Pravna utemeljnost pomilovanja bivšeg ministra odbrane FBiH, Miroslava Prce, od strane predsjednika Federacije BiH Nike Lozančića, ovih dana je predmet razmatranja Ureda Visokog predstavnika. U pravnoj izmaglici Bosne i Hercegovine, odluke državnog suda i intervencija OHR-a se, kad su pomilovanja u pitanju, mogu lako zaobići, ovisno o entitetu u kome se služi izrečena kazna. Da je, na primjer Prce pomilovanje tražio od predsjednika Republike Srpske, ono ni na koji način ne bi bilo upitno, tvrdi Mlađen Mandić, pomoćnik ministra pravde RS za izvršenje krivičnih sankcija.
„Gospodin Miroslav Prce je osuđenik državnog suda, znači suđeno mu je po odredbama zakona o državnom sudu BiH, a kaznu izdržava u RS. Prema tome, pomilovanje mogu da daju po pravu ili predsjednik Republike Srpske ili Predsjedništvo BiH, po tzv. teritorijalnoj i stvarnoj nadležnosti. Predsjednik Federacija, bez obzira što Prce ima mjesto boravka u Federaciji BiH, ne može dati pomilovanje jer je to pravno neodrživo.“
Kako državnog zakona o pomilovanju nema, odluke o pomilovanju donose entitetski čelnici. Zanimljivo je da zakon o pomilovanju FBiH predsjedniku ovog entiteta daje ovlasti i za pomilovanje od krivičnih djela predviđenih državnim zakonom, što je izuzetno zabrinjavajuće, jer može uticati i na buduće odluke državnog suda, kaže John McNair, šef specijalnog odjela Tužilaštva BiH za organizirani kriminal.
„Ovo je izuzetno zabrinjavajuće za nas jer to znači da je Federacija poništila sankciju koju je izrekla državna institucija. Ova odluka je promijenila dogovor koji su Prce i njegov advokat postigli sa uredom tužioca i koji je Sud BiH prihvatio. To bi trebalo koristiti samo u rijetkim i izuzetnim slučajevima, a ne vjerujem da su i jednog momenta u ovom slučaju postojale takve okolnosti.“
Molbe za pomilovanja se podnose nadležnim sudovima, ministarstvima pravde i uredima predsjednika entiteta koji, kad su u pitanju pomilovanja, međusobno ne koordiniraju.Tako Republika Srpska ne mora priznati niti jedno pomilovanje predsjednika Federacije BiH, pa ni Miroslava Prce, kaže Mlađen Mandić.
„Odluke organa Federacije ne obavezuju organe Republike Srpske osim ako to nije propisano zakonom, a to nije propisano zakonom niti bilo kakvim protokolom o saradnji entiteta.“
Odluke Suda BiH su se, upravo zbog nedostatka krovnog zakona koji je tek upućen Vijeću ministara na razmatranje, našle u procjepu između entitetskih zakona o pomilovanju, i to ne samo u slučaju Miroslava Prce, kaže Slobodan Kovač, ministar pravde BiH.
„Problemi sigurno postoje. Vi znate da je Sud BiH i Tužilaštvo BiH utemeljeno poslije Dejtona i nastala je jedna diskrapanca između onoga što se želi državnim zakonom urediti i onoga što je već bilo uređeno entitetskim zakonima.“
Novim državnim zakonom o pomilovanju odluke će donositi komisija sačinjena od osoba koje neće biti članovi pravosudnih organa, i koje će se moći preispitivati, nasuprot odluka entitetskih predsjednika koje su konačne i neoborive.
Mlađen Mandić, pomoćnik ministra pravde Republike Srpske:
„Ne postoje mehanizmi kontrole pošto je pomilovanje akt milosti koje daje predsjednik Republike i to je pojedinačni akt protiv kojeg se ne može voditi ni upravni spor niti ocjena ustavnosti ni zakonitosti. Dakle, to je konačni akt protiv kojeg nema pravnog lijeka niti može da se kontroliše, osim nekih političkih zavrzlama koje mogu biti oko toga.“
Bilo da je u pitanju politička zavrzlama ili kriva adresa na koju je upućena molba za pomilovanje zbog zdravstvenih poteškoća njega i njegove kćerke, kako je obrazložio predsjednik Federacije BiH, Niko Lozančić, Miroslav Prce je pomilovan za godinu dana izdržavanja kazne, čime mu se priznanje krivice dvostruko isplatilo, jer je već, umjesto maksimalnih 15 na koliko je mogao biti osuđen, dobio kaznu od pet godina zatvora.
„Gospodin Miroslav Prce je osuđenik državnog suda, znači suđeno mu je po odredbama zakona o državnom sudu BiH, a kaznu izdržava u RS. Prema tome, pomilovanje mogu da daju po pravu ili predsjednik Republike Srpske ili Predsjedništvo BiH, po tzv. teritorijalnoj i stvarnoj nadležnosti. Predsjednik Federacija, bez obzira što Prce ima mjesto boravka u Federaciji BiH, ne može dati pomilovanje jer je to pravno neodrživo.“
Kako državnog zakona o pomilovanju nema, odluke o pomilovanju donose entitetski čelnici. Zanimljivo je da zakon o pomilovanju FBiH predsjedniku ovog entiteta daje ovlasti i za pomilovanje od krivičnih djela predviđenih državnim zakonom, što je izuzetno zabrinjavajuće, jer može uticati i na buduće odluke državnog suda, kaže John McNair, šef specijalnog odjela Tužilaštva BiH za organizirani kriminal.
„Ovo je izuzetno zabrinjavajuće za nas jer to znači da je Federacija poništila sankciju koju je izrekla državna institucija. Ova odluka je promijenila dogovor koji su Prce i njegov advokat postigli sa uredom tužioca i koji je Sud BiH prihvatio. To bi trebalo koristiti samo u rijetkim i izuzetnim slučajevima, a ne vjerujem da su i jednog momenta u ovom slučaju postojale takve okolnosti.“
Molbe za pomilovanja se podnose nadležnim sudovima, ministarstvima pravde i uredima predsjednika entiteta koji, kad su u pitanju pomilovanja, međusobno ne koordiniraju.Tako Republika Srpska ne mora priznati niti jedno pomilovanje predsjednika Federacije BiH, pa ni Miroslava Prce, kaže Mlađen Mandić.
„Odluke organa Federacije ne obavezuju organe Republike Srpske osim ako to nije propisano zakonom, a to nije propisano zakonom niti bilo kakvim protokolom o saradnji entiteta.“
Odluke Suda BiH su se, upravo zbog nedostatka krovnog zakona koji je tek upućen Vijeću ministara na razmatranje, našle u procjepu između entitetskih zakona o pomilovanju, i to ne samo u slučaju Miroslava Prce, kaže Slobodan Kovač, ministar pravde BiH.
„Problemi sigurno postoje. Vi znate da je Sud BiH i Tužilaštvo BiH utemeljeno poslije Dejtona i nastala je jedna diskrapanca između onoga što se želi državnim zakonom urediti i onoga što je već bilo uređeno entitetskim zakonima.“
Novim državnim zakonom o pomilovanju odluke će donositi komisija sačinjena od osoba koje neće biti članovi pravosudnih organa, i koje će se moći preispitivati, nasuprot odluka entitetskih predsjednika koje su konačne i neoborive.
Mlađen Mandić, pomoćnik ministra pravde Republike Srpske:
„Ne postoje mehanizmi kontrole pošto je pomilovanje akt milosti koje daje predsjednik Republike i to je pojedinačni akt protiv kojeg se ne može voditi ni upravni spor niti ocjena ustavnosti ni zakonitosti. Dakle, to je konačni akt protiv kojeg nema pravnog lijeka niti može da se kontroliše, osim nekih političkih zavrzlama koje mogu biti oko toga.“
Bilo da je u pitanju politička zavrzlama ili kriva adresa na koju je upućena molba za pomilovanje zbog zdravstvenih poteškoća njega i njegove kćerke, kako je obrazložio predsjednik Federacije BiH, Niko Lozančić, Miroslav Prce je pomilovan za godinu dana izdržavanja kazne, čime mu se priznanje krivice dvostruko isplatilo, jer je već, umjesto maksimalnih 15 na koliko je mogao biti osuđen, dobio kaznu od pet godina zatvora.
