapsko-iranske studije u Londonu. On smatra da je problem što su getoe formirali dobrovoljno doseljenici iz Pakistana, Bangladeša i drugih zemalja. Društvo ih nije na to prisililo.

“Oni se oslanjaju isključivo jedni na druge. Neki nikada ne nauče engleski jezik. Imaju, na primjer, pakistanske doktore, advokate i postaju dio kulture u svom getou. Ni ne pokazuju namjeru da se uključe u društvo.”

Dejvid Oven, stručnjak za stanovništvo sa Univerziteta Vorvik, ima slično mišljenje:

“Stepen koncetracije u getoima je posljednjih deset godina povećan zbog brzog rasta stanovništva među Pakistancima i Bangladešanima. Oni su veoma siromašni i nastoja da se zadrže u postojećim područjima.”

Oven napominje da su prisutne i bojazni od rasne netrpeljivosti izvan getoa i strah za gubitak veze sa porodicom i prijateljima. Nurizade upozorava da je za žene situacija najteža:

“Žene su sasvim izolovane. Većina je dovedena u Englesku da rađa i podiže djecu. Potiču iz zabačenih sela i odjednom su se našle u društvu o kome ne znaju ništa. Muževi ih prisiljavaju da ostaju u kući i da ne učestvuju u bilo kakvim aktivnostima.”

Britanska vlada, razumije se, ne odobrava izolaciju, ali je ona pojačana nakon napada 11. septembra. Dejvid Oven uočava nekoliko međusobno povezanih problema. Kuće u izolovanim naseljima su jeftinije. Uz niske zarade nema pokretanja na socijalnoj skali naviše. Statistike pokazuju da su gotovo tri četvrtine stanovnika u getoima porodice sa niskim primanjima. Nezaposlenost je znatno veća nego među bijelcima. Uvjerenje da će u školama, trgovinama i kulturnim ustanovama ipak doći do miješanja stanovništva za sada se pokazalo neopravdanim. Jedino rješenje je u obrazovanju i popravljanju materijalne situacije tih porodica, kako bi počele da se sele u bolje kvartove, smatra Dejvid Oven:

“Takva šansa zavisi od napredovanja na poslu i isticanja boljeg obrazovanja. Dječaci porijeklom iz Pakistana i Bangladeša su trenutno među najslabijima u školi.”

Za neke vladine akcije je već kasno, ali možda će se rješenje pojaviti ukoliko bude dijaloga sa pravim predstavnicima getoa, kažu eksperti.
XS
SM
MD
LG